2019
Ko e Tupuʻanga ʻo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí
Māʻasi 2019


Ko e Tupuʻanga ʻo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻĪmisi
Christ ordaining the Twelve Apostles

Fakaikiiki mei he Ko Hono Fakanofo ʻe Kalaisi e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fai ʻe Harry Anderson

Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mālohi ia mo e mafai ʻo e ʻOtuá, ‘a ia ‘okú Ne foaki mai ke tau tokoni hono paotoloaki ʻEne ngāue ʻo e fakamoʻuí (vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí [2010], peesi 8). Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí Hono lakanga fakataulaʻeikí ki ha kau tamaioʻeiki kuo fili talu mei he kuonga ʻo ʻĀtamá. Koeʻuhí ʻoku foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki ha kau tangata moʻui taau ʻi he hilifaki ʻo e nima pea ʻoku tauhi ha lekooti ʻo e ngaahi ouau ko iá, ʻe lava ke muimuiʻi ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí he ʻahó ni e fakahokohoko honau laine maʻu mafai lakanga fakataulaʻeikí ʻo aʻu kia Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mei he kau ʻAposetolo ʻa Sīsū Kalaisí.

1. Pita, Sēmisi, mo Sione

Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he māmaní, naʻá Ne foaki Hono mafai lakanga fakataulaʻeikí ki Heʻene kau ʻAposetoló, kau ai ʻa Pita, Sēmisi, mo Sione (vakai, Mātiu 10).

2. Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele

ʻI he ʻaho 15 Mē, 1829, naʻe hā ʻa Sione Papitaiso kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ke foaki kiate kinautolu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe foaki ʻe he kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá Pita, Sēmisi, mo Sione kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:12; 128:20; Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [1976], 81, 101).

ʻĪmisi
Oliver Cowdery ordaining Joseph Smith

Fakaikiiki mei he Ko e Fakanofo ʻe ʻŌliva Kautele ʻa Siosefa Sāmitá, fai ʻe Walter Rane

3. Kau ʻAposetolo mo e Kau Taki ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní

Naʻe foaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ki ha kau tangata moʻui taau kehe, ʻa ia ne nau foaki ia ki ha kakai tangata moʻui taau kehe ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Palōfitá, ʻo fai pehē ai pē ʻo aʻu mai ki onopooni.

Ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

Ko e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai ia kuo foaki ʻe he ʻOtuá ki he kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke nau tataki e fakaʻaongaʻi Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māmaní, kau ai e founga hono foaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mei ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻe taha ki ha tokotaha kehe. Hangē ko ʻení, ko ha pīsope pē ʻokú ne maʻu e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki hono uōtí, te ne lava ʻo fakamafaiʻi ha tangata pe ko ha talavou ʻi hono uōtí ke ne maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ʻEpeleli ʻo e 1836 ha ngaahi kī mahuʻinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí meia Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā ʻi he Temipale Ketilaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110).