2018
Ko e Fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Fakauluí
Nōvema 2018


Ko e Fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Fakauluí

ʻOku tau tānaki ʻa ʻIsileli ko hono fai fakaʻosi pea ʻoku tau fai ia ʻaki e Tohi ʻa Molomoná, ko e taha ʻo e ngaahi meʻangāue lelei taha ʻo e fakauluí.

ʻOku fifili ha kakai tokolahi he ʻahó ni ki hono moʻoni ʻo e ʻOtuá pea mo ʻetau fetuʻutaki mo Iá. Ko ha tokolahi ʻoku siʻi pe hala haʻanau ʻilo ki Heʻene palani lahi ʻo e fiefiá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻĒsela Tafu Penisoni ʻi he taʻu ʻe 30 tupu kuo hilí ko e “ʻOku fakaʻikaiʻi ʻe he tokolahi ʻo e māmaní … he ʻahó ni ʻa e fakalangi ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku nau fehuʻia Hono ʻaloʻi fakaofó, ʻa ʻEne moʻui haohaoá, pea mo e moʻoni ʻo ʻEne toetuʻu nāunauʻiá.”1

ʻI hotau kuongá, ʻoku ʻikai tukutaha e ngaahi fehuʻí ia ʻi hotau Fakamoʻuí pē ka mo Hono Siasí foki—ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ʻa ia naʻá Ne fakafoki mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku faʻa tukutaha e ngaahi fehuʻí ni ki he hisitōliá, ngaahi akonakí, pe ngaahi angafai ʻa e Siasi ʻo e Fakamoʻuí.

ʻOku Tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná ke Tau Tupulaki ʻi he Fakamoʻoní

ʻOku tau lau mei he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: “Manatuʻi pē, ko e mahino ʻoku tau maʻú, ʻoku haʻu ia mei he kau palōfita ʻo onopōní—ʻa Siosefa Sāmita mo kinautolu ʻoku hokohoko mai aí—ʻa ia ʻoku nau maʻu fakahā fakahangatonu mei he ʻOtuá. ʻI heʻene peheé leva, ko e ʻuluaki fehuʻi pē ke tali ʻe ha taha fiefanongó pe ko ha palōfita nai ʻa Siosefa Sāmita, pea ʻe lava ʻe he tokotaha ko ʻení ʻo tali ʻa e fehuʻí ni ʻaki ʻene lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pe lotua ia.”2

Kuo fakamālohia ʻeku fakamoʻoni ki hono uiuiʻi fakalangi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi heʻeku ako ʻi he faʻa lotu e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi. Naʻá ku fakahoko e fakaafe ʻa Molonaí ke “kole ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí,“ ke ʻilo hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.3 ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia. Kuo hoko mai ʻa e ʻilo ko iá kiate au, ʻo tatau mo haʻane lava ke hoko kiate koe, “ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”4

ʻOku pehē ʻe he talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná: “Ko kinautolu te nau maʻu ʻa e fakamoʻoni faka-ʻOtua ko ʻeni [ʻo e Tohi ʻa Molomoná] mei he Laumālie Māʻoniʻoní te nau ʻiloʻi foki ʻi he mālohi tatau ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, pea ko Siosefa Sāmita ʻa ʻene tangata maʻu fakahā mo e palōfita ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻa ia kuo toe fokotuʻu ʻi he māmaní, ko e teuteu ki he hāʻele ʻanga ua mai ʻa e Mīsaiá.”5

Naʻá ku ako ha lēsoni liliu moʻui fekauʻaki mo e mālohi fakaului ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻeku ʻalu ko e faifekau kei talavou ki Sileí. Naʻe ngāue ʻa Misa Konisālesi ʻi ha tuʻunga fakaʻapaʻapaʻi ʻi hono siasí ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻe akoʻi lahi ia ʻi he meʻa fakalotú, kau ai mo hano mataʻitohi ʻi he ʻilo fakalotú. Naʻe kiʻi pōlepole ʻi heʻene taukei fakatohitapú. Naʻe mahino kiate kimautolu ko ha taha poto fakalotu ia.

Naʻá ne ʻiloʻi lelei e kau faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi heʻenau fononga takai ʻi heʻenau ngāue ʻi hono kolo nofoʻanga ko Lima, ʻi Peluú. Naʻe loto maʻu pē ke nau fetaulaki koeʻuhí ke ne akoʻi kinautolu ʻi he Tohi Tapú.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ʻi he anga ʻo ʻene fakakaukaú, ne meimei hangē ha meʻaʻofa mei he langí, ʻa hono taʻofi ia ʻe ha ongo faifekau ʻi he halá ʻo kole ange pe te na lava ʻo ō ange ki hono ʻapí ʻo vahevahe e folofolá mo ia. Ko e fakahoko ʻeni ʻo ʻene fakaʻamú! Kuo tali ʻene ngaahi lotú. ʻE faifai, pea te ne lava ʻo fakatonutonu e ongo talavou takihalaʻi ko ʻení. Naʻá ne talange ʻe fiefia ke na ō ange ki hono ʻapí ke aleaʻi e folofolá.

Naʻe ʻikai faʻa tatali ki hono taimí. Naʻá ne mateuteu ke ne ngāueʻaki e Tohi Tapú ke fakahalaki ʻena tuí. Naʻá ne falala ʻe tuhuʻi mahino ʻe he Tohi Tapú mo fakapapauʻi e hala ʻo ʻena ngaahi foungá. ʻI he hoko ʻa e pō ne aleaʻí, ne tukituki atu e ongo faifekaú ʻi he matapaá. Naʻá ne fiefia. Kuo aʻu ki he momeniti ne ʻikai faʻa tatali ki aí.

Naʻá ne fakaava e matapaá ʻo fakaafeʻi e ongo faifekaú ki hono falé. Naʻe mono ange ʻe ha taha ʻo e ongo faifekaú ki ai ha tohi lanu pulū, mo fai ha fakamoʻoni fakamātoato naʻá ne ʻilo ʻoku ʻi he tohí e folofola ʻa e ʻOtuá. Naʻe tānaki atu ʻe he faifekau ʻe tahá ʻene fakamoʻoni ki he tohí, mo fakamoʻoniʻi naʻe liliu ia ʻe ha palōfita ʻo onopooni ʻa e ʻOtuá, naʻe ui ko Siosefa Sāmita, pea ʻokú ne akoʻi ʻa Kalaisi. Naʻe kole fakamolemole leva ʻa e ongo faifekaú peá na mavahe mei hono ʻapí.

Naʻe mātuʻaki loto taʻefiemālie ʻa Misa Konisālesi. Ka naʻá ne fakaava ʻa e tohí ʻo kamata ke huke hono ngaahi pēsí. Naʻá ne lau ʻa e ʻuluaki pēsí. Naʻá ne lau mei he peesi ki he peesi ʻo ʻikai toe taʻofi ʻo aʻu ki he hoʻatā efiafi ʻo e ʻaho hono hokó. Naʻá ne lau ʻa e tohí kakato peá ne ʻiloʻi naʻe moʻoni. Naʻá ne ʻilo ʻa e meʻa kuo pau ke ne faí. Naʻe telefoni leva ki he ongo faifekaú, fakahoko e ngaahi lēsoní, pea tukuange ʻa e moʻui naʻe anga ki aí, kae hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e tangata lelei ko iá ko ʻeku faiako MTC ia ʻi Polovo, ʻIutaá. Naʻe tō-kakano kiate au e talanoa ʻo e ului ʻa Misa Konisālesí mo e mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻI he taimi naʻá ku tūʻuta ai ʻi Sileí, ne fakaafeʻi au ʻe he palesiteni fakamisioná, Palesiteni Loiteni J. Keleiti, ke u lau e fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he uike kotoa, ʻoku lekooti ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōliá. Naʻá ne akoʻi kimautolu ʻe ʻi ai ha fekauʻaki hangatonu ʻo e fakamoʻoni ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí mo ʻetau fakamoʻoni ki he ongoongoleleí pea mo ʻetau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

Naʻá ku loto fakamātoato ʻaki moʻoni e fakaafe ko ʻení. Kuó u ʻosi lau e fakamatala ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí; kuó u ʻosi lau e Tohi ʻa Molomoná. Kuó u ʻosi lotu ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa Molonaí mo kole ki he “ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí”6 pe ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou fakamoʻoni he ʻahó ni, ʻoku ou ʻilo ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻo hangē ko e lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko e “tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní, mo e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tui fakalotú, pea [ʻe] ofi ange ai ha tangata ki he ʻOtuá ʻi haʻane tauhi hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi kehe.”7 Naʻe toe pehē foki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Toʻo ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e fakahaá, pea ʻe ʻi fē ʻa ʻetau tui fakalotú? “ʻE halaʻatā ha meʻa ke tau maʻu.”8

Ului Fakafoʻituituí

ʻI he taimi ʻe mahino lelei ange ai kiate kitautolu pe ko hai kitautolu pea mo e taumuʻa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakaloloto ange ʻetau uluí mo fakapapauʻi ange. ʻOku fakamālohia kitautolu ʻi heʻetau tukupā ke tauhi e ngaahi fuakava ne tau fai mo e ʻOtuá.

Ko ha tefitoʻi taumuʻa ʻe taha ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke tānaki ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveté. ʻOku foaki ʻe he tānaki ko ʻení ha faingamālie ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau hū ki he hala ʻo e fuakavá pea, ʻi heʻenau tauhi ʻa e ngaahi fuakava ko iá, ʻoku nau foki ai ki he ʻao ʻo e Tamaí. ʻOku tau tānaki ʻa ʻIsileli kuo fakamoveteveté, ʻi heʻetau akoʻi ʻa e fakatomalá mo papitaiso ʻa e kau uluí.

ʻOku ʻi ai ha fakamatala ʻe 108 ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he fale ʻo ʻIsilelí. Naʻe akoʻi ʻe Nīfai ʻi he kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, “He ko hono kotoa ʻeni ʻo ʻeku taumuʻá ke u lava ʻo fakalotoʻi ʻa e kakaí ke nau haʻu ki he ʻOtua ʻo ʻĒpalahamé, mo e ʻOtua ʻo ʻAisaké, mo e ʻOtua ʻo Sēkopé, ʻo moʻui.”9 Ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻOtua ʻo e Fuakava Motuʻá. ʻOku fakahaofi kitautolu ʻi heʻetau haʻu kia Kalaisi ʻo fou ʻi he moʻui ʻaki ʻEne ongoongoleleí.

Naʻe tohi ʻe Nīfai, kimui ange:

“ʻIo, naʻe lahi foki ʻa e lea ʻa ʻeku tamaí ʻo kau ki he kau Senitailé, kae ʻumaʻā foki ki he fale ʻo ʻIsilelí, ʻoku totonu ke fakatatau ʻa kinautolu ki he fuʻu ʻōlive, ʻa ia ʻoku totonu ke fesiʻi ʻa hono ngaahi vaʻá, pea fakamoveteveteʻi ʻi he funga kotoa ʻo e māmaní. …

“Pea hili hono fakamovetevete ʻo e fale ʻo ʻIsilelí ʻe toe tānaki fakataha ʻa kinautolu; pe ko e pehē, ka hili ʻa e maʻu ʻe he kau Senitailé ʻa hono kakato ʻo e ongoongoleleí, ʻe toe fakahoko ʻa e ngaahi vaʻa totonu ʻo e fuʻu ʻōlivé, pe ko e ngaahi toenga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, pe ko ʻenau maʻu ʻa e ʻilo ki he Mīsaia moʻoni, ko honau ʻEiki mo honau Huhuʻí.”10

Ko e meʻa tatau pē, ʻi he ngataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku fakamanatu mai ai ʻe he palōfita ko Molonaí, ʻa ʻetau ngaahi fuakavá, ʻo pehē, “Ke ʻoua naʻa toe veuveuki koe, pea ko e ngaahi fuakava kuo fai ʻe he Tamai Taʻengatá mo koé, ʻE fale ʻo ʻIsileli, ke fakamoʻoniʻi ia.”11

Ko e Ngaahi Fuakava ʻa e Tamai Taʻengatá

Ko e hā ʻa e “ngaahi fuakava ʻa e Tamai Taʻengatá” ʻoku lau ki ai ʻa Molonaí? ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé:

“Ko hoku hingoá ko Sihova, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e ngataʻangá mei he kamataʻangá; ko ia ʻe ʻiate koe ʻa hoku nimá.

“Pea te u fakatupu ʻiate koe ha puleʻanga lahi, pea te u tāpuakiʻi koe ʻo taʻefaʻalaua, pea ngaohi ke lahi ʻa ho hingoá ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea te ke hoko ko e monūʻiaʻanga ki ho hakó ki mui ʻiate koe, koeʻuhí ke nau ʻave ʻi honau nimá ʻa e ngāue mo e Lakanga Fakataulaʻeiki ko ʻení ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.”12

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ha fakamafola fakamāmani lahi kimuí ni “ko e ngaahi ʻaho fakamuimuí ʻeni pea ʻoku fakavaveʻi ʻe he ʻEikí ʻEne ngāué ke fakatahatahaʻi ʻa ʻIsileli. Ko e tānaki fakataha ko iá, ʻa e meʻa mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono mālohí, ʻikai ha toe meʻa ʻe fakatataua ki hono mahuʻingá, ʻikai ha toe meʻa ʻe fakatataua ki hono fakaʻeiʻeikí. Pea kapau te ke fili ki ai, kapau ʻokú ke loto ki ai, te ke hoko ai ko hano konga kāfakafa. Te ke lava ʻo hoko ko ha konga kāfakafa ʻo ha meʻa ʻoku lahi, meʻa fakaofo, meʻa fakaʻeiʻeiki!

“ʻI heʻetau talanoa ko ia ki he tānaki fakataha, ʻoku tau ʻuhinga ai ki he moʻoni mahuʻinga ko ʻení: ʻoku fie maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi he fānau ʻetau Tamai Hēvaní, ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí, ʻa e pōpoaki ʻo hono toe fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku nau fili maʻanautolu pē ʻo kapau ʻoku nau fie maʻu ke ʻilo lahi ange.”13

Ko e meʻa ia ʻoku tau fai, ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: ʻoku tau feinga ke ʻai ke mahino ki māmani—pea mo ului ki he—ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko kitautolu ʻa e “kau tānaki ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní.”14 ʻOku mahino hotau misioná. Kāinga, tuku muʻa ke ʻiloʻi ko kitautolú, kuo tau ʻai ki hotau lotó e talaʻofa ʻa Molonaí, lotu pea mo ʻosi maʻu e tali ke ʻilo ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, pea vahevahe ʻa e ʻilo ko iá mo e niʻihi kehé ʻi he leá pea, ko e mahuʻinga tahá, ʻi he ngāué.

Ko e Fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Uluí

ʻOku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.15 ʻOkú ne taki kitautolu ki he ngaahi fuakava ‘a e Tamaí, ʻa ia, kapau ʻe tauhi, te ne fakapapauʻi mai ʻEne meʻaʻofa mahuʻinga tahá—ʻa e moʻui taʻengatá.16 Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e makatuʻuloto ia ki he ului ʻa e foha mo e ʻofefine kotoa ʻo e Tamai Hēvaní.

Te u toe toʻo mei he lea ʻa Palesiteni Nalesoní: “ʻI he hokohoko atu hoʻo lau e Tohi ʻa Molomoná, te ke ʻilo ai ʻa e tokāteline ʻo e tānaki fakatahá, ʻa e ngaahi moʻoni kau kia Sīsū Kalaisi, ʻEne Fakaleleí, mo e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí ʻa ia ʻoku ʻikai maʻu ʻi he Tohi Tapú. ʻOku mahuʻinga fau ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Ko hono ʻai mahinó, kapau naʻe ʻikai ha Tohi ʻa Molomona, he ʻikai hoko ʻa e talaʻofa ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí.”17

Tuku ke u fakaʻosi ʻaki e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene akoʻi ʻa e kakai Nīfaí ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofá: “Ko e fānau ʻa kimoutolu ʻa e kau palōfitá; pea ʻoku mou ʻo e fale ʻo ʻIsilelí; pea ʻoku mou kau ʻi he fuakava naʻe fai ʻe he Tamaí mo hoʻomou ngaahi tamaí, ʻo ne folofola kia ʻĒpalahame: Pea ʻe monūʻia ʻi ho hakó ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní.”18

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá, ko e hako ʻo ʻĒpalahame, ko e fale ʻo ʻIsileli. ʻOku tau tānaki fakaʻosi ʻa ʻIsileli ko hono fai fakaʻosi pea ʻoku tau fai ia ʻaki e Tohi ʻa Molomoná—ko ha tohi, ka fakatahaʻi mo e Laumālie ʻo e ʻEikí, ko e taha ʻo e ngaahi meʻangāue lelei taha ʻo e fakauluí. ʻOku taki kitautolu ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá, ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ʻa ia ʻokú ne tataki hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi hotau koungá. ʻOku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Kuó ne liliu ʻeku moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu kiate koe, ʻo tatau mo Molonai mo e kau palōfita tokolahi ʻi he kuonga kotoa pē, te ne lava ʻo liliu hoʻo moʻuí.19 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.