Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
25--31 Mati. Mataio 14--15; Mareko 6--7; Ioane 5--6: ‘Aua Tou Te Matatau’


“25--31 Mati. Mataio14--15; Mareko 6--7; Ioane 5--6; ‘Aua Tou Te Matata’u’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“25--31 Mati. Mataio 14--15; Mareko 6--7; Ioane 5--6,” Sau, Mulimuli Maiia te Au---Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
O Keriso o loo fafagaina le motu o tagata

Fafaga i Latou, saunia e Jorge Cocco

25--31 Mati

Mataio 14–15; Mareko 6–7; Ioane 5–6

“Aua Tou Te Matata’u”

A o e sauniuni e aoao atu mai le Mataio 14–15; Mareko 6–7; ma le Ioane 5–6, vaavaai mo savali e talafeauga ma lau vasega. A o e faia, mafaufau pe faapefea ona e faagauai tagata o lau vasega i se aafiaga anoa ma tusitusiga paia.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O se tasi auala e amata ai se talanoaga o nei mataupu o le valaaulia lea o ni nai tagata o le vasega e tofu filifili se mataupu mai le faitauga ma o mai sauniuni e faasoa mai se savali mai lena mataupu e anoa ia i latou. A o latou faasoa mai, e mafai ona fai atu e isi tagata ni fesili pe faaopoopo atu ni o latou malamalamaaga.

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

Ioane 5:16–47

O Iesu Keriso o le Alo Pele o le Tama Faalelagi.

  • I le Ioane 5, sa saunia e Iesu ni malamalamaaga e uiga ia te Ia lava, Lona Tama, ma Lona sootaga ma le Tama. Ina ia fesoasoani i le vasega e sue nei malamalamaaga , taumafai e vaevae i latou i ni vaega ma tuu atu ia i latou ni nai minute e lisi mai ai ni upumoni se tele e mafai ona latou maua i fuaiupu 16--47 e uiga i le Atua, Iesu Keriso, ma le La sootaga. Valaaulia vaega e feauauai e faitau ia upumoni mai a latou lisi seia uma ona faasoa uma mai upumoni o i lisi taitasi. E fesoasoani faapefea nei upumoni ia tatou malamalama atili ai i lo tatou Tama Faalelagi ma Lona Alo? E mafai faapefea ona tatou mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso o le usiusitai i le Tama?

  • O se gaoioiga i le otootoga o lenei vaiaso i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga e valaaulia tagata aoao e mata’itu taimi uma na faaaoga ai e Iesu le upu Tama le Ioane 5. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai mea sa latou aoaoina a o latou faamaeaina le gaoioiga. O a ni malamalamaaga na latou maua mai e uiga ile Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele? O le a le mea o aoao mai e le talalelei toefuataiina ua fesoasoani tatou te malamalama atili ai po o ai lo tatou Tama ma pe aisea tatou te tapuai ai ia te Ia? E mafai ona maua nisi manatu i le Bible Dictionary i le “Atua” ma i le “Atua le Tama” i le Faamaoni i le Faatuatua, 74–76. E avea o se vaega o lenei talanoaga, e mafai ona outou usuina, faalogologo, pe faitau o se vasega le “Lou Tama e,” Viiga, nu. 178.

Mataio 14:16--21; Mareko 6:33--34; Ioane 6:5--14

E mafai e le Faaola ona faalautele mea tatou te ofoina atu e faataunuu ai Ona faamoemoega.

  • O le a se mea e fesoasoani i le vasega e maua ai le faauigaga patino i le vavega a Iesu o le fagaina o le limaafe? E mafai ona e fesili pe faapefea e le faitauina o le vavega ona faateleina lo latou faatuatua i le gafatia o le Faaola e faamanuia ai i latou taitoatasi. Pe ua latou lagonaina ea o a latou mea ma gafatia sa lei lava lea e faataunuu ai se sini po o se poloaiga a le Atua? Pe ua latou lagonaina ea sa faalauteleina e le Faaola pe faateleina a latou taumafaiga e fesoasoani ai i lo latou faataunuuina o se mea sa foliga mai e le mafai?

    Ata
    areto ma i’a

    Na fagaina faavavega e Iesu le 5,000 o tagata i potoi areto e lima ma i’a e lua.

  • O le vitio“The Feeding of the 5,000” (LDS.org) e ono fesoasoani i tagata o le vasega e manatunatu loloto ai i le vavega o loo faamatala mai i nei fuaitau. O a faamatalaga e mafai ona tatou maua i lenei tala ua faateleina ai lo tatou faatuatua i le Faaola? E mafai faapefea e le Faaola ona fafagaina i tatou faaleagaga? O anafea na fafagaina ai ma lagolagoina i tatou e Iesu Keriso? Mo se faataitaiga o se vavega i o tatou taimi e pei foi o le vavega i areto ma i’a, tagai i le vitio (LDS.org) po o Paul VanDenBerghe, “Mana i le Tatalo,” Liahona, Iulai 2012, 34–36.

Mataio 14:22–33

Ua valaaulia i tatou e Iesu Keriso e tuuese o tatou atuatuvalega ma masalosaloga ina ia mafai ai ona tatou o atu atoatoa ia te Ia.

  • O le tala o i le Mataio 14:22–33 e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega e faateleina ai lo latou faatuatua i le Faaola ma lo latou naunau e mulimuli ia te Ia. Valaaulia le vasega e faitau le tala lenei, mata’itu upu na fetalaia e Keriso, Peteru, ma isi Aposetolo. Mata na faapefea ona fesoasoani upu a Iesu ia Peteru e maua ai lona faatuatua e tuua le vaa ae savali i luga o le vai? E faatatau faapefea apoapoaiga a Iesu “Ia olioli” ma “aua tou te matatau” (fuaiupu 27) ia i tatou i aso nei? O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai ia Peteru e uiga i le uiga o le avea o se soo o Iesu Keriso ma faalagolago ia te Ia?

  • O le Mataio 14:22–33 o loo i ai upu ma fasifuaitau e mafai ona musuia ai tagata o le vasega e faaaoga se faatuatua e sili atu i le Faaola. Fai iai e sailiili mo upu ma fasifuaitau musuia faapena, tusi i le laupapa, ma talanoaina mea sa latou tusia. Pe mafai e tagata o le vasega ona fesootai i le aafiaga o Peteru? E mafai ona e fautuaina i latou e mafaufau e uiga i ai ma faasoa mai aafiaga na latou faatino ai e pei o Peteru, ona mulimuli i le Faaola, tusa lava pe na lei mautinoa le taunuuga. O le a se mea na latou aoaoina mai le aafiaga? Na faapefea ona oo mai Iesu Keriso e laveai i latou i taimi o lo latou fefefe po o le masalosalo?

Ioane 6:22–71

I le avea ai ma soo o Keriso, e tatau ona tatou naunau e talitonu ma talia le upumoni tusa lava pe faigata.

  • O mea na tutupu i le Ioane 6 e mafai ona maua ai se vaaiga aoga pe a fesiligia e tagata le aoaoga faavae, talafaasolopito, po o aiaiga faavae a le Ekalesia a Keriso. I le mataupu lenei, na mumusu nisi o soo o Iesu e talia Ana aoaoga faapea o Ia o le Areto Ola ma e mafai ona faaolaina i latou i le na o Lona taulagaina o le tino ma le toto. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faaaoga lenei tala i o latou olaga, e mafai ona e tusia fesili e pei o nei i le laupapa ma fai i le vasega e vaavaai ia tali i fuaiupu 22--71: O a mea na faamoemoeina e tagata? (tagai fuaiupu 26). O le a le mea na avatu i ai e Keriso nai lo lena? (tagai fuaiupu 51). O le a le mea na lei malamalama i ai tagata? (tagai fuaiupu 41–42, 52). O a ni auala e mafai ona tatou filifili e savavali faatasi ma Keriso tusa lava pe o i ai ni a tatou fesili? Valaaulia i latou e manatunatu loloto i le fesili a le Faaola ma le tali a Peteru i fuaiupu 67--69 O a ni aoaoga faavae; sauniga, po o isi “upu o le ola faavavau” e mafai ona maua i le na o le Ekalesia toefuataiina a Keriso? Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai pe na faapefea e nei aoaoga faavae ma sauniga ona faamanuiaina i latou ma o latou aiga. Mo ni malamalamaaga mai se Aposetolo o aso nei, valaaulia le vasega e faitau le saunoaga a Elder M. Russell Ballard i le “Punaoa Faaopoopo.”

Ata
aikona aoaina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

E ono musuia tagata o le vasega e faitau ia fuaitau mo le vasega i le vaiaso lea pe afai e te ta’u atu i ai faapea, o mea e tutupu o le a latou faitauina e mafai ona faamauoa ai o latou aafiaga pe a faalogologo i le konafesi aoao. Fautuaina i latou e o mai i le isi vasega ua saunia e faasoa mai o latou malamalamaaga.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Mataio 14–15; Mareko 6–7; Ioane 5–6

“Pe tou te fia o ese foi?”

Ina ua uma ona sii mai le Ioane 6:68–69, sa aoao mai ia Elder M. Russell Ballard:

“Mo nisi, o le valaaulia a Keriso ia talitonu ma tumau pea o loo faaauau pea ona faigata—pe talia gatā. O nisi soo e faigata ona malamalama i se aiaiga faavae patino po o se aoaoga a le Ekalesia. O isi e atugalu lava i lo tatou talafaasolopito po o ni le atoatoa o nisi o tagata ma taitai o le ekalesia, i le tuanai ma le taimi nei. O loo i ai pea isi e faigata ona ola i se tapuaiga o loo manaomia ai le tele o mea. Mulimuli ane, sa oo ina ‘vaivai [nisi] i le faia o mea lelei’[MFF 64:33]. Mo nei mafuaaga ma isi mafuaaga, ua le mautonu ai isi tagata o le Ekalesia i lo latou faatuatua, ma tuufesili ai pe faamata e tatau ona latou mulimuli ia i latou o e ua o ese i tua, ma le toe feoai’ ma Iesu.

“A i ai se tasi o outou ua fememea’i i lou faatuatua, ou te fesili atu ia te outou i le fesili lava e tasi na fesili ai Peteru: “A [outou] o ea ia te ai?’ …

“… O lea la a o lei e faia lena filifiliga lamatia faaleagaga e alu ese, ou te uunaia oe ia toe taofi ma mafaufau ma le toto’a a o lei e lafoaia soo se mea na aumaia oe i lau molimau o le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso i le taimi muamua lava. Taofi ma mafaufau i mea sa e lagonaina iinei ma le mafuaaga na e lagonaina ai. Mafaufau i taimi na tuu atu ai e le Agaga Paia le molimau ia te oe i upumoni e faavavau” (“A Matou Ō Ea Ia Te Ai?” Ensign po o le Liahona, Nov. 2016, 90–91).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Faalogo. “O le faalogo o se faatinoga lea o le alofa. … Ole atu i le Tama Faalelagi e fesoasoani ia te oe e te malamalama ai i mea o loo fai mai ai tagata o lau vasega. Ao e gauai atu ma le faaeteete i a latou savali faaleo ma savali e le leoa, o le a e iloa ma malamalama atili i o latou manaoga, o latou atugaluga, ma o latou manao”(Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 34).