Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
2–8 Setema. 1 Korinito 14–16: ‘O Le Atua e Le o le Atua ia o le Faasoesa, a o le Filemu’


“2–8 Setema. 1 Korinito 14–16: ‘O Le Atua e Le o le Atua ia o le Faasoesa, a o le Filemu’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“2–8 Setema. 1 Korinito 14–16,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
faatanoa o le vai papatisoga i le malumalu

2–8 Setema

1 Korinito 14–16

“O Le Atua e Le o le Atua ia o le Faasoesa, a o le Filemu”

Ao lei faamanatuina le otootoga lenei, faitau le 1 Korinito 14–16. Tusifaamaumau ou uluai lagona i le po o a ni upumoni o le a fesoasoani i tagata o lau vasega, ma faaauau pea ona saili le taitaiga faaopoopo mai le Agaga i le aluga o le vaiaso.

Tusifaamaumau Lagona e Uunaia Ai Oe

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Tuu atu ni nai minute i tagata o le vasega e toe faamanatu ai le 1 Korinito 14–16 ma sue se fuaiupu latou te manatu e faapitoa ona anoa. Valaaulia i latou e sue se tagata o le vasega e mafai ona faasoa atu i ai a latou fuaiupu ma faamatala pe aisea ua latou filifilia ai.

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu Aoaoga Faavae

1 Korinito 14

A potopoto faatasi le Au Paia, e tatau ona latou saili e faagaeetia e le tasi le isi.

  • Mafaufau e faaaoga aoaoga a Paulo i le 1 Korinito 14 e faamanatu atu ai i tagata o le vasega e mafai e i tatou uma ona faagaeetia—pe lagolago pe siitia—e le tasi le isi i le lotu. Atonu o se auala faigofie e faamanatu ai le mataupu lenei, o le tusi o se fesili i luga o le laupapa, e pei o le O le a le mea e tatau ona fai ma a tatou sini pe a tatou potopoto faatasi? Valaaulia tagata o le vasega e saili mo ni tali e mafai ona maua i le 1 Korinito 14. E mafai ona maua isi manatu i le Moronae 6:4–5 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:17–23. A o faasoa mai e tagata o le vasega mea ua latou maua, mafaufau e fesili atu ia i latou pe o le a so latou lagona, po o faapefea mai le ausiaina e lau vasega o nei sini. E mafai foi ona latou faasoa mai ni aafiaga ia sa latou lagonaina ai le faagaeetia e ala i se mea na faasoa mai e se tasi o le vasega.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vaesga ia malamalama i le fautuaga a Paulo e faapea, e tatau i le au paia ona saili valoaga, mafaufau e fai atu ia i latou e fautua mai ni uiga mo le upu valoaga. E mafai e oe po o tagata o le vasega ona tusi ia faauigaga taitasi i le laupapa ma toe faamanatu faatasi le uiga o le prophesy i le Taiala i Tusitusiga Paia ma le fautuaga a Paulo i le 1 Korinito 14:3, 31, 39–40. O a ni mea e mafai ona tatou faaopoopo atu i a tatou faauigaga mai nei punaoa? (Tagai foi Faaaliga 19:10.) O a ni mea e musuia tatou e fai i le lotu ma i le fale o se taunuuga o aoaoga a Paulo?

1 Korinito 15

Ona na toetu Iesu Keriso, o le a tatou toetutu uma ai.

  • E mafai faapefea ona e faaaogaina le molimau a Paulo i le 1 Korinito 15 e faamalosia ai molimau a tagata o le tatou vasega e uiga i le Toetu? O se tasi o auala o le, vaevae lea o le vasega i ni vaega se lua ma fai atu i se tasi o vaega e vaavaai i le 1 Korinito 15 mo taunuuga o le a tatou feagai pe ana fai e lei toetu Iesu Keriso. O le isi vaega e mafai ona vaavaai mo faamanuiaga ua tatou maua ona o Lona Toetu. Ona tusi lea e vaega taitasi i luga o le laupapa mea ua latou aoaoina. O a ni mea e mafai ona latou faaopoopo atu ia latou lisi ina ua uma ona faitau i le saunoaga a Elder D. Todd Christofferson o loo i le “Punaoa Faaopoopo”? Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia lagona le Agaga i le taimi o le talanoaga lenei, mafaufau e faaali atu se ata o le Faaola toetu (tagai i le otootoga o le vaiaso lenei i le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Tagata Taitoatasi ma Aiga).

  • Ona sa tali atu Paulo i tagata o e sa lei talitonu i le toetu, atonu o le a aoga i lau vasega le faatinoina o se tulaga tai faapena. Mo se faataitaiga, e faapefea ona latou faamalosia le faatuatua o se tagata e pele ia i latou i le Toetu? O a ni mea e maua e tagata o le vasega i le 1 Korinito 15 o le a fesoasoani ia i latou e faamatala ai le manaomia o le, ma le faamaoniga o le Toetu o Iesu Keriso? O a nisi o mau e mafai ona latou faaaogaina? (Tagai, mo se faataitaiga, Luka 24:1–12, 36–46; Alema 11:42–45.)

  • Sa taua e Paulo ia tikeri e tolu o le mamalu o le toetu i le tele o taimi i ana tusi (tagai 1 Korinito 15:40–42 ma le 2 Korinito 12:1–2). Ina ia fesoasoani i lau vaega ia iloa auala e faailoa ma faamatala atu ai e faaaliga i onaponei ia aoaoga a Paulo, e mafai ona e vaevaea le vasega i ni vaega se tolu ma tuu atu i vaega taitasi se fasipepa e mamanu pei o le la (MFF 76:50–70), masina (MFF 76:71–80), po o se fetu (MFF 76:81–89). Valaaulia i latou e faitau ia mau e faatatau i ai mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76 ma faasoa mai mea e tatau ona tatou faia e maua ai mamalu eseese e tolu o loo faamatalaina e Paulo. Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4; 137:7–10.

    Ata
    laoso

    “E ese le pupula o le la” (1 Korinito 15:41).

  • 1 Korinito 15 o se tasi lea o nai vaega o tusitusiga paia o loo taua ai papatisoga mo e ua oti (tagai fuaiupu 29; tagai foi MFF 128:18). Atonu e mafai e tagata o le vasega ona fefaasoaai i aafiaga na latou maua i le faataunuuina o papatisoga po o isi sauniga mo o latou tuaa. Mafaufau e faasoa atu le aafiaga a Uilifoti Uitilafi o loo i le “Punaoa Faaopoopo” o se vaega o le talanoaga. Aisea na faatatau atu ai Paulo i papatisoga mo e ua maliliu o le faamaoniga o le Toetu? Afai o le a aoga le talanoa i le pogai e tatau ai papatisoga mo e ua maliliu, tagai “Baptisms for the Dead,” Gospel Topics, topics.lds.org. O le vitio “Glad Tidings: The History of Baptisms for the Dead” (LDS.org) o loo faamatala ai le auala na toefuatai mai ai le mataupu faavae lenei i o tatou aso.

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Fai i tagata o le vasega e mafaufau i tofotofoga o loo latou feagai po o ni o latou vaivaiga o loo i ai. Fai atu ia i latou, a o latou faitau i le 2 Korinito, o le a latou aoao ai i mea sa fesoasoani ia Paulo e onosai ai i tofotofoga ma le auala sa ia manatu ai i ona vaivaiga.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

1 Korinito 14–16

Taua o le Toetu

Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson:

“Mafaufau mo sina taimi i le taua o le Toetu i le iloaina ai atoatoa o le faasinomaga moni o Iesu le Nasareta ma foia ai finauga ma fesili faalefilosofia o le olaga. Afai e moni lava na toetu Iesu, o lona uiga e mautinoa lava o Ia o se tagata paia. E leai se tagata ola ua i ai ia te ia lava se mana e toe ola mai ai pe a mavae le oti. Ona sa toetu o Ia, e le mafai ai la ona faapea o Iesu ua na o se kamuta, se faiaoga, se aoao, po o se perofeta. Ona sa toetu o Ia, e ao la ona avea Iesu ma se Atua, o le Alo e Toatasi na Fanaua o le Tama.

“O lea, o mea sa Ia aoaoina e moni; e le mafai ona pepelo le Atua.

“O lea, o Ia o le Foafoa o le lalolagi, e pei ona Ia fetalai mai.

“O lea, e moni le lagi ma seoli, e pei ona Ia aoao mai.

“O lea, e i ai se lalolagi o agaga lea sa Ia asiasi i ai ina ua mavae Lona maliu.

“O lea, o le a Ia toe afio mai, e pei ona fetalaia e agelu, ma ‘nofotupu patino i luga o le fogaeleele.’

“O lea, e i ai le toetu ma se faamasinoga faaiu mo tagata” (O Le Toetu o Iesu Keriso,” Ensign po o le Liahona, Me 2014, 113).

Sauniga mo e ua maliliu: “O se sulu o le malamalama mai le nofoalii o le Atua.”

Na saunoa Elder Wilford Woodruff e faapea, ina ua ia iloaina e mafai e tagata soifua o le Ekalesia ona maua sauniga faaola e fai ai ma sui o o latou tuaa o e ua maliliu, “Sa pei o se sulu o le malamalama mai le nofoalii o le Atua i o matou loto. Sa tatalaina ai se fanua lautele e pei o le faavavau i o matou mafaufau.” Sa ia faapea mai: “Sa foliga mai ia te a’u o le Atua o le sa faaalia mai lena aoaoga faavae i tagata e poto, sa’o ma faamaoni, ua i ai ia te ia uma uiga silisili ma le faautauta ma le atamai. Sa ou lagona sa tumau o ia i lona alofa, alofa tunoa, amiotonu ma le faamasinoga tonu, ma sa ou lagonaina ai ia faasili atu lo’u alofa i le Alii nai lo se isi lava taimi muamua i lo’u olaga. … Sa ou lagonaina e fai atu aleluia ina ua oo mai le faaaliga na faaalia mai ai ia i matou le papatisoga mo e ua maliliu. …”

“O le mea muamua lava na oo mai i lo’u mafaufau,” sa fai mai ai o ia, “e faapea o loo i ai lo’u tina i le lalolagi o agaga. Sa maliu o ia a o 14 masina o lo’u matua. …” Sa ia toe saunoa mulimuli ane e uiga i le taimi na iu ina maua ai e ia le avanoa e faamau ai lona tina i lona tama: “O le a i ai sana vaega i le uluai toetutu; ma ua lava lea e tauia ai a’u galuega uma i lenei olaga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff, [2011], 193-94).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Saili e malamalama ia i latou e te aoaoina. E leai ni tagata se toalua e tutusa lelei; o tagata taitoatasi e te aoaoina e i ai se tulaga, manatu, ma ni taleni tulaga ese. Tatalo ia iloa auala e mafai ona e faaaogaina ai mea e faaaofia ai au tagata aoao. A o e malamalama lelei ia i latou o loo e aoaoina, e mafai ona e fatuina ni taimi e aoao atu ai e anoa ma manatua pea mo i latou (tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 7).