2019
I Mala i Manū, Iesu, Afio Mai!
Novema 2019


I Mala i Manū, Iesu, Afio Mai!

Ou te molimau atu e “ala i mala ma manū” o le a faatasi le Alii ma i tatou, o ō tatou “puapuaga [e mafai ona] tofatumoanaina i le olioli ia Keriso.”

O se tasi o a tatou viiga faapelepele o loo faailoa mai ai le olega “I mala i manū, Iesu, afio mai!”1 Sa ou i ai i luga o se vaalele a o latalata atu i se afā tele. O le vaai atu i fafo i le faamalama, na mafai ona ou iloa atu ai se faaputuga mafiafia o ao i lalo ifo o i matou. O ave o le la o loo goto ifo na suluia ai ao, na mafua ai ona latou susulu mai ma le malamalama tele. E lei umi, ae faaifo ifo le vaalele i totonu o ao mafiafia, ma sa faafuasei ona ufitia ai i matou e se pogisa mafiafia na galo atoa ai ia i matou le malamalama susulu sa matou molimauina i sina taimi na muamua atu.2

Ata
O ave o le la o loo goto ifo
Ata
O ao pogisa

E mafai foi ona fatua’i ni ao pa’auli i o tatou olaga, ia e mafai ona galo ai ia i tatou le malamalama o le Atua ma mafua ai ona tatou fesiligia pe o toe i ai pea lena malamalama mo i tatou. O nisi o na ao o le atuatuvale, popole, ma isi ituaiga o mafatiaga faalemafaufau ma faalelagona. E mafai ona latou faaseseina le auala tatou te vaai ai ia i tatou lava, o isi, e oo lava i le Atua. Ua aafia ai tamaitai ma alii o vaitausaga uma i tulimanu uma o le lalolagi.

E faapena foi le leaga o le ao taufaaōleōle o le masalosalo lea e mafai ona aafia ai isi e le’i tofo i nei luitau. E pei o soo se vaega o le tino, e aafia foi le faiai i faama’i, mafatiaga ma vailaau eseese. Pe a mafatia o tatou mafaufau, e tatau ona tatou saili atu i le fesoasoani mai le Atua, mai ia i latou o loo siomia i tatou, ma mai polofesa o le soifua maloloina faafomai ma faalemafaufau.

“O tagata soifua uma—tane ma le fafine—ua foafoaina i le faatusa o le Atua. O i latou taitoatasi o se atalii po o se afafine agaga faapelepele a ni matua faalelagi, ma … ua tofu ai ma se natura paia ma se taunuuga.”3 E pei o o tatou Matua Faalelagi ma lo tatou Faaola, ua tatou maua se tino faaletino4 ma aafia i lagona.5

O’u uso pele, o se mea masani le lagona o le faanoanoa po o le popole i sina taimi. O le faanoanoa ma le atuatuvale o lagona masani ia o le tagata soifua.6 Peitai, afai tatou te faanoanoa pea ma afai e poloka e o tatou tiga lo tatou tomai e lagona ai le alofa o lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo ma le faatosinaga a le Agaga Paia, atonu la o loo tatou mafatia mai le atuatuvale, popole, po o isi tulaga faalelagona.

Sa tusia e la’u tama teine i se tasi taimi: “Sa i ai se taimi … [sa] ou matua faanoanoa ai lava i taimi uma. Sa ou mafaufau i taimi uma o le faanoanoa o se mea e maasiasi ai, ma o se faailoga o se vaivaiga. O lea sa ou le ta’ua ai i se tasi o’u faanoanoaga. … Sa ou lagona le leai atoa o so’u taua.”7

Sa faamatalaina e se uo i le auala lenei: “Talu mai lava lo’u laitiiti, sa ou feagai ma se taua faifai pea ma lagona o le leai o se faamoemoe, pogisa, tuuatoatasi, ma le fefe ma le lagona ua olopalaina a’u pe faaletonu. Sa ou faia mea uma e nana ai o’u tiga ma ia lē tuuina atu le foliga o o’u tulaga faaletonu ae na o le ola manuia ma malosi.”8

A’u uo pele, e mafai ona tupu i soo se tasi o i tatou—aemaise lava pe afai, i le avea ai ma tagata talitonu i le fuafuaga o le fiafia, tatou te tuuina avega lē talafeagai i o tatou lava luga e ala i le mafaufau tatou te manaomia ona atoatoa i le taimi nei. O ia manatu e mafai ona lofituina. O le ausiaina o le atoatoa o se faagasologa o le a tupu i lo tatou olaga faitino ma tala atu—ma e na o le alofa tunoa o Iesu Keriso [e mafai ai].9

I se isi itu, pe a tatou faasoa atu e uiga i o tatou luitau faalelagona, taʻutino atu tatou te lē atoatoa, ua tatou tuuina atu i isi le faatagaga e faasoa mai ai a latou tauiviga. Tatou te iloa faatasi ai o loo i ai le faamoemoe ma e le tatau ona tatou mafatia ai na o i tatou.10

Ata
Faamoemoe i le Afio Mai Faalua

I le avea ai ma soo o Iesu Keriso, ua tatou osia se feagaiga ma le Atua ua tatou “loto e tauave avega a le tasi [ma le isi]” ma “faanoanoa faatasi ma e e faanoanoa.”11 E mafai ona aofia i lenei mea le amata ona iloaina o gasegase faalelagona, sailia o punaoa e mafai ona fesoasoani e taulima ai nei tauiviga, ma iu ai ina aumaia i tatou lava ma isi ia Keriso, o le Fomai Sili.12 E tusa lava pe tatou te le iloa pe faapefea ona fesootai i mea o loo aafia ai isi, ae o le faamaoniga e moni a latou fuafuaga, e mafai ai ona avea o se laasaga muamua taua i le sailia o le malamalama ma le faamalologa.13

I nisi tulaga, o le mafuaaga o le atuatuvale po o le popole e mafai ona iloaina, ae o nisi taimi e ono faigata atu ona iloatino.14 E ono mafatia o tatou faiai ona o le ātu15 po o le vaivai tele,16 lea e mafai ona faaleleia i nisi o taimi e ala i fetuunaiga i fuafuaga o meaai, moe, ma le faamalositino. I nisi taimi, o togafitiga po o vailaau i lalo o le taitaiga a polofesa ua aoaoina e mafai foi ona manaomiaina.

O gasegase faalemafaufau pe faalelagona e lē togafitia e mafai ona taitai atu i le faateleina o le faaesea, malamalama sese, mafutaga malepelepe, faamanualia o le tagata lava ia, ma e oo lava i le pule i le ola. Ou te iloaina patino lenei mea, ona sa maliu lo’u lava tama i le pule i le ola i le tele o tausaga talu ai. O lona maliu sa faateia ma nutimomoia ai loto o lo’u aiga ma a’u. Na tele ni tausaga na ou galue ai e fo’ia lo’u faanoanoaga, ae talu ai nei lava sa ou aoao ai o le talanoa e uiga i le pule i le ola i auala talafeagai e fesoasoani moni lava e puipuia nai lo le uunaia.17 Ua ou talanoaina saoloto nei ma la’u fanau le oti o lo’u tama ma molimauina le faamalologa e mafai e le Faaola ona tuuina mai i itu uma e lua o le veli.18

O le mea e faanoanoa ai, o le toatele o ē mafatia mai le ogaoga o le atuatuvale e faataumamaoina i latou lava mai o latou uso a Au Paia ona latou te lagona e lē fetaui i latou i nisi o uiga latou te mafaufauina. E mafai ona tatou fesoasoani ia latou iloa ma lagona latou te auai moni faatasi ma i tatou. E taua le iloaina o le atuatuvale e le o se taunuuga o vaivaiga, po o se taunuuga masani foi o le agasala.19 E “faateleina pe a faalilolilo ae e faaitiitia i le agaalofa mai i isi.”20 Tatou te mafai faatasi ona talepe ao o le faaesea ma le faalumaina ina ia aveesea le avega o le maasiasi ma mafai ai ona tutupu vavega o le faamalologa.

I le taimi o Lana galuega faaletino, na faamalolo ai e Iesu Keriso ē mamaʻi ma ē mafatia, ae sa tatau i tagata taitoatasi ona faaaoga le faatuatua ia te Ia ma galue ina ia maua Lana faamalologa. O nisi sa savavali mo se mea mamao, o isi na faaloaloa atu o latou lima e pa’i ai i Lona ofu, ma o isi sa tatau ona aveina atu ia te Ia ina ia mafai ona faamaloloina.21 Pe a oo i le faamalologa, pe tatou te le matua manaomia uma ea o Ia? “Pe le o i tatou uma ea o ni tagata aisi?”22

Ia tatou mulimuli i le ala a le Faaola ma faateleina lo tatou agaalofa, faaitiitia o tatou uiga faamasino atu, ma tuu lo tatou suesue fua o olaga faaleagaga o isi. O le faalogo atu ma le alofa o se tasi lea o meaalofa silisili e mafai ona tatou ofoina atu, ma atonu o le a mafai ona tatou fesoasoani e tauave pe aveesea ai ao mamafa ia e taotaomia ai ē pele ia i tatou ma uo23 ina ia mafai, e ala i lo tatou alolofa, ona latou toe lagona ai le Agaga Paia ma vaaia ai le malamalama e sau mai ia Iesu Keriso.

Afai e siomia pea oe e se “puao o le pogisa,”24 liliu atu i le Tama Faalelagi. E leai se mea na e oo i ai e mafai ona suia ai le upumoni e faavavau o oe o Lona afafiine ma e alofa o Ia ia te oe.25 Ia manatua o Keriso o lou Faaola ma le Togiola, ma o le Atua o lou Tama. E malamalama i La’ua. Vaai faalemafaufau ia i La’ua o lataane ia te oe, o loo faafofoga ma ofoina mai le lagolago.26 “O le a [La’ua] faamafanafanaina outou i o outou puapuaga.”27 Ia fai mea uma e te mafaia, ma faalagolago i le togiola alofa tunoa a le Alii.

O au tauiviga e le faamatalaina ai oe, ae e mafai ona faaleleia ai oe.28 Ona o se “mea matuitui i le tino,”29 atonu o le a e maua ai le tomai e lagona atili ai le agaalofa i isi. E pei ona taialaina e le Agaga Paia, faasoa atu lau tala ina ia “fesoasoani i e vaivai, sii i luga lima ua tautau i lalo, ma faamalosi tulivae ua vaivai.”30

Mo i nisi o i tatou o loo tauivi i le taimi nei pe lagolagoina se tasi o loo tauivi, ia tatou loto e mulimuli i poloaiga a le Atua ina ia tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou.31 Ia tatou faia “mea laiti ma faatauvaa”32 o le a tatou maua ai le malosi faaleagaga. E pei ona saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson, “E leai se mea na te tatalaina le lagi e pei o le tuufaatasiga o le mamā a’ia’i faateleina, usiusitai sa’olele, sailiga ma le naunautai, taumafa i aso taitasi i afioga a Keriso i le Tusi a Mamona, ma taimi faisoo e tuuto atu i le galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga.”33

Ata
Ua faamaloloina e le Faaola

Ia tatou manatua uma o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, “[ua ave] i ona luga o [tatou] vaivaiga, ina ia mafai ona faatumuina ona loto i le alofa mutimutivale, e tusa ai ma la le tino, ina ia mafai ona ia silafia … le ala e fesoasoani ai [ia i tatou] e tusa ai ma o [tatou] vaivaiga.”34 Na afio mai o Ia “e fufusi i e loto momomo, … e [faamafanafana] i e faanoanoa uma; … e foaiina atu ia i latou le matagofie e sui a’i le efuefu, o le uu o le olioli e sui a’i le faanoanoa, o le ofu e fai a’i viiga e sui a’i le loto faavaivai.”35

Ata
O Le Afio Mai Faalua

Ou te molimau atu ia te outou e “ala i mala ma manū” o le a faatasi le Alii ma i tatou, o o tatou “puapuaga [e mafai ona] tofatumoanaina i le olioli ia Keriso,”36 ma “e faaolaina i tatou i le alofa tunoa, pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia.”37 Ou te molimau atu o le a toe afio mai Iesu Keriso i le lalolagi “ma le faamalologa i ona apaau.”38 I le iuga, e “soloiesea e [Ia] loimata uma i o [tatou] mata; e leai foi se toe … faanoanoa.”39 Mo i latou uma o le a “o mai ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia,”40 “e le toe goto le la; … auā e faia Ieova [ma o tatou] malamalama e faavavau, e uma foi a o o [lo tatou] faanoanoa.”41 I le suafa o Iesu Keriso, amene.