Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
31 Tīsema–6 Sānuali. ʻOku Tau Fatongia ʻAki ʻEtau Akó


“31 Tīsema–6 Sānuali. ʻOku Tau Fatongia ʻAki ʻEtau Akó, ” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻoú 2019 (2019)

“31 Tīsema–6 Sānuali. ʻOku Tau Fatongia ʻAki ʻEtau Akó, ” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2019

ʻĪmisi
family looking at photo album

31 Tīsema– 6 Sānuali

ʻOku Tau Fatongia ʻAki ʻEtau Akó

ʻI hoʻo lau mo fakalaulauloto ki he ngaahi potufolofola ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení, hiki e ngaahi ongo fakalaumālie ʻokú ke maʻú. Te ne fakaafeʻi ʻa e Laumālié ki hoʻo teuteú. ʻE lava ke tokoniʻi ʻe he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí mo e ngaahi fakakaukau ko ʻení, ke ueʻi e loto ʻo e kakai ʻi hoʻo kalasí ke nau ako e Fuakava Foʻoú ʻi he taʻú ni.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOku ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ko e taha ʻo hoʻo ngaahi kaveinga ngāue ko e faiakó ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ako mei he folofolá ʻiate kinautolu pē pea mo honau ngaahi fāmilí foki. ʻE lava ke ueʻi kinautolu ʻe he ngaahi aʻusia ʻa e niʻihi kehé, ke nau fekumi ki haʻanau ngaahi aʻusia. Ko ia, ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasi takitaha, kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi potufolofola mei heʻenau akó ʻa ia naʻá ne ueʻi fakalaumālie pe ongo makehe kiate kinautolu.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Ke ako moʻoni mei he Fakamoʻuí, kuo pau ke tau tali ʻEne fakaafé, “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”

  • ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he hoko hono ako e Fuakava Foʻoú ko ha faingamālie ke ke ako ai fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne tokāteliné, ka te ke ʻiloʻi ʻa e founga ke haohaoa ange ai hoʻo muimui ʻiate Iá. ʻOku hoko e fakamatala ʻi he Mātiu 19:16–22 ko ha founga lelei ke fakafeʻiloaki ʻaki e kaveinga ko ʻení (vakai foki ʻa e vitiō, “Christ and the Rich Young Ruler” ʻi he LDS.org). Te ke lava ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fekumi ki ha meʻa ne nau ako mei he fakamatala ko ʻení, fekauʻaki mo e hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, pea vahevahe e ngaahi meʻa ne nau maʻú. Ke toe maʻu mo ha ʻekitivitī ʻoku fenāpasi mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, vakai ki he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí.

‘Oku fie maʻu ʻe he akó e ngāue ʻi he tuí.

  • Te ke poupouʻi fēfē nai hoʻo kalasí ke nau fatongia ʻaki ʻenau akó, kae ʻikai tuku e tefitoʻi fatongia ko iá ki he faiakó? Ko ha fakakaukau ʻeni. Fakaafeʻi ha mēmipa ʻo e kalasí ke ne lī atu ha meʻa molū kiate koe, kae ʻoua naʻá ke feinga ke hapo ia. Fakaʻaongaʻi e ʻekitivitī ko ʻení ke kamata ʻaki ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e fatongia ʻo e kau akó mo e faiakó ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí. ʻE ala tokoni ʻi he fealēleaʻaki ko ʻení ʻa e lea ʻa ʻEletā David A. Bednar fekauʻaki mo e ako ʻi he tuí, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.”

  • Tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻoku fie maʻu e tui ke ngāué ʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí, te ke lava ʻo vahevahe kinautolu ki ha ngaahi kulupu pea fakaafeʻi e kulupu takitaha ke nau lau ha taha ʻo e ngaahi fakamatala ko ʻení: Maʻake 5:25–34; Luke 5:17–26; mo e Sione 9:1–7. Ko e hā naʻe fai ʻe he kakai ʻi he fakamatala takitaha ko ʻení ke fakahaaʻi ʻenau tui ki he Fakamoʻuí? Ko e hā ha ngaahi ngāue te tau lava ʻo fai ke ako e ongoongoleleí pea fakahaaʻi ʻetau tui ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo tokoniʻi kitautolu ke ako e moʻoní?

  • ʻOku ʻi ai e fatongia ʻo e kau mēmipa kotoa pē ʻo e kalasí ke fakaafeʻi e Laumālié ki he kalasí. Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke mahino ʻení, kole ange ke nau lau ʻa e ʻAlamā 1:26 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50: 13–22; 88:122–23 pea vahevahe e meʻa ʻe lava ke fai ‘e he kau faiakó mo e kau akó ke fakaafeʻi ʻa e Laumālié. ʻE ala tokoni ke hiki ʻenau ngaahi talí he palakipoé ʻi lalo ʻi ha ngaahi taumuʻa hangē ko ʻení: Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he faiakó mo e Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he kau akó. ʻE tokoni nai hano faʻu ha ngaahi pousitā ʻo e ngaahi tali mei he kau mēmipa ʻo e kalasí ke fakaʻaliʻali ia ʻi he ngaahi uike siʻi ka hokó?

ʻOku fie maʻu ke tau ʻiloʻi ʻiate kitautolu pē ʻa e moʻoní.

  • ʻOku lahi ha ngaahi fakamatala ʻi he Fuakava Foʻoú ʻoku nau akoʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne tataki ʻetau fekumi ki he moʻoní. Fakakau ki ai mo e ngaahi sīpinga ko ʻení Luke 11:9–13; Sione 5:39; 7:14–17; mo e 1 Kolinitō 2:9–11. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí ʻoku nau lau e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻi heʻenau ako fakatāutahá, ke vahevahe e meʻa ne nau akó. Pe te mou lau fakataha e ngaahi fakamatala ko ʻení pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ʻa e founga naʻe maʻu ai ʻenau ngaahi fakamoʻoní.

    ʻĪmisi
    young men and women in classroom

    Te tau maʻu ʻetau ngaahi fakamoʻoní mei he fekumi ki he akó ʻi he tui.

  • Tatau ai pē pe ko e hā e fuoloa ʻo hoʻo kau ki he Siasí, ʻoku tau fie maʻu kotoa ke toutou fakamālohia ʻetau ngaahi fakamoʻoní. Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ko ia ʻoku fie maʻu ke nau ʻiloʻi maʻanautolu peé, ʻe lava ke ke hiki ʻi ha ngaahi laʻi pepa ha ngaahi veesi folofola ʻokú ne akoʻi e ngaahi moʻoni mahuʻingá ni, hangē ko e Sione 3:16–17; 1 Kolinitō 15:22; Mōsaia 3:13; ʻAlamā 7:11–13; mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 135: 3. Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau e ngaahi potufolofola ko ʻení, fakamatalaʻi fakanounou e ngaahi moʻoni ʻoku nau maʻú, pea aleaʻi e meʻa te nau fai ke maʻu ai haʻanau fakamoʻoni fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ko iá. Ke ʻai e ʻekitivitī ko ʻení ke toe manakoa ange ki he toʻu tupú, fūfuuʻi takatakai e ngaahi laʻi pepá ʻi he lokí pea fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau “fekumi ki he moʻoní.”

  • ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Ngāue 17:10–12 ha Kāingalotu ne nau fekumi ʻi he folofolá pea maʻu haʻanau fakamoʻoni ʻo kau ki he moʻoní. Ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau muimui ki heʻenau sīpingá, lau fakataha e ngaahi potufolofola ko ʻení pea fakaafeʻi e kalasí ke nau vahevahe ha ngaahi veesi folofola naʻá ne fakamālohia ʻenau fakamoʻoni fekauʻaki mo e ongoongoleleí.

ʻE founga fēfē hano ʻai ʻetau ako folofolá ke toe mahuʻingamālie angé?

  • ʻE ngali faingataʻa ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa ia ʻoku nau ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha taimi, mahino pe taukeí, ke nau fakatupulaki e tōʻonga moʻui ʻo e ako folofolá. Ko e hā te ke fai ke tokoniʻi kinautolu ke nau lavaʻi iá? Mahalo te ke kamata ʻaki hano aleaʻi e talanoa fekauʻaki mo e tangata tā ʻakau ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.” Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau maʻu ha loto falala ke ako e folofolá, te ke lava ʻo vahevahe ha fakamatala mei he “Ngaahi Fakakaukau ki hono Fakatupulaki Hoʻo Ako Folofola Fakatāutahá” ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí. ʻE lava ke ke vahevahe pe ko e kau mēmipa kehe ʻo e kalasí ha ngaahi aʻusia ʻi hono fakaʻaongaʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko e ngaahi aʻusia mahuʻingamālie kehe ʻi hono ako e folofolá. Te ke lava foki ʻo fili ha vahe ʻi he Fuakava Foʻoú pea feinga ke ako fakataha ia mo e kalasí ʻo fakaʻaongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ko ʻení.

ʻĪmisi
learning icon

Poupouʻi ʻo e Ako ʻi ʻApí

Ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ako mei ʻapi e Mātiu 1 mo e Luke 1 ke teuteu ki he fealēleaʻaki ʻo e uike hono hokó, ʻe lava ke ke ʻeke ange e fehuʻi ko ʻení: “Kuo kole atu nai ke ke fai ha meʻa ʻoku ngali taʻemalava?” ʻOku fakatātaaʻi ʻe he ngaahi vahe ko ʻení ʻa e moʻoni, “He ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe faingataʻa ki he ʻOtuá” (Luke 1:37).

ʻĪmisi
resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ko hono maʻu ha ʻilo fakalaumālie maʻatautolú.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā David A. Bednar ʻo pehē: “Kuó u fakatokangaʻi ha tōʻonga angamaheni ʻi he kau faiako naʻa nau tokoniʻi lahi taha ʻeku moʻuí. Naʻa nau tokoniʻi au ke u fekumi ki he akó ʻi he tui. Naʻe ʻikai ke nau fie fai mai ha tali faingofua ki he ngaahi fehuʻi faingataʻá. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai pē ke nau ʻomi ʻe kinautolu ha tali ʻe taha. Ka neongo ia, naʻa nau fakahinohino pē ʻa e halá mo tokoniʻi au ke u fakahoko ʻa e laka ke maʻu ai ʻeku tali pē ʻaʻakú. … ʻOku ʻikai fuʻu fuoloa fēfē hano manatuʻi ha tali kuo fai ʻe ha taha kehe, kapau ʻe toe manatuʻi. Ka ko ha tali ne tau ʻilo pe maʻu ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻo e tuí, ko e angamahení, ʻoku tau puke maʻu ia ʻi he toenga ʻo e moʻuí. … Pea ko e founga pē ʻeni ʻe taha ʻe lava ke mavahe atu ai ha taha mei he fakafalala ki he ʻilo fakalaumālié mo e aʻusia ʻa e niʻihi kehé pea maʻu e ngaahi tāpuaki ko iá maʻana” (“Seek Learning by Faith,” Ensign, Sept. 2007, 67).

Tuku ha taimi ke ako e folofolá.

Naʻe ako ʻa Brother Tad R. Callister ʻo pehē:

“Ne ʻi ai ha ongo tangata tā ʻakau … ne na feʻauhi pe ko hai ʻe lahi taha e ʻuluʻakau te ne tutuʻu ʻi he ʻaho ʻe tahá. Naʻe kamata ʻena veipaá ʻi he hopo hake ʻa e laʻaá. ʻI he houa ʻe taha kotoa pē naʻe kiʻi lue atu ʻa e tangata nounou angé ki he loto vaotaá ʻi ha miniti ʻe 10 pe ofi ai. ʻI he taimi kotoa pē naʻá ne fai pehē aí, naʻe mamali pē ʻa e tangata ʻe tahá mo ʻene fakapapauʻi loto pē te ne ikuna. Naʻe ʻikai teitei mavahe ʻa e tangata tupu lahi angé mei he feituʻu naʻá ne ʻi aí, ʻikai teitei tuku ʻene tā ʻakaú, ʻikai pē ke toe mālōlō.

“ʻI he fakaʻosinga ʻo e ʻahó, naʻe ʻohovale lahi ʻa e tangata tupu lahi angé heʻene ʻilo ʻoku ngali lahi ange ʻa e ʻuluʻakau ia kuo tā ʻe he tangata ʻe tahá, ʻa ia ne hangē ne lahi ange ʻene fakamoleki noa e taimí. Naʻá ne fehuʻi ange, ‘Naʻe founga fēfē hoʻo fai iá kae hili ko iá naʻe lahi hoʻo toutou mālōloó?’

“Naʻe tali mai ʻe he tangata naʻe ikuná, ‘ʻOi, naʻá ku fakamāsila ʻeku tokí.’

“ʻI he taimi kotoa pē ʻoku tau ako ai e folofolá, ʻoku tau fakamāsila ai ʻetau toki fakalaumālié” (“Ko e Fiefia ʻi he Akó,” Ensign, ʻOkatopa 2016, 14).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Nofotaha ʻi he tokāteliné. Fakapapauʻi ʻoku fakatefito e ngaahi fealēleaʻaki ʻa e kalasí ʻi he folofolá mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá. Te ke lava ʻo fai ia ʻaki haʻo ʻeke ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení :“Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí kuo tau ako mei he ngaahi fakamatala kuo tau fanongo ki aí?” pe “ʻE lava nai ʻe ha taha ʻo vahevahe ʻa e potufolofola ʻoku fenāpasi mo e meʻa ne tau alēlea ki aí?” (Vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 20–21.)