Konafesi Aoao
E Leai Se Manumalo o le Tuugamau
Konafesi aoao ia Aperila 2021


E Leai Se Manumalo o le Tuugamau

E e ala i le Togiola faaola ma le Toetu mamalu o Iesu Keriso, ua mafai ai ona faamaloloina loto ua nutimomoia, o le tiga ua mafai ona avea ma se filemu, ma o le faanoanoa ua mafai ona avea ma se faamoemoe.

I lenei Aso Sa mamalu o le Eseta, o le a pepese fiafia ai a tatou fanau, “I se taeao manaia, Iesu ua toetu ma tuua ai le tuugamau; le oti ua leai.”1

Tatou te faafetai mo lo tatou malamalama i le Toetu o Iesu Keriso. Ae peitai, i nisi taimi i o tatou olaga, o le a tatou lagonaina le loto nutimomoia pe a maliu se tasi tatou te alolofa faapelepele i ai. E ala i le faamai oti i le lalolagi i le taimi nei, e toatele i tatou ua maliliu e pele—a le o ni tagata o le aiga po o ni uo.2 Tatou te tatalo mo i latou o loo faanoanoa i le maliliu ai [o na tagata pele].

Ua saunoa mai Peresitene Russell M. Nelson:

“Po o le a lava le matua, tatou te faavauvau mo a tatou pele e maliliu. O le faavauvau o se tasi o faailoaga loloto o le alofa mama. …

“E sili atu i lea, e le mafai ona tatou talisapaia atoatoa faatasiga fiafia mulimuli ane e aunoa ma le tuueseesea ma loimata i le taimi nei. E na o le pau le auala e aveese ai le faanoanoa mai le oti, o le aveesea lea o le alofa mai le ola.”3

Ata
Sa faavauvau so’o fafine ia Iesu.

E mafai ona tatou vaai faalemafaufau i le ala na lagona ai e uo a Iesu, o e na mulimuli ma auauna atu ia te Ia,4 i le molimauina o Lona maliu.5 Ua tatou iloa na “latou faanoanoa ma fetagisi.”6 I le aso o le Faasatauroga, i le leiloa po o le a le mea o le a tupu i le Aso Sa, atonu na lofituina i latou i le le mautonu, ma mafaufau pe faapefea ona latou faaauau e aunoa ma lo latou Alii. E ui i lea, sa latou faaauau pea ona auauna atu ia te Ia e oo lava i le oti.

Sa aioi atu Iosefa le Arimataia ia Pilato e avatu ia te ia le tino o Iesu. Sa ia ave i lalo le tino, afifi i se ie lino lelei, tuu i totonu o lona tuugamau fou, ma fuli atu se maa tele i le faitotoa o le tuugamau.7

Na aumai e Nikotemo le pulu muro ma aloe. Sa ia fesoasoani ia Iosefa e ave le tino ma afifi i se ie lino ma mea manogi.8

O Maria le Makatala ma isi fafine na mulimuli ia Iosefa ma Nikotemo, ma vaavaai atu i le mea sa latou faataoto ai le tino o Iesu, ma saunia ai ni mea manogi matagofie ma suauu e uuina ai.9 E tusa ai ma tulafono mamafa o lena aso, sa latou faatalitali ai e saunia atili ma uuina le tino ona o le Aso Toonai o le Sapati.10 Ona oo lea i le vaveao o le Aso Sa, sa la o atu ai i le tuugamau. Ina ua iloaina e le’i i ai le tino o le Faaola iina, sa la o atu ai e ta’u i le au soo, o Aposetolo a Iesu. Sa o mai Aposetolo ma i laua i le tuugamau ma iloa ai ua avanoa. Na iu lava ina [latou] o ese sei vagana ai Maria le Makatala, na mafaufau po o le a le mea na tupu i le tino o le Faaola.11

Sa nofo ai pea Maria le Makatala i le tuugamau na o ia lava. E na o ni nai aso na muamua atu, sa ia vaaia ai le oti matautia o lana uo ma le Matai. O lenei ua avanoa Lona tuugamau, ma sa ia le iloa po o fea o i ai o Ia. Sa faigata tele mo ia ona onosaia, ma sa tagi o ia. O le taimi lena, na oo mai ai le Faaola toetu ia te ia ma fesili pe aisea ua tagi ai ma po o ai o loo ia sailia. I le mafaufau ai faapea na tautala atu le teufanua ia te ia, sa ia fesili atu, pe na ia avea le tino o lona Alii, e tau atu ia te ia le mea e mafai ona ia maua ai.12

Ata
Maria le Makatala

Ou te mafaufau atonu na faatagaina e le Alii ia Maria le Makatala e faanoanoa ma faaalia lona tiga.13 Ona Ia valaau lea ia te ia i lona igoa, ma sa ia liliu atu ia te Ia ma iloa o Ia. Sa ia vaai i le Keriso toetu ma o se molimau o Lona Toetu mamalu.14

E pei o oe, i nisi o auala e mafai ona ou fesootai atu i le ita na lagonaina e Maria le Makatala ma ana uo a o latou faanoanoa i le maliu o lo latou Alii. Ina ua iva ou tausaga, sa maliu lo’u tuagane matua i le taimi o se mafuie faataumaoi. Ona sa faafuasei ona tupu, sa umi se taimi mo au e malamalama ai i le mea na tupu. Sa nutimomoia lo’u loto i le faanoanoa, ma ou te fesili ifo ia te a’u lava, “O le a le mea na tupu i lo’u tuagane? O fea o ia? O fea na alu i ai o ia? Pe ou te toe vaai ea ia te ia?”

I le taimi lena, ou te lei iloa e uiga i le fuafuaga o le faaolataga a le Atua, ma sa ia te a’u le manao ia iloa po o fea na tatou o mai ai, po o le a le faamoemoega o le olaga, ma o le a foi le mea e tupu ia i tatou pe a tatou oti. Pe le o ia i tatou uma ea na faanaunauga pe a maliu se tasi e pele ia i tatou ma pe a tatou feagai foi ma faigata i o tatou olaga?

I ni nai tausaga mulimuli ane, sa amata ona ou mafaufau i lo’u tuagane i se auala faapitoa. Ou te vaai faalemafaufau ia te ia o tuitui mai i lo matou faitotoa. Ou te tatalaina le faitotoa, e tu mai o ia iina, ma na te fai mai ia te a’u, “Ou te le’i oti. O lea ou te ola. Sa le mafai ona ou alu atu ia te oe, ae o le taimi nei o le a ou tumau ia te oe ma e le toe tuua lava.” O lena vaaigafaalemafaufau, e toetoe lava o se miti, na fesoasoani ia te a’u e taulima ai le tiga lea na ou lagonaina ina ua toesea o ia. O le manatu o le a ma faatasi na oo mai faafia i lo’u mafaufau. O nisi taimi ou te sioa atu i le faitotoʻa, ma le faamoemoe o le a ia tuʻituʻi mai ma o le a ou toe vaai ia te ia.

Pe tusa o le 40 tausaga mulimuli ane, i le taimi o le Eseta, sa ou mafaufau loloto ai e uiga i le Toetu o Iesu Keriso ma amata ona ou mafaufau e uiga i loʻu tuagane. O le taimi lena, sa oo mai ai se manatu i lou mafaufau. Ou te manatua lou vaaifaalemafaufau o loo ia sau e vaai a’u.

I lena aso, sa ou iloaina ai sa tuuina mai e le Agaga ia te a’u le mafanafana i se taimi faigata. Na ou mauaina se molimau e faapea e le o oti le agaga o lo’u tuagane; o loo soifua o ia. O loo agai pea o ia i lona olaga e faavavau. Ua ou iloa nei “e toe tu mai [lo’u] tuagane”15 i lena taimi matagofie, ona o le Toetu o Iesu Keriso, o le a tatou toetutu uma ai. E le gata i lea, ua Ia faia ia mafai e i tatou uma ona toe faatasia o ni aiga ma maua le olioli e faavavau i le afioaga o le Atua pe afai o le a tatou filifili e osia ma tausia feagaiga paia ma Ia.

E pei ona aoao mai Peresitene Nelson:

“O le oti o se vaega taua o lo tatou ola e faavavau. E leai se tasi na te iloa le taimi e oo mai ai, ae e taua i le fuafuaga sili a le Atua mo lo tatou fiafia. Faafetai i le Togiola a le Alii, ma o le toetu o se mea moni, ma o le ola faavavau o se mea e mafai ona maua e tagata uma. …

“… Mo e pele ua tuua faanoanoa … e faanaina le tiga o le oti e ala i le mausali i le faatuatua ia Keriso, ma se susulu atoatoa o le faamoemoe, ma le alofa i le Atua ma tagata uma, ma se naunautaiga loloto e auauna atu ia te i latou. O lena faatuatua, lena faamoemoe, lena alofa o le a faaagavaa ai i tatou e o mai i le afioaga paia o le Atua ma, faatasi ai ma a tatou soa e faavavau ma aiga, ma mau faatasi ai ma Ia e faavavau.”16

Ata
Tuugamau togalaau

Ou te molimau atu a “na fai e lei toetu mai Keriso mai i e na oti, pe ua motusia e ia noataga o le oti ina ia lē manumalo le tuugamau, ma ina ia leai se tui o le oti, po ua leai se toetutu mai, semanu e leai se toetutu.

“Peitai ua i ai se toetutu, o lea ua leai ai se manumalo i le tuugamau, ma ua tofatumoanaina ia Keriso, le tui o le oti.

“O Ia o le malamalama ma le ola o le lalolagi; ioe, o se malamalama e lē gata, e lē mafai lava ona faapouliuligia; ioe, ma se ola foi e lē gata, e lē mafai ona toe i ai se oti.”17

Ata
O Le Faaola toetu

Na tautino mai e Iesu Keriso Lava Ia, “O a’u nei o le toetu ma le ola: o lē faatuatua mai ia te a’u, e ui lava ina oti, a e ola lava ia.”18

Ou te molimau atu e ala i leTogiola faaola ma le Toetu mamalu o Iesu Keriso, ua mafai ai ona faamaloloina loto ua nutimomoia, o le tiga ua mafai ona avea ma se filemu, ma o le faanoanoa ua mafai ona avea ma se faamoemoe. E mafai e Ia ona opoina i tatou i Ona aao o le alofa mutimutivale, faamafanafana, faamamanaina, ma faamaloloina i tatou taitoatasi. I le suafa o Iesu Keriso, amene.