Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
18–24 Fēpueli. Mātiu 5; Luke 6: ‘ʻOku Monūʻia ʻa Kimoutolu’


“18–24 Fēpueli. Mātiu 5; Luke 6: ‘ʻOku Monūʻia ʻa Kimoutolu’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻoú 2019 (2019)

“18–24 Fēpueli. Mātiu 5; Luke 6,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2019

ʻĪmisi
Malanga ʻi he Moʻungá

Malanga he Moʻungá, tā ʻe Jorge Cocco

18–24 Fēpueli

Mātiu 5; Luke 6

“ʻOku Monūʻia ʻa Kimoutolu”

Hiki hoʻo ngaahi ongo fakalaumālié ʻi hoʻo ako e Mātiu 5 mo Luke 6. Te ke maʻu ha fakahā ʻi hoʻo feinga ke feau e fie maʻu ʻa hoʻo kalasí. ʻE lava ke tokoni e fokotuʻutuʻu ko ʻení ke tānaki atu ha ngaahi fakakaukau kehe.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ko e malanga he Moʻungá “ko e [malanga] maʻongoʻonga taha kuo faifaiangé pea malangaʻi, ʻo fakatatau mo ʻetau ʻiló” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasi: Siosefa Filitinga Sāmita [2013], 234). Ko e hā ʻoku ongoʻi ai ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻoku moʻoni ʻení? Ko e hā te nau lava ke vahevahé?

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Mātiu 5:1–12

ʻOku maʻu ʻa e fiefia ʻoku tuʻuloá mei he moʻui ʻo fakatatau ki he founga ne akoʻi mo moʻui ʻaki ʻe Sīsū Kalaisí.

  • ʻOku kamata ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá, ʻa ia ne fakataumuʻa ki Heʻene kau ākonga ne nau vāofí, ʻaki ha ngaahi fakamatala ʻoku ʻiloa ko e Ngaahi Tāpuakí, ʻa ia ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe Kalaisi ke tau toe fakakaukau ki he ʻuhinga ke tau moʻui ai ʻi ha moʻui mohu tāpuekina—ha moʻui ʻoku tuʻuloa ai ʻa e fiefiá. Ke kamataʻi ha alēlea fekauʻaki mo e fiefia ʻoku tuʻuloá, te ke lava ʻo kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e meʻa ʻokú ne ʻai kinautolu ke nau fiefiá. Fakatatau ki he Ngaahi Tāpuakí, ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū ʻe “monūʻia,” pe fiefia taʻengata ai ha tokotahá? ʻOku kehekehe fēfē ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú mo e ngaahi founga ʻoku fekumi ai e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e fiefiá?

  • Ke tokoni ke mahino ki he kau mēmipa ʻo e kalasí e ngaahi foʻi lea hangē ko e loto-maʻa pe faʻa fakalelei, te ke lava ʻo hiki ʻi he palakipoé ha niʻihi ʻo e ngaahi foʻi lea mei he veesi 3–12. Hili iá pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fokotuʻu atu e fehangahangai ki he foʻi lea takitaha pea mo e meʻa ʻoku nau ako mei he foʻi lea takitaha ʻi heʻenau fai iá. Kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí kenau fakakaukauloto ki he meʻa te nau liliu kae lava ke nau hoko ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Ko e hā e mahino ʻoku tānaki atu ʻe he 3 Nifai 12:3, 6 fekauʻaki mo e Mātiu 5:3, 6?

  • Ko e founga ʻe taha te ke lava ai ke ʻilo lahi ange ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko hono fakaafeʻi e mēmipa takitaha ʻo e kalasí ke ako mo ha toe ngaahi veesi folofola fekauʻaki mo ha taha ʻo e Ngaahi Tāpuakí pea vahevahe mo e kalasí e meʻa ne nau akó. ʻOku anga fēfē hano moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni ko iá ʻe ha taha ʻoku nau ʻiloʻi?

ʻĪmisi
Sermon on the Mount

Ko e Malanga ʻi he Moʻungá, tā ʻe Frank Adams

Mātiu 5:14–16

Kuo pau ke hoko ʻa e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí ko e maama ki he māmaní.

  • ʻOku ongoʻi fēfē nai ʻa e kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí ʻi heʻenau lau ʻa e folofola ʻa Sīsū, ko kinautolú “ko e maama ʻo e māmaní”? Ko e hā hono ʻuhinga ke tuku ʻetau māmá “ʻi he lalo puha fuá,” pea ko e hā hono ʻuhinga ka ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke fai ʻeni? ʻE fakalotolahi e lea ʻa ʻEletā Robert D. Hales ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé”. Ko hai kuo hoko ko ha “maama” ki he kau mēmipa ʻo hoʻo kalasí?

  • Fakakaukau ki ha founga ke fakahaaʻi ai e akonaki ʻa Sīsū ko kitautolu ʻa e ngaahi maama ki he māmaní. Te ke lava nai ʻo fakahā ange ha laʻi tā ʻo ha fonua ʻoku ulo hono ngaahi māmá ʻi he poʻulí? Te ke lava nai ke ʻomi ha kasa hulu pea fūfuuʻi ia ʻi ha lalo kato? Ko e hā ne fakafehoanaki ai ʻe Sīsū ʻEne kau ākongá ki he māmá? ʻE anga fēfē haʻatau ngāueʻaki ʻa e mahino ko iá ke tau hoko ai ko ha maama ki he niʻihi kehé? (vakai, TF 103:9–10). ʻE lava ke aleaʻi pe faivaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi founga ʻe lava ke ulo ai e maama ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻenau moʻuí, pea nau tāpuakiʻi ai mo e niʻihi kehé.

  • ʻE lava ke kau mo e ngaahi veesi folofola ko ʻení ʻi he tānaki atu ki he fealēleaʻaki fekauʻaki mo e māmá 3 Nīfai 18:24; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 50: 24; 84: 44–47; 88:50, 67; mo e 93: 36–40. ʻE lava ke fakamānako foki ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau hiva ha ngaahi himi fekauʻaki mo e māmá, hangē ko e “Ko e ʻEikí ko ʻEku Maama” mo e “Kosipeli Ko e Maama Lelei,” Ngaahi Himí, fika 45, 47. Ko e hā kuo tānaki atu ʻe he ngaahi himi mo e folofola ko ʻení ke toe mahino ange kiate koe ʻa e Mātiu 5:14 – 16?

Mātiu 5:17–48

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ha fono ne toe māʻolunga ange ʻa ia te ne tataki kitautolu ki he haohaoá.

  • Ko e ngaahi tūkunga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Mātiu 5 ʻoku fakapatonu pē ia ki he kuonga ʻo e Fakamoʻuí, ka ʻoku fakamāmani lahi e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻa Ne akoʻí. Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vakai ki hono fakaʻaongaʻi ia ʻi heʻenau moʻuí, fakaafeʻi kinautolu ke nau fili ha taha ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻení pea fakakaukau ki ha sīpinga ʻi onopooni ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ‘e he Fakamoʻuí: veesi 21–24; 27–30; 33–37; 38–39; 40–42; mo e 43–44. Te nau lava ke fai ʻeni fakafoʻituitui pe ʻi ha ngaahi kulupu pea vahevahe e ngaahi sīpingá mo e kalasí.

  • ʻE fakafiefia ke mou fai ha kiʻi ʻekitivitī fakatauhoa ʻa ia te ne tokoniʻi kinautolu ke nau vakai ki he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻoku hā ʻi he Mātiu 5:21–48, ʻa ia ʻokú ne fetongi e fono ʻa Mōsesé. ʻE lava ke ke faʻu ha ngaahi kaati ʻoku ʻi ai ha ngaahi kupuʻi lea ‘oku kamata ʻaki ʻa e “kuo mou fanongo” (ʻa ia ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e fono ʻa Mōsesé) mei he Mātiu 5:21 – 44. Faʻu mo ha ngaahi kaati kehe pea hiki ki ai ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku kamata ʻaki ʻa e “ka ʻoku ou lea ʻaki” (ʻo fakamatalaʻi ʻa e fono māʻolunga ange ʻa Kalaisí). Tuku ʻa e ongo seti kātí ʻo fakahanga ki lalo, pea tuku ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fili ha taha ʻo e ngaahi kaati ʻoku kamata ʻaki ʻa e “kuo mou fanongo”, pea fili leva mo ha kaati mei he seti ʻe tahá, ʻo vakaiʻi pe ʻokú na hoa. Hokohoko atu pē kae ʻoua kuo fakatauhoa ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e fono ʻa Mōsesé ki he akonaki foʻou ʻa Kalaisí. Ki he foʻi fakatauhoa takitaha, aleaʻi e ʻuhinga ʻoku fie maʻu lahi ai e akonaki ʻa Sīsuú ʻi he kuonga ní.

  • Te ke tokoniʻi fēfē ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vakai ko e fekau ko ia ʻa e Fakamoʻuí ke “haohaoá” ʻoku ʻuhinga ia ʻo fakatatau mo e fakamatala ʻa Palesiteni Russell M.Nelson, ke “kakato” pe “ʻosi”? (Mātiu 5:48; “Perfection Pending,” Ensign, Nōvema 1995, 86–88). Ko e fakakaukau ʻeni: kosi fakapāsolo ha laʻi tā ʻo Sīsū, pea fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau tohiʻi ʻi he tuʻa ʻo e laʻi pāsolo takitaha ha akonaki mei he Mātiu 5 ʻoku nau ongoʻi ʻoku ueʻi kinautolu ke nau moʻui ʻaki. Tuku ke nau ngāue fakataha ke fokotuʻutuʻu e pāsoló. ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke tau hoko ʻo “kakato” pe “ʻosi”? (vakai ki he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻAloʻofa”).

  • Te ke lava foki ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fokotuʻu ha taumuʻa ke ngāueʻi ha ongo ne nau maʻu ʻo fakatatau mo ʻenau ako e Mātiu 5. Fakakaukau ki ha founga ke toe muimuiʻi ai e fakaafe ko ʻení ʻi he ngaahi lēsoni he kahaʻú.

ʻĪmisi
learning icon

Poupouʻi ʻo e Ako ʻi ʻApí

Ke ueʻi ai e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e Mātiu 6–7 ʻi he lolotonga ʻo e uike hoko maí, te ke lava ʻo fakahā kiate kinautolu naʻe ui ʻe Palesiteni Harold B. Lee e Malanga he Moʻungá “ko e konisitūtone ki ha moʻui haohaoa” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasi: Hāloti B. Lī [2000], 200).

ʻĪmisi
resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Mātiu 5; Luke 6

Hoko ko ha maama.

Naʻe ako ʻa ʻEletā Robert D. Hales ʻo pehē: “Kuo mou kiʻi tuʻu hifo nai ‘o fakakaukau mahalo ko kimoutolu ‘a e maama kuo fekauʻi mai ‘e he Tamai Hēvaní ke taki lelei mai ha taha ki ‘api pe hoko ko e maama kamo mei he mamaʻó ke fakahā mai ‘a e hala ke foki ai ki he hala hangatonu mo fāsiʻí, ‘a ia ‘oku fakatau ki he moʻui taʻengatá? Ko hoʻo māmá ko ha maama kamo pea ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa taʻofi ʻene uló pe takihalaʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fekumi ki ha hala ki ʻapí” (“That Ye May Be the Children of Light” [Brigham Young University fireside, Nov. 3, 1996], 9; speeches.byu.edu).

Fekumi ki he haohaoá.

Naʻe ako ʻa Palesiteni Harold B. Lee ʻo pehē: “ʻOku mou pehē naʻe fokotuʻu mai ʻe he Fakamoʻuí ha taumuʻa naʻe ʻikai malava ke aʻusia ke Ne manukiʻi ai kitautolu ʻi heʻetau ngaahi feinga ke moʻui mo aʻusia ʻa e tuʻunga haohaoa ko iá? He ʻikai ke tau lava ʻo aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié ni ʻa e tuʻunga haohaoa naʻe folofola ki ai ʻa e ʻEikí, ka te tau lava ʻo fakatoka ʻi he moʻui ko ʻení ha fakavaʻe te tau langa ai ʻi he nofo taʻengatá; ʻi heʻene peheé, kuo pau ke tau fakapapauʻi ʻoku fakatoka hotau fakavaʻé ʻi he moʻoní, anga māʻoniʻoní mo e tuí”(Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasi: Hāloti B. Lī, 195).

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita: “He ʻikai lava ke hoko fakaʻangataha mai ʻa e [haohaoá], ka ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea mo e akonaki ki he akonaki, ʻi he sīpinga ki he sīpinga, pea naʻa mo ia, he ʻikai lava heʻetau nofo ʻi he moʻui fakamatelie ko ʻení … Ka ʻi hení, ʻoku tau fokotuʻu ai ha fakavaʻe. Ko e feituʻu ʻeni ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻi he ngaahi moʻoni mahinongofua ko ʻeni ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he tuʻunga siviʻiʻanga ko ʻení, ke teuteuʻi kitautolu ki he haohaoa ko iá. Ko hoku fatongia, ko homou fatongia, ke lelei ange ʻi he ʻahó ni mei homou tuʻunga he ʻaneafí, pea lelei ange ʻa e ʻapongipongí ʻi homou tuʻunga he ʻaho ní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Filitingi Sāmita [2013], 234–35).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Fakatupulaki e kau mai ʻa e kau mēmipa ʻo e kalasí. ʻE lava ke fai ha ngaahi ʻekitivitī ʻi he kalasí fakalūkufua, ʻi ha ngaahi kulupu iiki, ngaahi hoa pe ha alēlea fakapēnolo. Fakaʻaongaʻi ha ngaahi founga kehekehe ke fakaʻatā ai e kakai ne ʻikai ke nau maʻu haʻanau faingamālié ke nau kau atu. (Vakai, Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí, 33.)