Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
4--10 Mati. Mataio 8--9; Mareko 2--5; ‘Ua E Ola i Lou Faatuatua’


“4--10 Mati. Mataio 8--9; Mareko 2--5; ‘Ua E Ola i Lou Faatuatua’” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: Feagaiag Fou 2019 (2019)

“4--10 Mati. Mataio 8--9; Mareko 2--5” Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
O Iesu o loo faamalolo se tagata pipili

Faamalologa i Ona Apaau, saunia e John McNaughton

4--10 Mati

Mataio 8–9; Mareko 2–5

“Ua E Ola i Lou Faatuatua”

E amata au tapenaga e aoao atu a o e suesue ma le agaga tatalo le Mataio 8–9 ma le Mareko 2–5. Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga e mafai ai ona faalautele lau suesuega ma uunaia ai manatu faafaiaoga e faaopoopo i mea o tuu atu i i.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia Fefaasoaai

E mafai ona e aumaia ni ata eseese e faaalia mai ai mea na tutupu mai le Mataio 8–9 ma le Mareko 2–5 (tagai Tusi Ata o le Talalelei, nu. 4041, po o le LDS.org) pe lisi nei mea na tutupu i le laupapa. Fai i tagata o le vasega e faasoa mai mea ua latou iloa e uiga i vavega taitasi. O a ni savali ua outou maua i nei fuaiupu?

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

Mataio 8–9; Mareko 25

E tutupu vavega e tusa ai ma le finagalo ole Atua ma lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso.

  • Atonu e maua e tagata o lau vasega ni malamalamaaga mamana i a latou suesuega faaletagata lava ia o nei mataupu (tagai i le lisi o faamalologa i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te Au---Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga). Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai o latou malamalamaaga i se paga pe i le vasega atoa.

  • Ina ia fesoasoani ia malamalama tagata o le vasega i le sootaga o le faatuatua ma vavega, e mafai ona e faitaua Mataio 8–9 ma le Mareko 25, ma vaavaai mo le faatuatua o le tagata o le sa faamaloloina po o le faatuatua o isi. (Afai e leai se taimi e talanoaina ai uma ia vavega, fai i tagata o le vasega pe o fea e sili ona ‘anoa ia i latou.) O nisi o nei mau e mafai ona faalautele ai la outou talanoaga. Mamona 9:15–21; Eteru 12:12–16; Moronae 7:27–37; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:8. O le a se mea o aoao mai e faamalologa a le Faaola ma nei mau e uiga i le faatuatua ma vavega? Tagai foi i le Bible Dictionary, “Vavega.”

  • Atonu e i ai ni tagata i lau vasega e faatuatua ma o loo sailia se vavega, ae e lei tupu se vavega i le ala sa latou mananao ai. O le a le mea o aoao mai e tusitusiga paia ma o tatou taitai o le Ekalesia e uiga i lenei mea? I se tusiga na faaulutala “Taliaina o le Finagalo ma le Taimi o le Alii,” Elder David A. Bednar na faamatalaina lona fautuaina o se ulugalii i lenei tulaga, (Liahona, Aok. 2016, 31–35; tagai foi 2 Korinito 12:7–10; MFF 42:43–52). Pe ua vaai tagata o le vasega i faamanuiaga e oo mai i o latou olaga po o olaga o isi ina ua tutupu vavega sa mananao i ai?

  • Pe a faitau e uiga i vavega i le Mataio 8–9 ma le Mareko 25, atonu e taumanatunatu nisi tagata pe o mafai na mea i aso nei. Sa faamatala e Moronae o tatou aso o se taimi “o le a faapea ai e le toe i ai ni vavega,” ae sa ia folafola mai foi o le Atua o le Atua lava o vavega, aua o le Atua o “se Tagata e le liliu lava” (Mamona 8:26; 9:18–21; tagai foi Moronae 7:27–29). E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o lau vasega e faateleina lo latou faatuatua i le mana o le Atua e faamanuiaina ai o latou olaga? E mafai ona e fai i ai e faasoa mai ni faataitaiga o vavega sa latou molimauina. E mafai foi ona e fuafua e faasoa atu tala o vavega mai le talafaasolopito o le Ekalesia (tagai “Punaoa Faaopoopo”).

Ata
o le fafine o loo pa’i atu i le tuupao o le ofu o Iesu

Faalagolago ia Ieova, saunia e Liz Lemon Swindle

Mataio 8:23–27; Mareko 4:35–41

Ua ia Iesu Keriso le mana e aumaia ai le filemu i le lotolotoi o afa o le olaga.

  • Atonu ua e silafia ni nai luitau o loo feagai ma tagata o lau vasega. Talu ai e tofu uma i tatou ma ni tofotofoga i ni taimi i o tatou olaga, o le toeiloiloina o le tala i le Mareko 4:35--41 e mafai ona fausia ai le faatuatua o le vasega e mafai e le Faaola ona aumaia ia i latou le filemu. Tuu atu ia tofu le tagata ma se fasipepa, ma fai i ai e tusi i le isi itu se tofotofoga sa latou feagai. I le isi itu, fai i ai e tusi ai se mea mai le Mareko 4:35--41 lea e musuia ai i laotu e liliu atu ile Faaola i le taimi o o latou tofotofoga. Fautuaina le vasega e faasoa mai mea sa latou tusia, pe afai latou te maua lagona lelei e fai ai.

  • O le viiga “Matai e, Ua Sou le Vasa,” Viiga, nu. 58, o loo faavae i le tala o i le Mataio 8:23–27 ma le Mareko 4:35–41. Atonu e maua e tagata o le vasega ni upu o le viiga e fesootai ma fasifuaitau i mau. E mafai foi ona faaali atu se ata o loo faaalia ai le vaaiga (tagai Tusi Ata o le Talalelei, nu. 40) ma talanoaina pe o le fea taimi lea e faaalia mai e le tusiata. O a nisi auala e mafai ona e fesoasoani ai i tagata o le vasega ia malamalama i le uiga ma le manao o lenei vavega?

Mareko 2:1–12

O le laveaiina o i latou o e ua leiloloa e manaomia ai taumafaiga tuufaatasi.

  • O le tala o lenei vavega o loo aoao mai ai le taua o le galulue faatasi i le lotogatasi e fesoasoani i le Faaola i le laveaiina o i latou e manaomia faaleagaga ma le faaletino. O le savali a Elder Chi Hong (Sam) Wong “Laveai i le Lotogatasi” (Ensign po o le Liahona, Nov. 2014, 14–16) e mafai ona faaopoopo i le talanoaga o lenei upumoni. Mafaufau e valaaulia se tagata o le vasega e sau sauniuni e toe iloilo le tala mai mau ona faasoa atu lea o mea na aoao mai e Elder Wong. O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le Mareko 2:1--12 e uiga i le taua o le galulue faatasi e laveai i latou e manaomia? (tagai foi Mareko 3:24–25).

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia fautuaina le vasega e faitau le Mataio 10–12; Mareko 2; ma le Luka 711 i le vaiaso a sau, ta’u i ai o le a latou maua i nei mataupu ni fautuaga e mafai ona fesoasoani ia i latou e faataunuu o latou valaauga ma tiutetauave i le Ekalesia.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Mataio 8–9; Mareko 2–5

Sa faamalolo e le Perofeta o Iosefa Samita ma’i.

Ia Iulai 1838, sa i ai ni Au Paia e toatele sa tutuliese mai Misuri sa nonofo i taavaletoso, i faleie, ma i luga o le palapala e lata ane i Commerce, Ilinoi. E toatele na mama’i tele, ma sa vaivai Iosefa ma Ema mai le taumafai e fesoasoani ia te i latou. Sa faamatala e Uilifoti Uitilafi le mea na tupu ia Iulai 22; “o se aso o le mana o le Atua. Sa toatele e mama’i o le Au Paia i ituvai uma o le Vaitafe o [Misisipi], ma alu atu Iosefa i lo latou lotolotoi, tago atu i o latou lima ma i se leo leotele, na ia poloaiina ai i latou i le suafa o Iesu Keriso e tutu i luga mai o latou moega ma ua malolosi, ona latou feosofi ese ai lea mai o latou moega ua malolosi i le mana o le Atua. … Sa o se taimi moni o le olioli” (Wilford Woodruff, Journal, July 22, 1839, Church History Library).

Sa faafilemuina e Elder Franklin D. Richards se afa.

Sa faamatala e Elder LeGrand Richards, o se tasi ole Korama a Aposetolo e Toasefululua, se aafiaga mai le soifuaga o lona tamamatua, o Elder Franklin D. Richards, o le na avea ma taitai o se vaega o le Au Paia Peretania na sopoia le Vasa Atelani i le 1848 mo le Iunaite Setete: “O le vaa na malaga ai [Elder Richards] sa matuai lutia [mai se afa fulifao], ma sa sau le kapeteni o le vaa ia te ia ma aioi atu i ai ina ia fagatua ma le Alii mo le vaa ma lana pasese, ma sa manatua e Tamamatua, sa folafola atu ia te ia e tatau ona ia maua le mana e pulea ai elemene, ma sa ia savali atu i luga o le fogavaa o le vaa ma sisii a’e ona lima i le lagi ma sa ia a’oa’i le sami ma galu, ma sa vave loa lava ona malu” (in Conference Report, Apr. 1941, 84).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Tuu atu soo le molimau. O lau molimau faigofie, ma faamaoni o upumoni faaleagaga e mafai ona i ai se uunaiga mamana i luga o i latou e te aoaoina. E le tau teuteuina ma faaumi lau molimau. E mafai, mo se faataitaiga, ona o se molimau faigofie o le vavega o le i ai o le talalelei i lou olaga.