2020
ʻOkú Ke Moʻui ʻi ha Paʻanga Pé ʻe Hongofulu?
Fēpueli 2020


ʻOkú Ke Moʻui ʻi ha Paʻanga Pē ʻe Hongofulu?

‘Okú ke vakai nai ki he mahuʻinga fakataimi pe ko e mahuʻinga taʻengata ʻo e ngaahi meʻá?

ʻĪmisi
bills

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí ʻi heʻeku hoko ko ha palesiteni fakasiteiki ʻi Pālesi, Falaniseé, naʻe fakahoko mai kiate au ʻe meʻa mai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) ki Pālesi ʻi ha ngaahi lau ʻaho pea te u hoko ko ʻene fakaʻulí. Te u tali ia ʻi he malaʻe vakapuná pea ʻave ki hono hōtelé ke ne mālōlō. Te u ʻave ia ʻi he ʻaho hono hokó ke fakahoko ha ngaahi ʻaʻahi. Naʻá ne loto ke fai ha ʻaʻahi ki ha faʻitoka fakakautau ʻa ʻAmelika, ʻa ia ne tanu ai hono tokoua naʻe pekia ʻi ha toʻu mahaki lolotonga e Tau Lahi I ʻa Māmaní.

Ka ʻi heʻeku ʻaluu atu ke ʻomi a Palesiteni Hingikelií, naʻe ʻikai ke ne ngali ongosia. Naʻá ne puke hake hono tokotokó pea pehē mai, “Palesiteni Kōsei! Ta ō ʻo ngāue!”

Naʻá ne loto ke ʻalu ki he faʻitoká he vave tahá. Ko e meʻapangó, naʻá ku alea mo e talēkitá ke ma toki ō ki ai ʻi he ʻaho hono hokó, ko ia ʻi heʻema aʻu ki aí, naʻe tāpuni ia pea naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha ai.

‘I he ʻaho hono hokó, naʻá ma fuʻu femoʻuekina ʻaupito ʻo ʻikai ʻi ai ha taimi ke foki ai ki he faʻitoká. ʻI he efiafi ko iá, naʻe ʻomai ʻe Palesiteni Hingikelī ha $10 (ʻAmelika) peá ne pehē mai, “Meʻapango pē naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻalu ki he faʻitoká. Ka te u houngaʻia ʻaupito kapau te ke lava ʻo fakatau ha matalaʻiʻakau pea ʻave ia ki he faʻitoka hoku tokouá.”

Ne u fakatau mai ha matalaʻiʻakau, ka naʻe ʻikai ke u fakaʻaongaʻi e paʻanga ko iá. ‘I he hoʻatā Sāpate hono hokó, naʻá ku ʻalu mo hoku fāmilí pea tuku e matalaʻiʻakaú ʻi he faʻitoká. Ne mau ʻai ha tā homau fāmilí ʻi muʻa ʻi he faʻitoká mo e kotoa ʻo e matalaʻiʻakaú pea ʻave ia kia Palesiteni Hingikelī.

‘Oku ou kei maʻu pē ʻa e paʻanga ʻe 10 ko iá. ʻOku faʻo ia ʻi heʻeku folofolá. Kapau te u fehuʻi, “Ko e hā e mahuʻinga ʻo e paʻangá ni?” ʻe pehē ʻe he kakai tokolahi, ko e “paʻanga ʻe hongofulu.” Ka ʻoku mahulu atu hono mahuʻingá kiate au. Ko e paʻangá ni naʻe paʻanga ʻe hongofulu, ka ʻoku taʻehanotatau hono mahuʻingá kiate au he taimí ni. Ko ha fakamanatu ia ʻo ha momeniti naʻá ku maʻu mo ha palōfita ʻo e ʻOtuá.

ʻAi ha Taumuʻa mo e ʻUhinga Taʻengata ki Hoʻo Moʻuí

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻi heʻetau moʻuí ʻoku fakangatangata mo fakataimi hono mahuʻingá. ‘Oku tokolahi ha kakai te u pehē ʻoku nau moʻui ʻi ha “paʻanga ʻe hongofulu.” Ko e faʻahinga kakai ʻeni te nau pehē, “Tau kai mo inu mo fiefia, he te tau mate ʻapongipongi” (2 Nīfai 28:7).

Ka ko e mahuʻinga ʻo e miniti kotoa pē ʻo e moʻui ʻi he māmaní ʻoku ʻi ai hano nunuʻa lahi ʻoku ope atu ʻi he moʻuí ni ki he nofo taʻengatá. Ko e fehangahangai ʻo e tōʻonga “kai mo inu mo fiefiá” ko e “fokotuʻu maʻamoutolu ʻa e koloa ʻi he langí” (Mātiu 6:20).

ʻĪmisi
things of eternal value

Ko ha ngaahi sīpinga siʻi ʻeni ʻo hono ʻai ha mahuʻinga taʻengata ki ha ngaahi meʻá:

  1. Ko e temipalé. Ki he tokolahi taha ʻo e kakaí, ko ha fale fakaʻofoʻofa pē ia. ‘Oku fakaʻofoʻofa ia, ka kiate kitautolu, ko e fale ia ʻo e ʻEikí, te tau lava ʻo maʻu ai e ngaahi ouaú mo fakahoko e ngaahi fuakava te ne fakataʻengataʻi ʻetau moʻui mo hotau fāmilí.

  2. Ko e Tohi ʻa Molomoná. ‘E pehē ʻe he kakai tokolahi ko ha tohi pē ia ʻoku ʻi ai ha talanoa lelei. Ka kiate kitautolu, ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá.

  3. Vahehongofulú. ʻE pehē ʻe he kakai tokolahi, “Ko e paʻanga ia ʻokú ke ʻave ki ho siasí.” Kiate kitautolu, ʻoku ʻikai ko ha paʻanga pē ia. Ko hano fakahaaʻi ia ʻo e tui mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Pea ʻokú ne fakafofongaʻi e ngaahi tāpuaki te tau lava ʻo maʻu ʻi he taimi ʻoku tau faivelenga aí.

  4. Ko e Lea ʻo e Potó. ‘E pehē ʻe he kakai tokolahi ʻoku fekauʻaki ia mo e moʻui lelei fakaesinó. ‘Oku moʻoni ia, ka ʻoku mahulu ange ia ai. ʻOku tau ʻilo kapau te tau muimui ki he Lea ʻo e Potó, ʻe nofoʻia kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí.

  5. Ko e feohi fafale ‘i he nofo-malí. ‘Oku fakakaukau e kakai tokolahi ko e fakafiefia fakatuʻasino pē ia. Ka ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefine mali, pea tautautefito kiate kinautolu ʻoku silaʻi ʻi he temipalé, ʻoku mahulu atu ia ai. ‘Oku fekauʻaki ia mo e maʻu ha fāmilí mo hono fakahaaʻi e ʻofá mo e uouangataha ʻi he nofo-malí.

  6. Akó mo e ngāué. ‘E pehē ʻe he kakai tokolahi ko e founga ia ʻoku tau moʻui fiemālie ai mo feau e ngaahi fie maʻu ʻa hotau fāmilí. Ka ʻoku tau tui ʻoku fekauʻaki foki ia mo hono langaki e moʻui fakafalala pē kiate kitá, ʻa ia ko ha tefitoʻi moʻoni fakalaumālie. Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke fakafalala pē kiate kitautolu pea tokoniʻi e niʻihi kehé.

Kumi e Potupotutatau ʻi he Fakatuʻasinó mo e Fakalaumālié

‘Oku fehokotaki vāofi ʻa e ngaahi tafaʻaki fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻo ʻetau moʻuí, pea ʻoku ʻikai totonu ke tau feinga ke fakamavahevaheʻi kinaua. ‘Oku totonu ke tokoni e ngaahi tafaʻaki fakamatelié ke fakahoko e ngaahi taumuʻa taʻengatá.

Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “ʻOku fakalaumālie kiate au ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:34). Kuó Ne folofola foki “ko e laumālie ʻa e tangatá. ʻOku taʻengata ʻa e ngaahi ʻelemēnití, pea ko e laumālié mo e ʻelemēnití ʻo ka fakatahaʻi, ʻo taʻelava ke toe mavahevahe, ʻoku maʻu ʻe ia hono kakato ʻo e fiefiá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:33–34). He ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi hotau laumālié taʻekau ai e sinó, pea ko hono ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ha toetuʻú. Ko e hakeakiʻí ʻoku ʻi he vā fetuʻutaki potupotutatau mo uouangataha ʻi he fakatuʻasinó mo fakalaumālié.

Fakahoko e Ngaahi Filí ʻaki e Laumālié

ʻOku totonu ke fakahoko e ngaahi fili ki he ngaahi meʻa ngali fakatuʻasino pe fakamatelié, ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku maʻu ʻe he ʻEikí ha vakai ʻoku taʻengata. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa kotoa pē mei he kamataʻangá ki he ngataʻangá. ʻOku haohaoa ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú—ʻo lelei ange ʻi heʻetau ʻofa kiate kitautolú. ʻI he fekumi ko ia ki Hono finangaló kae ʻikai ko hotau lotó, ʻe fakafiefia mo lelei ange ai ʻetau moʻuí. Te tau lava ʻo ʻiloʻi Hono finangaló ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié, ʻa ia ʻoku hoko mai ʻi he lotu, lau mo fakalaulauloto ki he folofolá, pea mo e fealeaʻaki mo hotau fāmilí.

Ko ia ai, te tau ʻiloʻi fēfē ʻa Hono Laumālié? Kuo folofola ʻa e ʻEikí:

“Ko e meʻa ʻoku ʻikai ke fakamāmaʻí ʻoku ʻikai mei he ʻOtuá ia, pea ko e fakapoʻulí ia. Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia; pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:23–24).

‘I hono fakalea ʻe tahá, ko e meʻa koia ʻokú ne fakamāmaʻi, langaki hake , ʻomi kiate kitautolú ʻa e fiefiá mo e māmá ki heʻetau moʻuí, ʻoku ueʻi ia mei he ʻOtuá. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ueʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi fakakaukaú.

Kuó u fakahoko ha ngaahi filí ʻo fakatefito ʻi he ngaahi ueʻi fakalaumālié ʻi he taimi ne talamai ai ʻe hoku poto fakaʻatamaí ke fai ha meʻa kehe. Kuo fakamoʻoniʻi maʻu pē ʻoku māʻolunga ange ia ʻi he meʻa ʻe fakahā mai ʻe hoku ʻatamaí.

Hangē ko ʻení, hili ʻeku fakakaukau mo hoku uaifí ke ma malí, naʻá ma loto ke fokotuʻu ha fakakaukau ʻoku taʻengatá ʻi heʻema nofo-malí—ke mālohi maʻu pē ʻi he Siasí, mali ʻi he temipalé, mo e alā meʻa pehē. Kuo tāpuekina lahi kimaua ʻe he ngaahi fili ko iá mo ʻai ke tolonga mo mālohi ange ʻema nofo-malí.

Ne ʻi ai ha taimi ʻe taha ʻi heʻeku moʻuí, ne u maʻu ai ha ngāue ne vahe lahi pea ʻi ai mo ha fatongia mo e tuʻunga lahi fau. Naʻe pehē mai ʻe hoku uaifí ʻi ha ʻaho ʻe taha, “ʻOkú ke fuʻu femoʻuekina ʻi hoʻo ngāué. ʻOku totonu ke ke lotua mo fakakaukau pe ʻoku totonu ke ke kumi ha ngāue foʻou te ke faingamālie ange ai ke ngāue maʻá e ʻEikí.” Naʻá ma lotu pea maʻu ha fakamoʻoni ʻi he Laumālié ʻoku totonu ke liliu ʻeku ngāué. Ka naʻá ku kiʻi momou pē. ‘I he taimi ne u lotua ai iá, naʻá ku fakahā ki he ʻEikí e hingoa ʻo e kautaha pē ʻe taha te u fie ngāue ai ʻo kapau te u nofo mei heʻeku ngāué.

Hili ha uike ʻe tolu mei ai, ne u fetuʻutaki ki ha kautaha kumi ngāue pea fakahoko ha kiʻi fakaʻekeʻeke. ʻI he fakaʻosingá, naʻe pehē ʻe he tokotahá naʻe toki fiemaʻu mai ʻe ha taha ʻene kau kasitomaá ha talēkita foʻou. Ko e kautaha ia ne u fakahā ʻi heʻeku lotú. Ko ha kiʻi kautaha siʻisiʻi ia ne tātātaha ke ʻi ai ha lakanga ʻatā pehē ai. Ko ha mana ia.

Naʻá ku fakakata ange ki hoku uaifí, “ʻOku ou maʻu ha ongoongo ʻoku lelei mo ʻikai lelei. Ko e ongoongo leleí ʻe fakangāueʻi au ʻe he kautaha ko iá. Ko e ongoongo ʻoku ʻikai leleí, ʻoku ou tui ʻoku fakatatali ʻe he ʻEikí ha meʻa maʻaku.”

Naʻá ku fakamoʻoni aleapau mo e kautaha ko iá ʻi ha ʻaho Falaite. Naʻe ui au ʻi he ʻaho Tokonakí ko ha palesiteni fakasiteikí.

Naʻá ku fakamahuʻingaʻi lahi ange mo hoku uaifí ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié mo e ngāue maʻá e ʻEikí ʻi he ngaahi tāpuaki fakamatelié pe ko e fakatōliʻa homa poto fakaʻatamaí pe ʻiloa fakasōsialé. Naʻá ma fekumi ki he finangalo ʻo e ʻEikí pea maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ʻe lelei pē ʻa e meʻa kotoa. Ko ha taha ia ʻo e ngaahi aʻusia maʻongoʻonga taha ʻi heʻeku moʻuí.

Vakai ki he Mahuʻinga Moʻoní

Naʻe ʻikai ke u teitei fakaʻiseʻisa ʻi hono fakamuʻomuʻa e fakalaumālié ʻi ha toe fakakaukau kehe. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ia ha feilaulaú, ka kuó u ako ko e meʻa pē ʻeni ʻoku mahuʻinga tuʻuloá. ʻOua te ke moʻui ʻi ha“paʻanga pē ʻe hongofulu.” Ko hono fakafenāpasi ʻetau moʻuí mo e taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí, ko ha founga ia ke maʻu ai e fiefiá mo e nēkeneká, ʻo ʻikai ngata pē ʻi he moʻuí ni ka ʻi he moʻui ka hoko maí.

Tā ʻo e ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ne fai ʻe Celia Jeffery