2020
Feʻiloaki mo e Kau Siosefa ʻe toko Fā ʻi he 2 Nīfai 3
Fēpueli 2020


Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Tohi ʻa Molomoná

Feʻiloaki mo e Kau Siosefa ʻe toko Fā ʻi he 2 Nīfai 3

Naʻá ke ʻiloʻi koā ne ʻi ai ha palōfita ko Siosefa naʻá ne lea kau kia Siosefa Sāmita ʻi he taʻu ʻe meimei 4,000 kuohilí?

Vakai pe te ke lava ʻo muimuiʻi kotoa e kau Siosefa ne fakamatala ki ai ʻi he 2 Nīfai 3: ʻOku fakamatalaʻi ʻe Līhai ki hono foha ko Siosefá kau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi kikite ne fai ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité fekauʻaki mo Siosefa Sāmita, ʻa ia naʻe fakahingoa kia Siosefa, ko ʻene tamaí.

Vakai ki he fakahokohoko ʻi laló ke maʻu ha mahino lelei ange ki he kau Siosefa ko iá mo e feituʻu ne nau nofo aí.

ʻĪmisi
Joseph, son of Jacob

Tā fakatātaaʻi ʻe Melissa Manwill

Fakafuofua ki he 1700 BC

Naʻe nofo ʻa Siosefa, ko e foha ʻo Sēkope (ʻa ia ne toe fakahingoa ko ʻIsilelí), ʻi ʻIsipite. Naʻe ʻi ai hano ongo foha, ko ʻIfalemi mo Manase.

ʻĪmisi
Lehi

Fakafuofua ki he 600 BC

Naʻe mavahe ʻa Līhai, ko ha hako ʻo Manase, mei Selusalema peá ne fononga ʻi he feituʻu maomaonganoá ʻi ha ngaahi taʻu lahi. Naʻá ne maʻu ai mo hono uaifi ko Selaiá ha foha naʻe ui ko Siosefa.

ʻĪmisi
Joseph Smith Sr

AD 1771

Naʻe fanauʻi ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻi Masāsuseti.

ʻĪmisi
Joseph Smith Jr

AD 1805

Naʻe fanauʻi ʻa Siosefa Sāmita ko e Siʻí ʻi he ʻaho 23 ʻo Tīsema 1805, ʻi Veamōnití. ʻI he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻi he 1820, naʻá ne mamata ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Naʻá ne liliu pea pulusi e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ʻo hangē pē ko ia ne pehē ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité te ne fakahokó (vakai, 2 Nīfai 3:11).

Ko e hā ne Lea ʻaki ʻe Siosefa ʻo ʻIsipité fekauʻaki mo Siosefa Sāmitá?

Naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité ke ne mamata ki ha laui senituli ʻi he kahaʻú. Naʻá ne vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení fekauʻaki mo Siosefa Sāmita:

  • “ʻE fokotuʻu hake ʻe he ʻEiki ko hoku ʻOtuá, ha tangata kikite, ʻa ia ʻe hoko ko ha tangata kikite mahuʻinga ki he fua ʻo hoku manavá [hakó]” (veesi 6).

  • “ʻE lahi ia ʻo tatau mo Mōsese, ʻa ia kuó u pehē te u fokotuʻu hake maʻau, ke ne fakahaofi ʻa hoku kakaí” (veesi 9).

  • “Te u foaki kiate ia ʻa e mālohi ke ne ʻomi ʻa ʻeku ngaahi leá ki he fua ʻo ho manavá—pea ʻe ʻikai te ne akoʻi ʻeku ngaahi leá pē, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí, kā te ne ngaohi foki ʻa kinautolu ke nau tui ki heʻeku lea, ʻa ia kuo ʻosi tuku kiate kinautolú [hangē ko e Tohi Tapú]” (veesi 11).

  • “Pea ʻe fakamālohi ia ʻi he vaivaí, ʻi he ʻaho ko ia ʻe kamata ai ʻa ʻeku ngāué ʻi hoku kakai kotoa pē, pea ʻe toe fokotuʻu ai ʻa koe, ʻE fale ʻo ʻIsileli, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí” (veesi 13).

  • “ʻE tāpuakiʻi ʻa e tangata kikite ko iá ʻe he ʻEikí; pea ʻilonga ʻa kinautolu ʻe feinga ke fakaʻauha iá ʻe veuveuki ʻa kinautolu” (veesi 14).

  • “Ko hono hingoá ʻe tatau mo au; pea ʻe tatau ia mo e hingoa ʻo ʻene tamaí” (veesi 15).

Naʻe Tatau Fēfē ʻa Siosefa Sāmita mo Siosefa ʻo ʻIsipité?

Naʻe fili ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité ʻe he feló ke ne tokangaʻi hono tānaki ʻo e meʻakaí ke teuteu ki ha honge. ‘I he hoko mai ʻa e hongé, naʻe omi ʻa e kakai ʻi ʻIsipité mo ha feituʻu kehekehe kia Siosefa ke fakatau meʻakai. Naʻa mo hono fanga tokouá, ne nau omi ki ʻIsipite mei he Fonua Tapú ke maʻu ha meʻakai. Naʻe fakaʻatā ʻe he feló e fanga tokoua ʻo Siosefá mo ʻene tamaí ke nau maʻu≈ha meʻakai pea nofo ʻi ʻIsipite. Naʻe fakahaofi ai kinautolu mei he fiekaiá.

‘I he kuonga ʻo Siosefa Sāmitá, naʻe fehangahangai e kakaí mo ha “honge” ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá; ne nau fiekaia ki he ongoongolelei moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. Ko Siosefa Sāmita ʻa e palōfita naʻe ui ʻe he ʻEikí ke fakahaofi kitautolu mei he honge ko iá—ʻaki hono fakafoki mai ʻEne ongoongoleleí mo e lakanga fakataulaʻeikí ke tau lava ʻo maʻu e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ki hotau fakamoʻui fakalaumālié.