Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
14–20 Sānuali. Luke 2; Mātiu 2: Kuo Mau Haʻu ke Hū Kiate Ia


“14–20 Sānuali. Luke 2; Mātiu 2: Kuo Mau Haʻu ke Hū Kiate Ia,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻoú 2019 (2019)

“14–20 Sānuali. Luke 2; Mātiu 2,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2019

ʻĪmisi
Wise Men traveling on camels

Tuku ke Tau ʻOfa Kiate Ia, fai ʻe Dana Mario Wood

14–20 Sānuali

Luke 2; Mātiu 2

Kuo Mau Haʻu ke Hū Kiate Ia

Kimuʻa pea ke lau e ngaahi fakakaukau ʻi he fokotuʻutuʻu ko ʻení, ako ʻa e Luke 2 mo e Mātiu 2, pea lekooti hoʻo ngaahi ongo fakalaumālié. ʻE tokoni ʻeni ke ke maʻu ha fakahā ki he founga ke feau lelei taha ai e ngaahi fie maʻu ʻa hoʻo kalasí.

Lekooti E Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

ʻE lava fēfē ke ke poupouʻi ‘a e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi meʻa ne nau aʻusia ʻi heʻenau ako fakafoʻituitui mo fakafāmili e ngaahi folofolá? Neongo ʻe ngali tatau mo e fakamatala fekauʻaki mo e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, ʻe lava maʻu pē ke nau maʻu ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie foʻou. Fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi he kalasí ke nau vahevahe ha pōpoaki ne nau maʻu ʻi he Luke 2 pe Mātiu 2 ʻa ia naʻe tō mamafa kiate kinautolu ʻi ha founga foʻou.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Luke 2:1–38; Mātiu 2:1–12

ʻOku ʻi ai ha kau fakamoʻoni tokolahi ki he ʻaloʻi ʻo Kalaisí.

  • ʻE lava ke tokoni ʻa e fakamatala totonu ʻo e kau moihuú ʻi he Luke 2 mo e Mātiu 2 ʻo tokoniʻi hoʻo kalasí ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi founga ʻoku nau fakahaaʻi ai ʻenau ʻofá ki he Fakamoʻuí. Toe vakaiʻi ʻa e saati ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí. ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻi hoʻo kalasí te nau fie vahevahe ha ngaahi fakakaukau mei he ʻekitivitī ko ʻení, pe te mou lava ke fai fakakalasi e ʻekitivitií. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke haʻu e kau fakamoʻoni ʻo Kalaisí mei he ngaahi tūkunga kehekehe ʻo e moʻuí ni? Te tau muimui fēfē ki heʻenau sīpingá?

  • Kimuʻa pea moihū e kau fakamoʻoni ko ʻení ki he pēpē ko Kalaisí, naʻa nau fekumi Kiate Ia. Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ako mei heʻenau sīpingá, ʻe lava ke ke hiki he palakipoé e ngaahi hingoa ko ʻení: Kau Tauhi-Sipí, ʻAna, Simione, mo e Kau Tangata Potó. Hili iá pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fekumi ʻi he Luke 2 mo Mātiu 2 pea hiki he palakipoé ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kakai ko ʻení ke fekumi ai ki he Fakamoʻuí. Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ‘e he ngaahi fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e ngaahi founga te tau lava ai ke fekumi kia Kalaisí?

    ʻĪmisi
    shepherd with sheep

    Naʻe hoko e kau tauhisipí ko ha niʻihi ʻo e kau ʻuluaki fakamoʻoni ki hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí.

  • ʻE ueʻi nai ʻe ha lēsoni fakatātā ʻaki ha meʻa ʻa e kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau fakaʻataʻatā ha potu ʻo ʻenau moʻuí maʻá e Fakamoʻuí? Fakakaukau ki he fokotuʻu ko ʻení: ʻOmai ha foʻi hina ki he kalasí, pea hili hono toe vakaiʻi fakataha e Luke 2:7, kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakafonu e foʻi hiná ʻaki ha ngaahi meʻa kehekehe ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ngaahi founga ʻoku tau fakamoleki ai hotau taimí. ʻI he fonu ʻa e foʻi hiná, fakaafeʻi ha taha ke ne feinga ke fakahū ki loto ha laʻitā ʻo e Fakamoʻuí. Ko e hā ʻoku fokotuʻu mai ‘e he talanoa fakatātā ko ʻení fekauʻaki mo hono fakaʻataʻatā ha potu ʻo ʻetau moʻuí maʻa Kalaisí? Ko e hā te tau fai ʻo kehe ke fakaʻatā ha potu Moʻoná? ʻE tokoni ʻa e lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ke tali e fehuʻi ko ʻení.

Mātiu 2:13–23

ʻE lava ke maʻu ‘e he mātuʻá ha fakahā ki hono maluʻi honau ngaahi fāmilí.

  • Ko e lēsoni ʻe taha mei he hola ʻa Siosefa mo Mele ki ʻIsipité ko e lava ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha fakahā ke tokoniʻi e mātuʻá ʻi hono maluʻi honau ngaahi familí mei he fakatuʻutāmakí. Ke ueʻi fakalaumālie ha fealēleaʻaki he taimi ko ʻení, fakakaukau ke ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau hiki he palakipoé ha niʻihi ʻo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fāmilí ʻi he kuongá ni. Ko e hā ʻoku tau ako mei he Mātiu 2:13–23 fekauʻaki mo e founga ke maluʻi ai hotau ngaahi familí mo kitautolu mei he ngaahi fakatuʻutāmaki ko ʻení? Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi ai ʻe he fakahā fakatāutahá kitautolu ke tau maluʻi hotau ngaahi fāmilí mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí mei he fakatuʻutāmakí? Ko e hā ha faleʻi kuo tuku mai ʻe he kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló fekauʻaki mo hono maluʻi hotau ngaahi fāmilí?

  • Te ke ala fakaafeʻi e kalasí ke nau hiva fakataha, ko ha konga ʻo e fealēleaʻaki ko ʻení, ʻa e “Hoko ʻa ʻApi ko e Hēvani,” Ngaahi Himi, fika 188, pe ko ha hiva fekauʻaki mo e fāmilí. Ko e hā ʻoku akoʻi ‘e he foʻi hivá fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ʻe he mātuʻá ʻo fai ke nau moʻui taau ai mo e fakahā ki hono tataki honau fāmilí?

Luke 2:40–52

Naʻa mo ʻEne kei ʻeiki siʻí, ne tokanga taha pē ‘a Sīsū ki hono fai e finangalo ʻo ʻEne Tamaí.

  • ʻE malava ke mālohi makehe e talanoa ʻo e faiako ʻa Sīsū ‘i he temipalé ʻi heʻene kei taʻu 12,  ki he toʻu tupu ʻoku nau fifili fekauʻaki mo e tokoni te nau lava ʻo fai ki he ngāue ʻa e ʻOtuá. Te ke lava ʻo vahevahe e kalasí ke nau tauhoa pea lau fakataha ʻa e Luke 2:40–52 (vakai, ki he fakakaukau mei he Liliu ʻe Siosefa Sāmitá ʻi he Luke 2:46). ʻE lava ke toʻo ‘e he hoa takitaha ha ngaahi miniti siʻi ke nau fevahevaheʻaki ʻa e meʻa ʻokú ne ueʻi kinautolu fekauʻaki mo e fakamatala ko ʻení. Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻu ke tau vahevahe ai e meʻa ʻoku tau ʻilo fekauʻaki mo e ongoongoleleí? Ko e hā ha ngaahi aʻusia te tau lava ʻo vahevahe?

  • Kapau ʻokú ke akoʻi e kakai lalahí, ʻe lava ke hoko e fakamatala ko ʻení ko ha faingamālie ke aleaʻi ai ha founga ki hono tokoniʻi e toʻu tupú ke nau aʻusia e meʻa ʻoku nau malavá ʻE lava ʻe ha taha ke fakamatalaʻi fakanounou ʻa e fakamatala ʻi he Luke 2:40–52, pea ke aleaʻi ʻe he kalasí pe ʻoku tākiekina fēfē ‘e he ngaahi meʻá ni e founga ʻoku nau vakai ai ki he toʻu tupu ʻo e Siasí. Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻe lava ke tau ʻoange maʻá e toʻu tupú ke nau kau ai ʻi hono fai “e ngāue ʻa [e] Tamaí” ʻo hangē ko Sīsuú? (Luke 2:49). Ko e fē nai ha taimi ne fakaofo ai kiate kitautolu ha fakakaukau fakalaumālie ʻa ia ne vahevahe ʻe ha toʻu tupu pe kiʻi leka? ʻE lava ke toe tānaki atu e ngaahi kupuʻi lea meia Palesiteni Henry B. Eyring ki he fealēleaʻaki ko ʻení: “ʻI he taimi ʻoku lea ai ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, … ʻoku ou fakatetuʻa maʻu pē ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku tātātaha ke u loto mamahi pea ʻoku ou faʻa ofo”(“Koeʻuhí ke Ne hoko ʻo Mālohi Foki,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 77).

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe Luke 2:40–52 fekauʻaki mo e tuʻunga ne ʻi ai ʻa Sīsū ʻi Heʻene kei ʻeiki siʻí? ʻE lava ʻe he sīpinga ki he tupulaki fakatāutahá ʻoku fokotuʻu atu ʻi he Luke 2:52 ke ueʻi fakalaumālie ha fealeaʻaki ʻi he meʻa ʻoku tau fai ke tau hoko ai ʻo hangē ko Kalaisí. Te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke fakalaulauloto e kau mēmipa ʻo e kalasí ki he founga ʻoku nau tupulaki ai ʻi he potó (fakaʻatamai), lahí (fakaesino), ʻofeina mo e ʻOtuá (fakalaumālie) pea mo e niʻihi kehé (fakasōsiale). Te nau lava foki ʻo fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ʻi he taha ʻo e ngaahi tafaʻaki ko ʻení pe lahi ange.

ʻĪmisi
learning icon

Poupouʻi ʻo e Ako ʻi ʻApí

Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau teuteu ke aleaʻi e Sione 1 he uike hono hokó, kole ange ke nau fakaʻilongaʻi e feituʻu kotoa pē ʻi he vahé ʻa ia ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe ha taha ʻa Sīsū Kalaisi.

ʻĪmisi
resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Luke 2; Mātiu 2

Ko e founga ke fekumi ai kia Kalaisí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Thomas S. Monson ʻo pehē:

“ʻE tatau maʻu pē ʻa e founga ki hono kumi ʻo Sīsuú—ko e lotu fakamātoato mo moʻoni ʻo ha loto fakatōkilalo mo haohaoa. …

“Kimuʻa pea tau lava lelei ke fai ha fekumi fakataautaha kia Sīsuú, kuo pau ke tau tomuʻa teuteu ha taimi Maʻana ʻi heʻetau moʻuí mo ha potu Moʻona ʻi hotau lotó. ʻI he ngaahi ʻaho femoʻuekina ko ʻení ʻoku ʻi ai ha tokolahi ʻoku ʻi ai honau taimi ki he tā pulú, ha taimi ki he ngaahi fakataú, ngāué, ha taimi ki he vaʻingá—kae ʻikai ha taimi ia maʻa Kalaisi.

“ʻOku lahi ʻi he fonuá ha ngaahi ʻapi fakaʻofoʻofa ʻoku ʻi ai ha ngaahi loki ki he kaí, loki ki he mohé, fakafiefiá, loki ki he tuituí, ngaahi loki televīsoné, kae ʻikai ha loki maʻa Kalaisi.

“ʻOku ongoʻi tautea nai hotau konisēnisí ʻi heʻetau manatu ki Heʻene ngaahi folofolá: ‘ʻOku maʻu ʻe he fanga fōkisí ʻa e tafú, mo e fanga manu ʻo e ʻataá ʻa e moheʻangá; ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he Foha ʻo e tangatá ha potu ke tokoto ai hono ʻulú.’ (Mātiu 8:20.) Pe ʻoku tau fuʻu ongoʻi mā ʻi heʻetau manatuʻi ʻa e, ‘Pea fāʻeleʻi ʻe ia ʻa e tama ko hono olopoʻoú, peá ne takatakai ʻaki ia ʻa e kofu, ʻo fakatokoto ia ʻi he ʻaiʻanga-kai ʻo e manú; koʻeuhi naʻe ʻikai te nau hao ʻi he fale talifonongá.’ (Luke 2:7.) ʻIkai ha potu. ʻIkai ha potu. ʻIkai ha potu. Naʻe pehē maʻu pē.

“Lolotonga ʻetau fakahoko ʻetau fekumi fakataautaha kia Sīsū, ʻi hono tokoniʻi mo tataki kitautolu ‘e he tefitoʻi moʻoni ʻo e lotú, ʻoku mahuʻinga ke tau maʻu ha fakakaukau mahino fekauʻaki mo Ia ʻoku tau kumí. Naʻe fekumi ʻa e kau tauhi-sipi ʻo e kuonga muʻá kia Sīsū ʻi heʻene kei valevalé. Ka ʻoku tau fekumi kia Sīsū ko e Kalaisí, ko hotau Taʻokete pe Tuongaʻane Lahí ia, ko hotau Fakalaloa ki he Tamaí, ko hotau Huhuʻí, ko e Tupuʻanga ʻo hotau fakamoʻuí; ko ia naʻe ʻi he kamataʻangá mo e Tamaí; naʻá ne toʻo kiate ia ʻa e ngaahi angahala ʻo e māmaní pea loto fiemālie ke pekia kae lava ke tau moʻui ʻo taʻengata. Ko e Sīsū ia ʻoku tau kumí” (“The Search for Jesus,” Ensign, Tīsema. 1990, 4 – 5).

Tā fakatātā ʻo hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí.

Fakakaukau ki he founga ʻe fakatupulaki ai ‘e he ngaahi ngāue fakaʻātí hoʻomou fealēleaʻaki ʻo kau ki he ʻaloʻi ʻo Kalaisí. (Hangē ko ʻení, vakai, Tohi Fakatātā ʻo e Ongoongoleleí pe history.lds.org/exhibit/birth-of-christ.)

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakakau atu e kau ako ne ʻikai ke nau ako e folofolá ʻi ʻapí. Neongo ne ʻikai lau ʻe ha kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e Luke 2 mo Matiu 2 kimuʻa he kalasí, te nau kei lava pē ʻo vahevahe ha ngaahi fakakaukau mahuʻinga ʻi hoʻomou ako fakataha ʻi he kalasí. Fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa kotoa ʻo e kalasí ha ngaahi faingamālie ke kau mo tokoni ki he fealēleaʻakí.