Ngaahi Tohi Lēsoni Palaimelíi mo e Taimi Fevahevaheʻakí
Mē: ʻOku ou Fili ki he Totonú ʻi Hono Papitaiso mo Hilifakinima Au ko ha Mēmipa ʻo e Siasí


ʻOku ou Fili ki he Totonú ʻi Hono Papitaiso mo Hilifakinima Au ko ha Mēmipa ʻo e Siasí

“Fakatomala, pea mou takitaha papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ke fakamolemole ai ʻa e angahalá, pea te mou maʻu mo e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngāue 2:38).

Hiva: “ ʻI heʻeku Papitaisó”

(THF, 53)

Fakalahiʻaki e ngaahi fakakaukau ʻoku ʻoatú ʻa hoʻo ngaahi fakakaukau pē ʻaʻaú. Palani ʻi he uike takitaha ʻa e ngaahi founga ke (1) fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné, (2) tokoni ke mahino ia ki he fānaú, pea (3) tokoniʻi ke moʻui ʻaki. Fehuʻi pē kiate koe, “Ko e hā ʻa e meʻa ʻe fai ʻe he fānaú ke nau ako aí, pea ʻe anga fēfē ʻeku lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e Laumālié?”

Uike 1: ʻE lava ke fakamolemoleʻi au ʻi heʻeku fakatomalá.

Poupouʻi ke mahinó(kau ʻi ha lēsoni fakataumuʻa): ʻOange ki he tamasiʻi takitaha ha foʻi maka. Kole ange ki he fānaú ke tuku ʻa e foʻi maká ʻi honau suú, pea fakaafeʻi ke nau tuʻu ʻo luelue. Fehuʻi ange ki he fānaú pe ʻoku ongo fēfē ʻa e luelue mo ha foʻi maka ʻi honau suú. Fehuʻi ange pe ʻoku anga fēfē ʻa e tatau ʻa e angahalá mo e foʻi maká. (ʻOku ʻikai ongo lelei; ʻokú ne ngaohi kimautolu ke mau loto mamahi.) Tuku ke nau toʻo ʻa e foʻi maká, pea fehuʻi pe ʻoku anga fēfē ʻa e hangē hono toʻo ʻa e foʻi maka mei honau suú ko e fakatomalá mo e maʻu e fakamolemole ʻa e Tamai Hēvaní. Fakamatalaʻi te tau lava ʻo fakatomala mo maʻu ʻa e fakamolemole ʻo ʻetau ngaahi angahalá koeʻuhi ko Sīsū Kalaisi. Fakamoʻoniʻi ko e fakatomalá ko ha tāpuaki fakaofo ia mei heʻetau Tamai Hēvaní pea ʻokú ne ʻomi kiate kitautolu ʻa e fiefiá.

Uike 2: ʻOku ou muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsuú ʻi hono papitaiso mo hilifakinima aú.

Poupouʻi ke mahinó (fakahoko ha vaʻinga fakamanatu mo lau e ngaahi folofolá): Fakaʻaliʻali e ngaahi fakatātā ʻo hono papitaiso ʻe Sione Papitaiso ʻa Sīsuú, mo ha tamasiʻi ʻoku papitaiso. Tuku ha sekoni ʻe 20 ke mamata ʻa e fānaú ki he ongo fakatātaá. ʻUfiʻufiʻi leva e ongo fakatātaá pea kole ki he fānaú ke nau tala atu ʻa e lahi taha te nau lavá, ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fai tatau ai ʻa e ongo fakatātaá. Mahalo te ke fie hiki ha lisi ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé.

ʻĪmisi
John Baptizing Jesus
ʻĪmisi
father baptizing child

Kole ki he fānaú ke lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 20:72–74 ke ʻiloʻi pe ko hai te ne lava ʻo papitaiso ha taha mo e founga ʻo hono fakahoko ʻo e papitaisó. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke vahevahe ʻa e meʻa kuo nau ʻiló. Fakamamafaʻi ange ko e tokotaha ʻokú ne fakahoko ʻa e papitaisó kuo pau ke ne maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ko e tokotaha ʻoku papitaisó kuo pau ke fakauku ia, pe puli kakato ʻi he vaí. Toe fakaʻaliʻali ange ʻa e ongo fakatātaá. Fakahā ange ʻoku fakatou papitaiso ʻa Sīsū mo e tamasiʻí ʻi he fakauku, pea ʻoku fakahoko ia ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Poupouʻi ke moʻui ʻaki (tā valivali mo hivaʻi ha foʻi hiva): Hiki ha ngaahi tatau ʻo e peesi 111 ʻo e tohi lēsoni nesilií, Vakai Ki Hoʻomou Fānau Īkí, ke tā valivali ai ʻa e tamasiʻi takitaha. Hivaʻi ʻa e “Ko Hoku Papitaisó” (THF, 54–55), pea poupouʻi ʻa e fānaú ke nau papitaiso ʻo hangē ko Sīsuú. Fakaafeʻi ha tamasiʻi kuó ne toki papitaiso ke ne fakamatala ki he fānau kehé ʻa hono papitaisó.

ʻĪmisi
nursery manual page

ʻOku maʻu atu ʻa e tohi lēsoni nesilií ʻi he sharingtime.lds.org

Uike 3: ʻE lava ʻo tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakamahinoʻi ʻa e tokāteliné (vakai ki ha lēsoni fakataumuʻa): Tuku ki ha tamasiʻi ke tuʻu ʻi he veʻe matapaá. Haʻihaʻi ʻa e fofonga ʻo e tamasiʻí, pea tuku ke ne feinga ke kumi hono seá pea tangutu hifo ʻo ʻikai tokoniʻi ia. Toe fakahoko ʻa e ʻekitivitií, kae kole ki ha tamasiʻi ʻe taha ke ne tataki e tamasiʻi ʻoku haʻihaʻi hono fofongá ʻaki ʻene ala ki hono nimá mo taki e halá. Aleaʻi mo e fānaú ʻa e ʻuhinga naʻe faingofua ange ai ki he tamasiʻí ke maʻu hono nofoʻangá ʻi heʻene ʻalu hono uá. Fakamatala ange ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumāie Māʻoniʻoní ʻaki hono ʻomai e fakahinohino ki heʻetau moʻuí. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau lea, “ ʻE lava ʻo tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.”

ʻĪmisi
blindfolded child

ʻOku tohoakiʻi e tokanga ʻa e fānaú mo poupouʻi ʻenau akó ʻi hono ngāue ʻaki kinautolu ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fakatātāʻí fekauʻaki mo e sió.

Poupouʻi ke mahinó (hivaʻi ha foʻi hiva mo fakahoko ha vaʻinga fakatauhoa): Tohiʻi ʻa e foʻi lea tokoni ʻi he palakipoé. Hivaʻi ʻa e “Ko e Laumālie Māʻoniʻoní” (THF, 56), pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fakalau e ngaahi meʻa mei he hivá ʻoku fai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoniʻi ai kitautolú.

ʻĪmisi
CTR shield

ʻOku maʻu atu ʻa e fakaʻilonga FKT ʻi he sharingtime.lds.org

Kimuʻa pea kamata ʻa e Palaimelí, teuteuʻi ha laʻi pepa ʻe 10 ʻoku tohiʻi ai ʻa e FKT. ʻI he tuʻa ʻo e laʻi pepa takitaha, tohiʻi e taha ʻo e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení ʻe 5 ʻoku nau fakamatalaʻi e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní: ʻoku fakafiemālieʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kia Sīsū Kalaisi, ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fakahā mai kiate kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa ke faí mo ia ke tukú, pea ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau fai lelei (ʻe tohiʻi ʻa e kupuʻi lea takitaha ʻi ha ongo laʻi pepa kehekehe ʻe ua). Tuku ʻa e ngaahi laʻi pepá ʻi he palakipoé kae fakahanga ʻa e tafaʻaki FKT ki he fānaú. Fakaafeʻi ha tamasiʻi ke ne fulihi ha laʻi pepa ʻe taha. Lau fakataha ʻa e ngaahi lea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Fili ha tamasiʻi ʻe taha ke ne fulihi ha toe laʻi pepa ʻe taha pea feinga ke fakatauhoaʻi. Lau fakataha ʻa e ngaahi lea ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Kapau ʻoku hoa ʻa e ongo laʻi pepá, toʻo hifo kinaua mei he palakipoé. Kapau ʻoku ʻikai ke na hoa, toe fulihi ke na hanga ki he palakipoé. Toutou fai e meʻa tatau kae ʻoua leva kuo fakatauhoa hono kotoa.

Poupouʻi ke moʻui ʻaki (aleaʻi ʻa e ngaahi folofolá): Vahevahe ʻa e fānaú ki he ngaahi kulupu. ʻOange ki he kulupu takitaha ʻa e taha ʻo e ngaahi kupuʻi folofola ko ʻení: Sione 14:26; Sione 15:26; 2 Nīfai 32:5; T&F 11:12. Kole ki he kulupu takitaha ke lau ʻenau folofolá mo aleaʻi hono ʻuhingá. Fakaafeʻi ʻa e fānaú mo ʻenau kau faiakó ke vahevahe ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e founga kuo nau ongoʻi ai ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Uike 4: ʻOku ou fakafoʻou ʻeku ngaahi fuakava papitaisó ʻi heʻeku toʻo ʻa e sākalamēnití.

Poupouʻi ke mahinó (aleaʻi ʻa e ngaahi fuakavá mo lau ʻa e ngaahi folofolá): Fakamatalaʻi ko e fuakavá ko ha alea toputapu ia ʻi he vahaʻa ʻo kitautolu mo e Tamai Hēvaní; ʻoku tau palōmesi ke fai ha ngaahi meʻa pau, pea ʻi heʻetau fai iá, ʻokú Ne palōmesi ke tāpuekina kitautolu. Fakamanatu ki he fānaú ʻoku tau fai ha fuakava mo e Tamai Hēvaní ʻi heʻetau papitaisó, pea fakamatalaʻi ʻoku tau fakafoʻou ʻa e fuakava ko iá ʻi heʻetau toʻo ʻa e sakalamēnití. Ngaohi ha ngaahi kaati lea ʻoku tohiʻi ai ʻa e ngaahi kupuʻi lea mei he lotu sākalamēnití ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fuakava ke fai ʻi heʻetau toʻo ʻa e sākalamēnití mo e meʻa ʻoku talaʻofa mai ʻe he Tamai Hēvaní kiate kitautolú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 20:77, 79). ʻOange ʻa e ngaahi kaati leá ki he niʻihi ʻo e fānaú, pea tuku ke nau tuʻu ʻi he hokohoko totonú lolotonga hoʻo lau leʻolahi ʻa e ngaahi folofolá.