Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
11–17 Fepueli. Sione 2– 4: ‘ʻOku Totonu ke Mou Fanauʻi Foʻou’


“11–17 Fēpueli. Sione 2–4: ‘ʻOku Totonu ke Mou Fanauʻi Foʻou’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“11–17 Fēpueli. Sione 2–4,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2019

ʻĪmisi
Jesus speaking with Nicodemus

11–17 Fepueli

Sione 2–4

“ʻOku Totonu ke Mou Fanauʻi Foʻou”

ʻOku kau ʻa hono lau ‘o e Sione 2–4, ko ha founga lelei ia ke kamata ʻaki ʻete teuteu ke faiakó. Hiki ha ngaahi ongo fakalaumālie ʻokú ke maʻu, pea ngāue ʻaki ʻa e fokotuʻutuʻu ko ʻení ke kumi mo ha ngaahi fakakaukau kehe mo ha ngaahi founga fakafaiako.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Hiki e ʻuluʻi tohi ʻe tolu ki he palakipoé: Sione 2, Sione 3, mo e Sione 4. ʻOange ha ngaahi miniti siʻi ke vakaiʻi ai ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e ngaahi vahe ko ʻení, pea kole ange ke nau hiki ʻi lalo he ngaahi ʻuluʻi tohí ha veesi naʻá ne tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e tokāteliné mo e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he vahe ko iá. Aleaʻi e ngaahi veesi ne nau tohí.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Sione 2:1–11

ʻOku liliu ʻetau moʻuí ʻi heʻetau muimui kia Sīsū Kalaisí.

  • ʻI he taimi ʻe niʻihi te tau lava ke maʻu ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie ʻi heʻetau tokanga ki he ngaahi fakaikiikí, ʻi ha fakamatala fakafolofola. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau leʻolahi e Sione 2:1–11 pea hiki e ngaahi fakamatala te ne fakaloloto ʻenau fakahoungaʻi e mana ʻi he kātoanga taʻané. Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe he mana ko ʻení ʻa e nāunau ʻo e ʻOtuá? (vakai, veesi 11).

  • ʻE ala tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e talanoa ko ʻení ʻo kapau te nau fakakaukau ki he maná, mei he tuʻunga makehe ʻo kinautolu ne nau ʻi ai tonú. ʻOku tatau fēfē nai ʻetau fakafeangai ki he ngaahi maná mo kinautolu naʻa nau ʻi he kātoanga taʻané—hangē ko ʻení, ko Mele, ʻa ia naʻá ne ʻilo ʻe hoko e maná, pe ko e pulé, ʻa ia naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻe hoko ha maná? Fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fai ha fakamatala fekauʻaki mo e kātoangá ʻo hangē pē ne nau ʻi ai tonú.

Sione 2:13–22

Te tau lava ʻo maluʻi ha ngaahi feituʻu pe meʻa toputapu.

  • Te ke tokoniʻi fēfē e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ako mei he fakamatala fekauʻaki mo hono kapusi ʻe Sīsū e kau fai fakataú ki tuʻá? ʻE lava fēfē ke nau maluʻi ha ngaahi feituʻu mo ha meʻa toputapu ʻo hangē ko e ngaahi ʻapí, ngaahi ʻapisiasí, ngaahi temipalé mo e folofolá? ʻE ala tokoni e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni David O. McKay: “‘ʻOua ʻe ngaohi e fale ʻo ʻeku Tamaí ko ha fale fakatau.’ (Sione 2:16.) Ko e ngāueʻi pe fakamoleki ʻo ha paʻanga, … fakaanga, kae tautautefito ki hono lauʻi koviʻi ʻo e ngaahi kaungāʻapí ʻi ha fale lotú, ʻoku hoko ia ko hano maumauʻi lahi ʻo e fekau ne ʻomai ʻi he meimei taʻu ʻe uaafe kuohilí” (ʻi he Conference Report, ʻOkatopa 1956, 7). ʻE lava fēfē ke tau maluʻi e toputapu ʻo e temipalé mo e ngaahi feituʻu toputapu kehé?

Sione 3:1–21

Kuo pau ke fanauʻi foʻou kitautolu kae lava ke tau hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

  • Ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e fakaafe ʻa Sīsū ke toe fanauʻi foʻoú (vakai, Sione 3:3), te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ha ngaahi fakakaukau ʻoku nau maʻu mei he meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí kia Nikotīmasi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Ko e hā e ngaahi lea pe kupuʻi lea naʻá Ne fakaʻaongaʻí? Ko e hā ha ngaahi potufolofola pe fakamatala kehe mei he kau taki ʻo e Siasí te ne fakalahi e mahino ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí fekauʻaki mo e fakaafe ko ʻení? (Ki ha ngaahi sīpinga fakalaumālie, vakai, Topical Guide, “Man, New, Spiritually Reborn” vakai ki he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ki ha ngaahi fakamatala mei he kau taki ʻo e Siasí.)

  • ʻE fakamatalaʻi fēfē ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ki ha taha tui fakalotu kehe ʻa e ʻuhinga ʻo e fanauʻi foʻoú? Te nau fakakau fēfē ʻa e fakatomalá, papitaisó, mo e hilifakinimá ʻi he fepōtalanoaʻaki ko iá? Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau akoako e founga te nau tali ai e fehuʻi ko ʻení ʻi ha tangutu ʻa e tokotaha ko iá ʻi honau tafaʻakí. ʻE ala tokoni e lea ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ki he fealēleaʻaki ko ʻení.

  • ʻOku tui ha niʻihi he ʻikai lava ha tangata ia ke liliu moʻoni; ka, ʻoku hoko ʻa Nikotīmasi ko ha sīpinga ia ʻo ha tokotaha naʻe liliu koeʻuhi ko ʻene muimui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke vakai ki he meʻá ni, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau fekumi ʻi he Sione 3:1–2; Sione 7:40–52; mo e Sione 19:39–40. Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e tōʻonga moʻui mo e tui ʻa Nikotīmasí? Naʻe founga fēfē ʻene liliu ʻi he ʻalu ʻa e taimí? Ko e hā ha ngaahi sīpinga te tau lava ke vahevahe fekauʻaki mo ha kakai ʻoku tau ʻilo kuo nau liliu koeʻuhi ko e ongoongoleleí?

  • ʻE lava ke hoko ko ha faingamālie ki hoʻo kalasí, hili haʻanau sio ki ha kiʻi pēpē pe ko ha laʻi tā ʻo ha pēpē, ke nau fakatauhoa ʻa e ngaahi tuʻunga lelei ʻo ha kiʻi pēpē toki fanauʻi mo e tuʻunga lelei ʻo ha tokotaha ne toki fanauʻi foʻou fakalaumālie.

Sione 4:6–34

ʻOku foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e vai ʻo e moʻuí mo e “meʻakai” ʻi hono fai e ngāue ʻa e ʻOtuá.

  • ʻOku fie maʻu fakaʻaho ʻe hotau sinó ʻa e vaí mo e meʻakaí. Naʻe ʻuhinga ʻa Sīsū ki he ngaahi fie maʻu fakamāmani ko ʻení ʻi Heʻene akoʻi e fefine Samēliá mo ʻEne kau ākongá. Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻe akoʻi ‘e he Fakamoʻuí, ʻe lava ke ke fokotuʻu ha ngaahi fakatātā ʻo ha meʻakai mo e vai ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau hiki ʻi lalo he fakatātā takitaha ʻa e ngaahi moʻoni fakalaumālie naʻe akoʻi ʻe Sīsuú. ʻE lava fēfē ʻe heʻetau moihū ki he ʻOtuá ʻi he laumālie mo e moʻoni, ʻo toʻo ʻetau fieinua fakalaumālié? ʻOku fakafiemālieʻi fēfē ʻetau fiekaia fakalaumālié, ʻi hono fai e finangalo ʻo e ʻOtuá?

    ʻĪmisi
    stream of water

    ʻOku foaki mai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e vai ʻo e moʻuí kiate kitautolu.

  • ʻE lava ʻo tokoni ʻenau fakakaukau atu ki he fakalakalaka e fakamoʻoni ʻa e fefine Samēliá kau kia Sīsū Kalaisí, ke fakakaukauloto ai e kau mēmipa ʻo e kalasí ki he founga ne nau ʻilo ai ko Ia ʻa e Mīsaiá. Fekumi fakataha mo e kalasí ki he ngaahi lea naʻe ngāue ʻaki ʻe he fefine Samēliá ke ʻuhinga ki he Fakamoʻuí ʻi he Sione 4:6–30.. Ko e hā ʻoku fakamahinoʻi mai ʻe he ngaahi lea ko ʻení fekauʻaki mo ʻene ʻilo kia Sīsuú? Kuo tau tupulaki fēfē ʻi heʻetau fakamoʻoni ko Ia ʻa e Fakamoʻuí?

ʻĪmisi
learning icon

Poupouʻi e Ako ʻi ʻApí

Ke fakalotoa ʻa e kalasí ke nau lau e Mātiu  5 mo e Luke 6, talaange ʻoku ʻi he ongo vahe ko ʻení e meʻa naʻe ui ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ko e “[malanga] maʻongoʻonga taha ia kuo fai, ʻo fakatatau mo ʻetau ʻiló” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí [2013], 285).

ʻĪmisi
resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Sione 2–4

Ngaahi vitiō ʻo e ngāue mo e akonaki ʻa Sīsuú.

“Jesus Turns Water into Wine,” “Jesus Cleanses the Temple,” “Jesus Teaches of Being Born Again,” “Jesus Teaches a Samaritan Woman” (LDS.org)

Ko hono ʻuhinga ʻo e toe fanauʻi foʻoú.

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “ʻE sai ange ke ke papitaiso ha tangai ʻoneʻone ko ha tangata, kapau ʻoku ʻikai fai ia ke maʻu e fakamolemole ʻo e angahalá pea mo maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e papitaiso ʻaki ʻa e vaí ko ha konga pē ia ʻo e papitaisó, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻo kapau he ʻikai fakahoko ʻa e konga ʻe tahá—ʻa ia, ko e papitaiso ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní” Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith [2007], 95).

Naʻe ako ʻa ʻEletā David A. Bednar ʻo pehē: “Ko e uluí … ko ha fuʻu liliu lahi, kae ʻikai ko ha meʻa siʻi—ko ha fanauʻi foʻou fakalaumālie mo ha liliu mahuʻinga ʻi he meʻa ʻoku tau ongoʻi mo fie maʻú, ʻi heʻetau fakakaukaú mo ia ʻoku tau faí, pea mo kitautolu. “ʻOku fakahoko moʻoni ʻe he ʻelito ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ha liliu mahuʻinga mo fakaʻaufuli ʻi hotau angá pea ʻoku malava ia tuʻunga ʻi heʻetau falala ki he ʻmāʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní’ (2 Nīfai 2:8). ʻI heʻetau fili ke muimui ki he ʻEikí, ʻoku tau fili ai ke liliu—ke fanauʻi foʻou fakalaumālie” (“Kuo Pau ke Fanauʻi Foʻou Kimoutolu,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 20).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā D. Todd Christofferson ʻo pehē: “Mahalo te ke fehuʻi, Ko e hā ʻoku ʻikai hoko vave ange ai kiate au ʻa e fuʻu liliu ko ʻeni ʻo e lotó? ʻOku totonu ke ke manatuʻi e sīpinga fakaofo ʻa e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní, ʻAlamā, mo ha niʻihi kehe ʻi he folofolá—neongo ʻene fakaofó, ka ʻoku ʻikai ko e meʻa maʻu pē ia ʻoku hokó. Ko e tokolahi ʻo kitautolu, ʻoku hoko fakakongokonga mai ʻa e liliú ia pea ʻi ha taimi lōloa. Ko e fanauʻi foʻoú, ʻoku ʻikai tatau ia mo hono fanauʻi fakaesino kitautolú, ko ha founga pē ia ka ʻoku ʻikai ko ha ngāue. Pea ko ʻetau fakahoko leva e founga ko iá, ko e tefitoʻi taumuʻa ia ʻo ʻetau ʻi he moʻui fakamatelié” (“Fanauʻi Foʻou,” Ensign pe Liahona, Mē 2008, 78).

Naʻe ako ʻa ʻEletā Dallin H. Oaks ʻo pehē:

“Naʻe fanauʻi foʻou kitautolu ʻi heʻetau fai ha fuakava mo hotau Fakamoʻuí, ʻaki hono fanauʻi kitautolu ʻi he vai pea mo e Laumālié foki pea toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau lava ʻo fakafoʻou ʻa e toe fanauʻi ko iá ʻi he Sāpate kotoa pē ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai e sākalamēnití.

“ʻOku fakapapauʻi ʻe he kāingalotú ko kinautolu kuo fanauʻi foʻou ʻi he founga ko ʻení ,ʻoku nau hoko kinautolu ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo Sīsū Kalaisi (vakai, Mōsaia 5:7; 15:9–13; 27:25). Ka neongo ia, ke tau ʻiloʻi e tāpuaki ʻo e tuʻunga kānokato ʻo e fanauʻi foʻoú, kuo pau ke tau kei tauhi ʻetau ngaahi fuakavá mo kātaki ki he ngataʻangá. ʻI he lolotonga ní, kuo fanauʻi foʻou kitautolu, ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ko ha kakai foʻou fakataha mo ha mātuʻa fakalaumālie foʻou mo e ngaahi faingamālie ko ia ʻo ha tukufakaholo nāunauʻia”(“Have You Been Saved?” Ensign, Mē 1998, 56).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

ʻOku ʻikai lelei ange ʻa e faiakó ʻi he kau akó. ʻOku mahuʻinga ho fatongiá, ka ʻoku ʻikai ko koe pē ʻe maʻu mei ai e ueʻi fakalaumālie ʻa e kalasí. Tokoniʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ako mei he Laumālié pea fevahevaheʻaki mo e niʻihi kehé ʻa e meʻa ne nau akó.