Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
11--17 Mati. Mataio 10--12; Mareko 2; Luka 7:11; ‘Ua Aauina atu e Iesu o Lenei Toasefulu ma le Toalua’


“11--17 Mati. Mataio10--12; Mareko 2; Luka 7; 11; Ua Aauina atu e Iesu o Lenei Toasefulu ma le Toalua’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa; Feagaiga Fou 2019 (2019)

“11--17 Mati. 10--12 Mataio; Mareko 2; Luka 7: 11,” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa

Ata
O Iesu o loo faauuina ia Peteru

11--17 Mati

Mataio 10–12; Mareko 2; Luka 711

“Ua Aauina atu e Iesu o Lenei Toasefulu ma le Toalua”

O le faitauina o le Mataio 10–12; Mareko 2; ma le Luka 711 faatasi ma au tagata aoao i lou mafaufau, o le a fesoasoani e te maua ai musumusuga mai le Agaga Paia e uiga i mea o latou manaomia. Tusifaamaumau ou lagona uunai e te mauaina, ma faitau le otootoga lenei mo se malamalamaaga faaopoopo ma manatu faafaiaoga.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e o mai sauniuni e faasoa mai ni a latou fesili e uiga i le Mataio 11:28--30 (Mo ni nai faataitaiga o fesili, tagai otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga.) O a tali na latou maua?

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

Mataio 10

E tuuina atu e le Alii i Ana auauna le mana e fai ai Lana galuega.

  • E mafai ona fesoasoani le poloaiga a le Faaola i Ana Aposetolo ia i tatou i o tatou tiutetauave taitoatasi. Atonu ua i ai ni malamalamaaga o tagata o le vasega i lenei autu e ala ia latou suesuega faaletagata lava ia; mo se faataitaiga, e i ai se gaoioiga mo le autu lea i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au--Mo Tagata Taitotasi ma Aiga Valaaulia i latou e faasoa mai mea sa latou aoaoina pe galulue foi i ni vaega toalaiti e faamaea le gaoioiga i le vasega. Valaaulia le vasega e faasoa mai aafiaga ina ua latou lagonaina le mana o le Faaola a o latou faataunuuina o latou valaauga.

  • O se tasi auala mo tagata o le vasega e toeiloilo ai le Mataio 10 o le sailiili o le mataupu lenei mo se mea na poloaiina e le Faaola le Au Aposetolo e fai ma tusi se ata suia maia lena mea. E mafai ona latou faasoa mai ia ata ma mea sa latou aoaoina e uiga i le poloaiga na tuu atu i Aposetolo e Toasefululua.

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le suesueina o le poloaiga na tuu atu e Keriso i Ana Aposetolo i le Mataio 10 i tagata o lau vasega ia malamalama ai i le matafaioi a perofeta ma aposetolo i ona po nei? Atonu e aoga le faatusatusa o le poloaiga a le Faaola i le Toasefululua i le poloaiga na tuu atu i le Toasefululua i lenei tisipenisione, o loo maua i le “Punaoa Faaopoopo.” Pe ua tosina faapefea tagata o le vsega i le auaunaga a Aposetolo soifua? Tuu atu lau molimau ile valaauga paia o perofeta soifua ma aposetolo. ma valaaulia le vasega e tuu atu foi a latou molimau.

  • Ina ia faapupula atu le mea moni o i latou uma e umia le perisitua e mafai ona toe tosi lana pule i tua i le taimi na faauu ai e Iesu Ana Aposetolo, valaaulia se e umia le perisitua e faasoa mai lana laina o le pule.

Ata
Korama a le Toasefululua

O loo faatino e Aposetolo e Toasefululua le galuega a le Alii i ona po nei.

Mataio 10:17--20

A tatou i ai i le glauega ale Alii, o le a Ia musuia i tatou i upu e fai.

  • O nisi taimi i tagata e popole pe a faiaoga pe tautala atu i isi e uiga ile talalelei. Ae ua folafola mai le Alii i soo o le a Ia fesoasoani ia i latou ia iloa le mea e fai atu ai. O le a le mea e tatau ona tatou faia e maua ai faamanuiaga folafolaina mai a le Alii mo i tatou lava? Valaaulia tagata o le vasega e faitau le Mataio 10:19–20; MataupuFaavae ma Feagaiga 84:85; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:5–8 e sue ai tali i le fesili lea. O anafea na fesoasoani ai le Agaga Paia ia te oe ina ia iloa le mea e te fai atu ai? E mafai ona e faasoa atu ou aafiaga ma valaaulia le vasega e faasoa mai foi o latou.

Mataio 12:1--13; Mareko 2:23--28

O le Sapati o se aso e fai ai mea lelei.

  • Ina ia fesoasoani e tausia le paia o le aso Sapati, sa faaaogaina e le au Faresaio ni tulafono mautu ma uputuu e faia e tagata, ia na iu ina faanenefu ai lo latou malamalama i le faamoemoega moni o le Sapati. Mata e manuia i latou o loo e aoaoina mai se talanoaga pe aisea na tuu mai ai e le Alii ia i tatou le aso Sapati? E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e toeiloilo ia tala o i le Mataio 12:1–13 ma le Mareko 2:23–28 ma faasoa mea sa aoao mai e le Faaola e uiga i le aso Sapati (tagai foi Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 2:26–27 [i le faaopoopoga a le Tusi Paia]). O a ni malamalamaaga faaopoopo e uiga i le Sapati tatou te maua mai le Esoto 31:16–17; Isaia 58:13–14; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9–13? O a ni uputuu po o tu masani po o tulafono e ono faalavelaveina i tatou mai le faamoemoega moni o le Sapati?

  • A o faamamafa e le au Faresaio le mau tulafono auiliili e tusa ai ma le Sapati, sa aoao atu e le Faaola se mataupu faavae faigofie: “E tatau ona agalelei i le sapati” (Mataio 12:12). O i latou e ola i lenei mataupu faavae e tele lava ina itiiti se faaletonu i le tausiga o le aso Sapati ia paia. O a isi mataupu faavae ua fesoasoani ile vasega e tausi ia paia le aso Sapati? Aisea e sili atu ai le aoga o le aoao atu o mataupu faavae nai lo le faia o tulafono e atinae ai le ola tutoatasi faaleagaga? (tagai ile saunoaga a le Perofeta o Iosefa Samita i le “Punaoa Faaopoopo”). Pe o i ai ni nai mataupu faavae e mafai ona tatou mafaufau i ai e fesoasoani ia i tatou e usitaia poloaiga a le Atua? Mo se faataitaiga, o a mataupu faavae e mafai ona fesoasoani i matua e musuia a latou fanau e usitai i le Upu ole Poto pe faia foi le sailiga o talafaasolopito o aiga?

  • Savali a Peresitene Russell M. Nelson “O Le Sapati o se Aso Fiafia” (Ensign po o le Liahona, Me 2015, 129–32) ma vitio o le fautuaga a Elder Jeffrey R. Holland i le “Punaoa Faaopoopo” e ono faaopoopo i se talanoaga e uiga ile aso Sapati.

  • E mafai foi ona aoga mo tagata o le vasega ona toeiloilo le “Tausia o le Aso Sapati” i le Mo le Malosi o le Autalavou. E mafai ona latou faatinoina i taga pe mafai faapefea ona latou faamalamalama atu i se tasi e le auai i lo tatou faatuatuaga pe aisea latou te tausia ai ia paia le Sapati.

Luka 7:36–50

A faamagaloina i tatou i a tatou agasala, e faalolotoina lo tatou alolofa mo le Faaola.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai le faataitaiga a le fafine ma aoaoga a le Faaola i le Luka 7:36–50 a o tatou sailia le faamagaloga mo a tatou agasala? E faapefea ona faamalosia e le salamo a tatou sootaga ma Keriso? E mafai faapefea ona tatou faaaogaina lenei tala e aoao atu ai se tasi i le uiga o le saili i le faamagaloga?

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

E mafai ona e lu’iina tagata o le vasega e faitau ia faataoto i le Mataio 13 ma le Luka 813 ma saunia e faasoa i le vasega i le vaiaso lea se malamalamaaga i se mataupu faavae o le talalelei sa latou maua mai se tasi o faataoto.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Mataio 10–12; Mareko 2; Luka 711

O faamanuiaga o le tausia o le Aso Sapati

I ni ata vitio faasolosolo se tolu, o loo aoao mai ai e Elder Jeffrey R. Holland ia faamanuiaga o le tausia o le aso Sapati: “Upon My Holy Day—Getting Closer to God,” “Upon My Holy Day—Honoring the Sabbath,” ma le “Upon My Holy Day—Rest and Renewal” (LDS.org).

O se poloaiga i Aposetolo o aso e gata ai.

Ina ua valaauina nisi o uso o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i lenei tisipenisione, sa tuuina atu ia i latou e Oliva Kaotui se poloaiga e pei o lea na tuu atu e Iesu Keriso i le Mataio 10. Sa Ia saunoa mai:

“E tatau ona outou tau ma le faamaualuga uma o malo. … O lea ou te lapataia ai outou ia atinae le lotomaualalo tele; aua ua ou iloa le faamaualuga o le loto o le tagata. Ia faaeteete, nei sii a’e outou e le taufaaoleole o le lalolagi. Ia faaeteete ne’i saisaitia o outou faanaunauga e mea o le lalolagi. Ia faamuamua la outou galuega. … [E] tatau ona outou maua se molimau mai le Lagi mo outou lava, ina ia mafai ai ona outou tuu atu molimau ile upumoni. …

“… E tatau ona outou tauaveina lenei savali ia i latou o e ua manatu ia i latou lava ua popoto. Ma latou te ono sauaina outou; atonu latou te saili e faaumatia outou. E saili lava e le aunoa e le fili ia faaumatia ola o auauna a le Atua. O le mea lea, e ao ai ina outou sauniuni i taimi uma e ositaulagaina o outou ola, pe a manaomia ai e le Atua mo le faalauteleina ma le fausiaina o Lana galuega. …

“Ona ia tago atu ai lea taitoatasi i o latou lima ma faapea atu, ‘’Pe tou te auai ea ma le faamoemoe atoa o le loto i lenei galuega, e folafola le talalelei ma le maelega uma faatasi ma ou uso nei, e tusa ai ma auga ma le faamoemoega o le poloaiga ua outou maua?’ Na tofu tali mai i latou taitoatasi i le ioe” (in Joseph Smith Papers, Documents, Volume 4: April 1834–September 1835, ed. Matthew C. Godfrey and others [2016], 243–44, 247; o le sipelaga ma faailoga ua faalaugatasia.).

Aoao atu o mataupu faavae sa’o.

Sa fesili se tasi i le Perofeta o Iosefa Samita pe na ia mafai faapefea ona pulea lelei le toatele naua o tagata i Navu. Sa faamalamalama atu e le Perofeta, “Ou te aoao i latou i mataupu faavae sa’o, ona latou pulea lea o i latou lava” (tagai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 284).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faamanuiaga folafolaina. Pe a e tuuina atu valaaulia e faatino, molimau atu i au tagata aoao o le a latou maua faamanuiaga ua folafola mai e le Atua pe a latou faatinoina ma le faatuatua i Ana aoaoga. E le tatau ona avea faamanuiaga ma uluai faaosofia mo le usitai, ae o le finagalo o le Tama Faalelagi e faamanuia Ana fanau uma. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 35.)