Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
16–22 Sepitema. 2 Kolinitō 8–13: ‘ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ki ha Taha Foaki Fiefia’


“16–22 Sepitema. 2 Kolinitō 8–13: ‘ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ki ha Taha Foaki Fiefia’” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: Fuakava Foʻou 2019 (2019)

“16–22 Sepitema. 2 Kolinitō 8–13,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Lautohi Faka-Sāpaté: 2019

ʻĪmisi
Ko e folofola ʻa Sīsū ki ha kiʻi tamasiʻi

16–22 Sepitema

2 Kolinitō 8–13

“ʻOku ʻOfa ʻa e ʻOtuá ki ha Taha Foaki Fiefia”

ʻI hoʻo lau ʻa e 2 Kolinitō 8–13, fakakaukau ki he kakai ʻokú ke akoʻí pea palani ha ngaahi ʻekitivitī ʻe tokoni kiate kinautolu ke nau ʻiloʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he ngaahi vahe ko ʻení. Vakaiʻi leva e fakamatala ko ʻení ke maʻu ha ngaahi fakakaukau kehe.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

ʻĪmisi
sharing icon

Fakaafeʻi Ke Vahevahe

Ko ha founga ʻeni ʻe taha ki hono fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau ako mei he 2 Kolinitō 8–13. Kole ki ha niʻihi tokosiʻi ʻo kinautolu ke nau hiki ʻi he palakipoé ha kupuʻi lea mei heʻenau laukongá, pea kole ange leva ki he toenga ʻo e kalasí ke kumi ia ʻi heʻenau folofolá. Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻuhingamālie ai e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení kiate kinautolú.

ʻĪmisi
teaching icon

Akoʻi e Tokāteliné

2 Kolinitō 8:1–15; 9:6–15

ʻOku vahevahe fiefia ʻe he Kāingalotú ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú, ke tāpuekina ʻa e masivá mo faingataʻaʻiá.

  • Kuo fekauʻi ʻe he ʻOtuá Hono Kāingalotú ke nau tokoni ke tokangaʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea ʻe lava ke tataki fakalaumālie ʻe he ngaahi potufolofola ʻi he 2 Kolinitō 8–9 e feinga ʻa e kau mēmipa hoʻo kalasí. Ke tokoni kiate kinautolu ke nau maʻu e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻe lava ke ke hiki ʻi he palakipoé ha ngaahi fehuʻi hangē ko e Ko e hā ʻoku tau foaki aí? mo e Te tau foaki fēfē? ʻE lava ke kumi ʻe ha vaeua ʻo e kalasí ʻa e ngaahi talí ʻi he 2 Kolinitō 8:1–15, pea kumi ʻe he vaeua ʻe tahá ʻi he 2 Kolinitō 9:6–15. (Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange naʻe lea ʻa Paula ʻi he vahe 8, veesi 1–5, fekauʻaki mo e Kāingalotu Masetōniá ko ha sīpinga ʻo e foaki ʻofá.) ʻE tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Paulá ke tau toe tokanga ange ki he kakai masivá mo faingataʻaʻiá?

  • ʻOku lahi ha ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku lisi ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé” ke tokoni ke mahino ange ki he kau mēmipa ʻo e kalasí e founga naʻe feau ai ʻe he ʻEikí e ngaahi fie maʻu fakatuʻasino ʻa Hono Kāingalotú, ʻE lava ke ke vahe ki ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kalasí ke nau toe vakaiʻi ha maʻuʻanga tokoni ʻe taha pe lahi ange pea vahevahe ʻa e meʻa ʻoku makehe kiate kinautolú. ʻE lava ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha ngaahi fakakaukau ʻi he 2 Kolinitō 8:1–15; 9:6–15, ʻoku fakahaaʻi ai naʻe tokanga e Kāingalotu ʻi he taimi ʻo Paulá ki he kakai masivá ʻo hangē ko ia ʻoku tau fai he ʻaho ní?

2 Kolinitō 11:13–33

ʻOku feinga e kau palōfita loí ke kākā.

  • Koeʻuhí ʻoku tau tatau mo e Kāingalotu Kolinitoó, ʻo tākiekina ngofua ʻe he ngaahi akonaki halá, ʻe malava ke ʻaonga kiate kitautolu hano toe vakaiʻi e ngaahi fakatokanga ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó fekauʻaki mo e “kau ʻaposetolo loí.” ʻE lava ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ha sīpinga ʻo e ngaahi akonaki loi ʻokú ne tākiekina kitautolu ʻi he ʻaho ní, ʻi he pōpoaki ʻa ʻEletā Quentin  L. Cook “Toʻa ʻi he Fakamoʻoni ʻo Sīsuú” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2016, 40–43). Mahalo ʻe lava ke ke vahe ki ha taha ke ne tomuʻa lau e pōpoaki ko ʻení pea vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa ʻoku akoʻi mai ai fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he “ngaahi maka tūkiaʻanga” ʻokú ne taki halaʻi kitautolu mei he ongoongoleleí. Ko e hā mo ha ngaahi akonaki kehe ʻoku angamaheni ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní te ne lava ʻo tohoakiʻi kitautolu mei he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí? Te ke ala kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau toe vakaiʻi ʻa e 2 Kolinitō 11:21–33 pea vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e “kau faifekau [moʻoni] ʻa Kalaisí.”

2 Kolinitō 11:3; 13:5–8

ʻOku totonu ke tau “vakavakaiʻi” ʻetau faivelenga ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  • ʻOku ongoʻi lōmekina e kau mēmipa ʻo e Siasí he taimi ʻe niʻihi ʻi he ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí—kau ai e ngaahi meʻa ʻoku nau pehē ko ha ngaahi fie maʻu ʻo e hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻE lava ke tokoni kiate koe mo e kau mēmipa ʻo e kalasí e faleʻi ʻa Paula ke “ʻeke kiate kimoutolu, pe ʻoku mou ʻi he tuí” ke mou tokanga pē ki he “angatotonu ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisí” (2 Kolinitō 13:5; 11:3). ʻE lava ke mou lau fakataha ʻa e 2 Kolinitō 11:3 pea aleaʻi pe ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e “angatotonu ʻa ia ʻoku ʻia Kalaisí”. ʻE lava foki ke ke kole ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakakaukau naʻe fakaafeʻi kinautolu ke nau tohi ha fakamatala fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki ha nusipepa, ʻo fakangatangata ki ha foʻi lea ʻe 100. Tuku ange ha taimi ke hiki ai ʻenau ngaahi fakamatalá, pea tuku ke nau fevahevaheʻaki e ngaahi meʻa ne nau hikí. Kapau ʻoku nau fie maʻu tokoni, te nau ala vakai ki he Sione 3:16–17; 3 Nīfai 27:13–21; mo e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 76. Fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau fakalaulauloto pe ʻoku nau fai-pau ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí.

  • Ke tokoni ki he kau mēmipa ʻo e kalasí ke “sivisiviʻi” e founga ʻe lava ke nau fakatonutonu ai ʻenau moʻuí ke hoko ko ha kau ākonga lelei angé, ʻe lava ke ke vahevahe mo kinautolu e fakamatala ʻa Palesiteni Dieter  F. Uchtdorf ʻi he “Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.” ʻE lava ke aleaʻi ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí ʻa e founga te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e fakaafe ʻa Palesiteni ʻUkitofa ke nau “tokanga taha ki he ngaahi tefitoʻi tokāteliné, tefitoʻi moʻoní, mo e fakaʻaongaʻi ʻo e ongoongoleleí.” Ko e hā mo ha toe ngaahi fakakaukau ʻoku maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e kalasí fekauʻaki mo e founga te tau lava ai ʻo sivisiviʻi kitautolu ke fakapapauʻi ʻoku tau tuʻu maʻu ʻi he tuí?

2 Kolinitō 12:5–10

ʻOku feʻunga e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ke ne tokoniʻi kitautolu ke tau maʻu ha mālohi ʻi hotau vaivaiʻangá.

  • Ko e hā te ke talaange ki hao kaungāmeʻa kuó ne lotua ha fakafiemālie mei ha mamahi fakatuʻasino, ka ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻikai tali ʻa e lotu ko ʻení? ʻE lava ke ke fakaafeʻi e kalasí ke nau fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau lau fakalongolongo ʻa e 2 Kolinitō 12:5–10. Pea te nau lava leva ke vahevahe ʻa e ngaahi ʻilo mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻe ala tokoni ʻi he tūkunga ko ʻení. Te nau lava foki ke vahevahe ha ngaahi aʻusia, ʻi ha taimi naʻe fakamālohia ai honau vaivaiʻangá, ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe faitokonia fēfē ʻe he aʻusia ko iá ʻenau moʻuí?

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e akó

Poupouʻi e Akó ʻi ʻApi

ʻE lava ke ke ʻeke ange pe ʻoku nau ʻilo ha taha kuo hē mei he ongoongoleleí ke poupouʻi e kau mēmipa hoʻo kalasí ke nau lau ʻa e tohi ʻa Kalētiá. Kapau ʻoku ʻi ai, mahalo te nau fie lau e founga naʻe fakaafeʻi ai ʻe Paula e kakai Kalētia ne hē mei he ongoongoleleí ke nau foki maí.

ʻĪmisi
resources icon

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

2 Kolinitō 8–13

Ko e founga ʻa e ʻEikí ki hono tokoniʻi ʻo e paeá mo e masivá.

ʻE lava ke tau fakafaingofuaʻi ʻetau founga moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Dieter F. Uchtdorf ʻo pehē:

“Kāinga, ʻoku ʻikai fie maʻu ke faingataʻa hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí.

ʻOku mātuʻaki mahino pē. ʻE lava ke fakamatalaʻi ia ʻo hangē ko ʻení:

  • ʻOku hanga ʻe he fanongo ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he loto fakamātoató, ʻo tataki kitautolu ke tau tui ki he ʻOtuá mo falala ki Heʻene ngaahi talaʻofá.

  • Ko e lahi ange ʻetau falala ki he ʻOtuá, ko e lahi ange ia hono fakafonu hotau lotó ʻaki ha ʻofa kiate Ia mo e niʻihi kehé.

  • Koeʻuhí ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ʻoku tau holi leva ke muimui kiate Ia mo ʻai ke fenāpasi ʻetau tōʻonga moʻuí mo ʻEne folofolá.

  • Koeʻuhí ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá, ʻoku tau fie tauhi leva kiate Ia; ʻoku tau fie faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé mo tokoniʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá.

  • Ko e lahi ange ʻetau fononga ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá, ko e lahi ange ia ʻetau holi ke ʻilo e folofola ʻa e ʻOtuá.

Pea ʻoku pehē ai pē, mei he sitepu ki he sitepu, ʻa hono fakafonu kitautolu ʻaki e tui, ʻamanaki lelei, mo e ʻofa faka-Kalaisi ʻoku fakautuutu.

ʻOku mātuʻaki faingofua, pea ʻoku ngāue lelei ʻaupito.

“ʻE kāinga, kapau ʻe faifaiange peá ke pehē ʻoku ʻikai fuʻu ʻaonga fēfē ongoongoleleí kiate koe, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke kiʻi tuʻu, ʻo vakaiʻi ki hoʻo moʻuí, mei ha tuʻunga ʻoku māʻolunga pea fakafaingofuaʻi hoʻo foungá ki he tuʻunga fakaākongá. Tokanga ki he ngaahi tefitoʻi tokāteliné, tefitoʻi moʻoní, mo e fakaʻaongaʻi ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou palōmesi atu ʻe tataki mo tāpuakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ho halá ke ke aʻusia ha moʻui ʻoku fiefia ange pea ʻe ʻaonga lelei ange ai e ongoongoleleí kiate koe” (“ʻOku ʻAonga ʻAupito,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2015, 22).

Fakatupulaki ʻo ʻEtau Founga Akoʻí

Ngāue fakataha mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí. “Ko e kakai ko ia ʻoku nau maʻu e ivi takiekina mālohi taha ʻi ha tahá—ʻo tatau pē he leleí pe koví—ʻoku meimei ko kinautolu ia ʻi hono ʻapí. Koeʻuhí ko ʻapi ʻa e tefitoʻi feituʻu ʻoku moʻuiʻaki mo ako ai e ongoongoleleí, ʻe ola lelei ange hoʻo ngaahi feinga ke fakamālohia ha mēmipa ʻo e kalasí, ʻi he taimi ʻokú ke ngāue fakataha ai mo ha … kau mēmipa ʻo e fāmilí.” (Ko e Faiako ‘i he Founga ‘a e Fakamoʻuí, 8).