Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
28 Sānuali–3 Fēpueli. Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3: ‘Mou Teuteu ʻa e Hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí’


“28 Sānuali–3 Fēpueli. Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3: ‘Mou Teuteu ʻa e Hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻoú 2019 (2019)

“28 Sānuali–3 Fēpueli. Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2019

ʻĪmisi
John the Baptist baptizing Jesus

Matapā sioʻata fakalanulanu ʻi he Temipale Nāvū ʻIlinoisí, tā ʻe Tom Holdman

28 Sānuali– 3 Fēpueli

Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3

“Mou Teuteu ʻa e Hāʻeleʻanga ʻo e ʻEikí”

ʻI hoʻo lau mo fakalaulauloto ki he Mātiu 3; Maʻake 1; mo Luke 3, hiki e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú. Te ne fakaafeʻi ʻa e Laumālié ʻi hoʻo teuteú. ʻE lava ke tokoni ʻa e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí mo e ngaahi fakakaukau ko ʻení, ke ueʻi e loto ʻo e kakai ʻi hoʻo kalasí ke mahino mo nau moʻui ʻaki e tokāteline ʻi he ngaahi folofola ko ʻení.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi e Feʻinasiʻakí

Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe e founga ʻoku faitāpuekina ai ʻenau moʻuí mei hono ako e Fuakava Foʻoú, ʻe lava ke ke hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ha meʻa naʻá ke fai koeʻuhi ko hoʻo lau ‘a e Fuakava Foʻoú he uiké ni?

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

Mātiu 3:1–12; Luke 3:2–18

ʻOku teuteuʻi ʻe he kau ākongá kinautolu mo e niʻihi kehé ke nau tali ʻa Sīsū Kalaisi.

  • ʻOku tau teuteuʻi fēfē kitautolu ki ha ʻaʻahi mai ʻa ha fakaafe mahuʻinga? ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he fehuʻi pehení ke ke fakafeʻiloaki ai ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e founga naʻe teuteuʻi ai ʻe Sione Papitaiso e kakaí ke nau tali ʻa Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke ke vahevahe e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu ke nau lau ʻa e Mātiu 3:1–6; Mātiu 3:7–12; mo e Luke 3:10–15, ʻo fekumi ki he founga ʻo hono teuteuʻi ‘e Sione Papitaiso ʻa e kakaí ke nau tali ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau moʻuí. Tuku ki he kulupu takitaha ke nau taufetongi ʻi hono vahevahe ʻo e meʻa ne nau maʻú.

  • Hangē ko ia ne fai ʻe Sione Papitaisó, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he kau palōfita moʻuí ke tau teuteu ke tali ʻa e Fakamoʻuí ki heʻetau moʻuí. Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakafehokotaki e kau palōfita ʻi he kuonga ní mo Sione Papitaisó, ʻe lava ke ke toe vakaiʻi e ngaahi akonaki ʻa Sione Papitaiso ʻi he Mātiu 3:1–12 mo e Luke 3:2–18 mo ha faleʻi mei he konifelenisi lahi fakamuimui tahá. ‘Oku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he talangofua ki he faleʻi fakaepalōfita ko ʻení ke tau teuteu ai ke tali ʻa e Fakamoʻuí?

  • ʻOku ʻomi ʻe he Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Luke 3:4–11 (ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá) ha ʻilo fekauʻaki mo e misiona ʻo Sīsū Kalaisí ʻo ope atu ʻi he meʻa ʻoku hā ʻi he Luke 3:4–6. Ko e hā ʻoku ako ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo e fie maʻu ke tau fakatomalá?

    ʻĪmisi
    John the Baptist preaching

    Ko e Malanga ʻa Sione Papitaiso ʻi he Toafá, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett

Luke 3:3–14

ʻOku fie maʻu ke tau ʻomi ha “ngaahi fua ʻoku [taau] mo e fakatomalá.”

  • Naʻe akoʻi ʻe Sione Papitaiso ʻa e kakaí ʻi he Luke 3:8, kimuʻa pea toki lava ke nau papitaisó, naʻe fie maʻu ke nau fakahā ha “ngaahi fua”, pe ko ha fakamoʻoni, ʻo ʻenau fakatomalá. Te ke tokoniʻi fēfē e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ʻiloʻi e fakamoʻoni ʻo ʻenau fakatomalá? Te ke lava ʻo kole ange ke nau fekumi ʻi he Luke 3:8–14 ki he meʻa naʻe pehē ‘e Sione ko e “ngaahi fua” ʻo e fakatomalá. Te nau lava foki ʻo toe vakaiʻi e Molonai 6:1–3 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37. Te ke lava ke tā ha fuʻu ʻakau mo hono ngaahi fuá ʻi he palakipoé pea tuku ke fakahingoa ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí e fuá ʻaki e “ngaahi fua” ʻo e fakatomalá ʻa ia ne nau maʻú. ʻE lava foki ke hoko ʻeni ko ha taimi lelei ke mou talanoa ai ki he ʻuhinga ʻo e fakatomala moʻoní. Fakamahinoʻi ange ko e founga ʻe taha te tau lava ai ʻo “fakatonutonu hono ʻaluʻangá” (Luke 3:4) ko e fakatomala mei ha faʻahinga faiangahala ʻokú ne taʻofi ʻa e Laumālié mei Heʻene aʻu mai kiate kitautolú.

  • ʻE lava hono hivaʻi e himi “Fakatapuʻi Au,” Ngaahi Himi, fika 64, ke poupouʻi ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he fakatomalá ke tau hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí. Ki ha vitiō hiva ʻo e himi ko ʻení, vakai ki he mormontabernaclechoir.org.

Mātiu 3:13–17

ʻOku tau muimui kia Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻoku tau papitaiso ai mo maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Ke toe vakaiʻi e talanoa ʻo e papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí, ʻahiʻahiʻi angé e fakakaukau ko ʻení: ʻEke ki he kau mēmipa ʻo e kalasí pe ko e hā e founga te nau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi e Mātiu 3:13–17 ke akoʻi ha taha fekauʻaki mo e papitaisó, hangē ko ha kiʻi tamasiʻi pe ko ha taha ʻo ha tui fakalotu kehe. (Te nau lava foki ʻo fakaʻaongaʻi e fakatātā ʻi he fokotuʻutuʻu ki he uike ní ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Fakafoʻituituí mo e Ngaahi Fāmilí.) Ko e hā ha ngaahi konga mahuʻinga ʻo e papitaisó te nau fakamamafaʻí? Te nau lava ʻo akoako ʻenau ngaahi fakakaukaú ʻaki haʻanau feakoʻaki ʻiate kinautolu.

  • Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau manatuʻi honau papitaisó mo fakakaukau ki hono mahuʻinga ʻo e moʻui ʻaki ʻenau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó, ʻe lava ke ke fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e Mātiu 3:13–17 mo e lea ʻa ʻEletā Robert D. Hales ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.” Mahalo ʻe fiefia e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe ʻenau ngaahi ongo fekauʻaki mo honau papitaisó mo ʻenau ngaahi fuakava ʻi he papitaisó. Te nau lava foki ʻo hivaʻi e “Muimui ʻIate Au,” Ngaahi Himí, fika  57.

  • Naʻe akoʻi ʻe Sione Papitaiso ʻe papitaiso ʻa e Fakamoʻuí “ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e afi” (Mātiu 3:11). ʻOku hoko e papitaiso ʻaki e afí ʻi he taimi ʻoku fakamaʻu ai kitautolú mo tau maʻu ʻa e meʻa foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e hā kuo pau ke tau maʻu ai e meʻa foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kae toki lava ke tau fakalakalaka ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá? Ko e hā e ola ʻo e papitaiso ʻaki e afí mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí? (vakai, ʻAlamā 5:14). ʻE lava ke tokoni ʻa e foʻi vitiō “Baptism of the Holy Ghost” (LDS.org) ki he fealēleaʻaki ko ʻení.

  • Ko ha ʻekitivitī ʻeni ʻe ala tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke toe fakalahi ʻenau fealēleaʻaki fekauʻaki mo e tokāteline ʻo e papitaisó. Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé pea hiki e ngaahi potufolofolá ʻi ha laʻi pepa. Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fili ha laʻi pepa pea lau fakataha ʻe he kalasí e potufolofola takitaha. Aleaʻi pe ko e fehuʻi fē ʻoku tali lelei taha ʻe he potufolofola takitaha. ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi potufolofola kehe pe fakakaukau kehe ʻe ala tokoni ki hono tali ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení?

    • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he folofolá fekauʻaki mo e fie maʻu ke papitaisó? (3 Nīfai 11:38)

    • Ko e hā e meʻa ʻoku fakataipe ʻe he papitaiso ʻi he fakaukú? (Loma 6:3–5)

    • ʻOku totonu ke liliu fēfē ʻe heʻeku ngaahi fuakava ʻi he papitaisó ʻeku tōʻonga moʻuí? (Mōsaia 18:8–10)

    • Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau papitaiso ai ‘a e longaʻi fānau valevalé? (Molonai 8:8–12)

    • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakahoko e papitaisó ʻe ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e mafaí, kae ʻikai fai ʻaki pē ʻa e loto fakamātoató? (Hepelū 5:4)

    • Kapau kuo ʻosi papitaiso au ki ha siasi kehe, ko e hā ʻe fie maʻu ai ke u toe papitaisó? (TF 22:1–4)

    • Ko e hā kuo pau ke muimui mai ai hono foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hili ʻa e papitaisó? (Sione 3:5)

ʻĪmisi
learning icon

Poupouʻi ʻo e Ako ʻi ʻApí

Ke poupouʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ako e Mātiu 4 mo e Luke 4–5 ʻi ʻapí, fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau fāinga mo iá, pea talaange ʻe hanga ʻe he ngaahi vahe ko ʻení ʻo akoʻi kinautolu fekauʻaki mo e meʻa naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he taimi naʻá Ne fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahi ko iá.

ʻĪmisi
resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Mātiu 3; Maʻake 1; Luke 3

Ko e ʻuhinga ʻo ʻetau ngaahi fuakava papitaisó

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Robert D. Hales ʻo pehē:

“ʻI he mahino kiate kitautolu ʻetau fuakava ʻi he papitaisó pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne liliu leva ʻetau moʻuí mo fokotuʻu ke tau mateakiʻi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. … Koeʻuhi ko e mahuʻinga fau ʻa e hū ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, naʻe papitaiso ai ʻa Sīsū ke fakahaaʻi kiate kitautolu ‘ʻa hono lausiʻi ʻo e halá’ [2 Nīfai 31:9]. …

“ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa Sīsuú, te tau lava foki mo kitautolu ʻo fakaʻaliʻali atu te tau fakatomala pea talangofua ʻi hono tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku tau fakavaivaiʻi ʻa kitautolu ʻi ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala ʻi heʻetau ʻiloʻi ʻetau ngaahi angahalá pea kumi ke maʻu ha fakamolemole ki heʻetau ngaahi maumaufonó [vakai, 3 Nīfai 9:20]. ʻOku tau fuakava ʻoku tau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea manatu maʻu ai pē kiate Ia. …

“ʻI heʻetau fili ke kau ki he puleʻanga ʻo e [ʻOtuá], ʻoku tau fakamāvahevaheʻi kitautolu—kae ʻikai ke tau mavahe—mei he māmaní. ʻE taau hotau valá, haohaoa ʻetau fakakaukaú, maʻa ʻetau leá. ʻE langaki kitautou ʻe he ngaahi faiva mo e polokalama televīsone ʻoku tau sio aí, hiva ʻoku tau fanongo aí, ngaahi tohí, makasiní mo e nusipepa te tau laú. Te tau fili ʻa e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau poupouʻi ʻetau ngaahi taumuʻa taʻengatá, pea te tau angalelei ki he niʻihi kehé. Te tau fakamamaʻo mei he angaʻulí, vaʻinga kumi monūʻiá, tapaká, ʻolokaholó, mo e ngaahi faitoʻo konatapú. ʻE fakahaaʻi atu ʻe heʻetau ngaahi ʻekitivitī ʻi he Sāpaté ʻa e fekau ʻa e ʻOtuá ke manatuʻi ʻa e ʻaho Sāpaté ke tauhi ia ke māʻoniʻoni. Te tau muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he founga ʻo ʻetau feohi mo e niʻihi kehé. Te tau moʻui taau ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí” (“The Covenant of Baptism: To Be in the Kingdom and of the Kingdom,” Ensign, Nov. 2000, 7–8).

Fakatupulaki ʻEtau Founga Akoʻí

Akoʻi e tefitoʻi tokāteliné Naʻe akoʻi ʻe Hailame Sāmita, “Malangaʻi e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e Ongoongoleleí—toutou akoʻi kinautolu; te ke ʻiloʻi ʻe ʻalu pē e ʻahó mo hono toe tānaki atu ha ngaahi fakakaukau foʻou mo ha ngaahi toe maama kehe fekauʻaki mo kinautolu. Te ke lava ʻo fakatupulaki ai e ʻilo ʻokú ke maʻu kiate kinautolú pea toe mahino lelei ange ia kiate koe. Te ke lava leva ai ke akoʻi ia ke toe mahino ange kiate kinautolu ʻokú ke akoʻí” (Manuscript History of the Church, vol E-1, p. 1994, josephsmithpapers.org).