Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
18–24 Novema. Iakopo: ‘Ia Fai Outou ma E Anaana i le Upu, ae Aua le Na Ona Faalogologo I Ai’


“18–24 Novema. Iakopo: ‘Ia Fai Outou ma E Anaana i le Upu, ae Aua le Na Ona Faalogologo I Ai’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aoga Sa: Feagaiga Fou 2019 (2019)

“18–24 Novema. Iakopo,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u---Mo le Aoga Sa: 2019

Ata
Aperaamo o loo tatalo i fafo o lona faleie

Aperaamo i Aluna o Mamere, saunia e Grant Romney Clawson

18–24 Novema

Iakopo

“Ia Fai Outou ma E Anaana i le Upu, ae Aua le Na Ona Faalogologo I Ai”

A o lei faitauina le otootoga lenei, faitau le Tusi a Iakopo ma ia uai atu i uunaiga e te maua. O a ni mataupu faavae e te maua ai o le a faamanuia ai ma faagaeetia ai tagata o lau vasega? Tagai i le otootoga lenei mo ni manatu faaopoopo faafaiaoga.

Tusifaamaumau Lagona e Uunaia Ai Oe

Ata
aikona fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni fuaiupu mai le Iakopo e musuia ai i latou e avea ma “e anaana i le upu” (Iakopo 1:22). Afai e le patino tele, e mafai foi ona latou faasoa mea latou te manatu e tatau ona latou galulue i ai, taitoatasi po o ni aiga.

Ata
aikona aoao atu

Aoao atu le Aoaoga Faavae

Iakopo 1:5–6

A tatou ole atu i le faatuatua, o le a foai tele mai e le Atua.

  • O mataupu faavae o loo aoaoina i le Iakopo 1:5–6 na taitai atu ai Iosefa Samita i se aafiaga faaleagaga sui olaga, ma e mafai ona faamanuia ai i ni auala i tatou taitoatasi. Atonu e mafai ona e tusia ni fesili e pei o lenei i le laupapa ma fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto filemu i ai: O le a se faatosinaga o le Iakopo 1:5–6 i lou olaga? O le a se mea ua aoaoina atu e le aafiaga a Iosefa Samita i nei fuaiupu ia te oe i le sailia o le poto e uiga ia oe lava fesili? (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:10–17). O a ni aafiaga ua aoaoina ai oe faapea “e moni le molimau e Iakopo”? (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:26). Valaaulia ia tagata o le vasega e faasoa mai o latou manatu pe a uma ona mafaufau loloto i nei fesili.

  • Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faaupu le Iakopo 1:5–6 i a latou lava upu. E mafai faapefea ona fesoasoani lenei mea latou te malamalama lelei ai i nei fuaiupu?

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia manatua na folafola mai e le Atua o le a foai tele mai i Ana fanau pe a latou o atu ia te Ia i le tatalo, fai atu i tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga o le faataunuuga o lenei folafolaga o loo i le Iakopo 1:5–6 i o latou olaga. O a ni mea ua latou aoaoina a o latou ole atu i le Tama Faalelagi e faamautu atu a latou lava fesili e uiga i upumoni o le talalelei?

Iakopo 1:2–4; 5:7–11

O le tumau i le onosai e faapea ona taitai atu ai i le atoatoa.

  • Ina ia amata se talanoaga i aoaoga a Iakopo i nei fuaiupu e uiga i le onosai, atonu e te valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni a latou aafiaga na i ai i le onosai ma mea na latou aoao mai i na aafiaga. Ona latou suesue lea i le Iakopo 1:2–4; 5:7–11 mo ni mataupu faavae e mafai ona latou faaaogaina i o latou aafiaga. Atonu e mafai foi ona latou maua mataupu faavae e talafeagai i le vitio “Continue in Patience” (LDS.org) po o le savali a Peresitene Dieter F. Uchtdorf “Faaauau i le Onosai” (Ensign po o le Liahona, Me 2010, 56–59). Aisea e tatau ai le onosai a o tatou taumafai atu agai i le atoatoa? O a ni mea sa fesoasoani i tagata o le vasega e atinae le onosai i o latou olaga?

Iakopo 1:3–8, 21–25; 2:14–26

“[O] le faatuatua, ua mate pe a leai ni galuega.”

  • O se tasi o auala e talanoaina ai aoaoga a Iakopo e uiga i le faatuatua ma galuega, e mafai ona vaevae lau vasega i ni vaega se lua—o le tasi e suesue pe aisea e manaomia ai e le faatuatua ia galuega ae o le isi, pe aisea e manaomia ai e a tatou galuega le faatuatua. Ina ia faia lenei mea, e mafai ona latou faitaua le Mataio 7:21–23; Iakopo 1:6–8, 21–25; 2:14–26; ma le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:19. Ona faasoa mai lea e vaega taitasi mea na latou maua ma talanoa pe aisea e tatau ona i ai uma le faatuatua ma galuega.

  • Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia mafaufau loloto atili i le fuaiupu e manatua pea “O le faatuatua, ua mate pe a leai ni galuega” (Iakopo 2:26), e mafai ona e tusia le fuaiupu lenei i luga o le laupapa: O le faatuatua ae leai ni galuega e pei o le ae leai . Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i ni auala fatufatuai e faauma ai le fuaiupu, ma tuu atu ia i latou e tusi o latou manatu i luga o le laupapa. E mafai ona aoga foi ia i latou le faia o le gaoioiga lenei i ni paga po o ni vaega toalaiti. E mafai ona faaopoopo atu le tala na faamatalaina e Peresitene Dieter F. Uchtdorf o loo i le “Punaoa Faaopoopo” i lo latou malamalamaaga i lenei mataupu faavae. O le a le mea e mafai ona tatou faia ia galulue ai pea lava i lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso?

Iakopo 2:1–9

I le avea ai ma ni soo o Iesu Keriso, e tatau ona tatou alolofa i tagata uma, e tusa lava po o a o latou tulaga.

  • Ina ia fesoasoani e musuia tagata o le vasega ia faaali atu le alofa faaKeriso i tagata uma e tusa lava po o a tulaga po o foliga faaalia o isi tagata, e mafai ona e fai atu i tagata o le vasega e feauauai i le faitauina o fuaiupu mai le Iakopo 1:9–11; 2:1–10; 5:1–6. Talanoa i fesili e pei o nei: O le a le uiga o le “faailogaina o tagata”? (Iakopo 2:9). Aisea e ese ai ona tatou faia i nisi o taimi i latou e i ai tupe, lauiloa, po o le pule nai lo i latou e le o i ai na mea? E mafai faapefea ona tatou aloese mai le ese o le faiga o isi e faavae i o latou tulaga o i ai? O a ni auala ua avea ai soo faamaoni o le Faaola ma e e sili ona mauoa? (tagai Iakopo 2:5).

Iakopo 3

O upu tatou te faaaogaina e i ai le mana e faatiga pe faamanuia ai isi.

  • O vaaiga mamana na faaaoga e Iakopo e mafai ona tuuina mai ai ni faamanatu aoga ma ni uunaiga e faaaoga upu—tautatala ma tusitusi—e siitia ai isi. Mafaufau e valaaulia tagata o le vasega e suesue vave i le Iakopo 3 e vaavaai ai mo faatusa ua faamatala ai auala na faaaoga ai gagana e faatiga pe faamanuia ai isi; atonu e fiafia isi tagata o le vasega e tusi ni ata o nei faatusa. O faapefea ona faaalia i nei ata ia faatonuga a Iakopo i lenei mataupu? Mo se faataitaiga, e mafai faapefea ona pei a tatou upu o se afi? O a ni ata e mafai ona mafaufau i ai tagata o le vasega e faaalia ai le mana lelei e mafai ona i ai i gagana? E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto pe faapefea ona latou faaaogaina le fautuaga a Iakopo.

Ata
aikona aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia uunaia tagata o le vasega e faitau le 1 ma le 2 Peteru, valaaulia i latou e vaavaai mo ni aoaoga faavae i nei tusi ua malamalama lelei atu ona o le Toefuataiga o le talalelei. E faapefea ona molimau nei aoaoga i le misiona faaperofeta a Iosefa Samita?

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

Iakopo

Faatuatua ma le faatinoina.

Na aoao mai Peresitene Dieter F. Uchtdorf:

“O loo i ai se tala faa-Iutaia i aso ua leva e uiga i se fai fasimoli e lei talitonu i le Atua. I se tasi aso a o ia savali faatasi ma se a’oa’o, sa ia fai atu, ‘E i ai se mea e le mafai ona ou malamalama i ai. Ua tatou maua aoaoga faalelotu mo le faitau afe o tausaga. Ae soo se mea lava e te vaai i ai e i ai lava le tiapolo, piopio, le faamaoni, faamasinoga le tonu, tiga, fiaai, ma le faasaua. E foliga mai o mataupu faalelotu e lei faaleleia lava le lalolagi. O lea ou te fesili atu ia te oe, o le a ea sona lelei?’

“Sa lei tali mai le a’oa’o mo se taimi ae sa faaauau pea ona savali faatasi ma le fai fasimoli. Mulimuli ane a’o la latalata atu i se malae taalo o loo i ai ni tamaiti, ua pefua uma, o loo taaalo i le palapala.

“‘O loo i ai se mea ou te le malamalama i ai,’ o le tala lea a le a’oa’o. ‘Vaai i tamaiti la. Ua ia i tatou le fasimoli mo le faitau afe o tausaga, ae o loo eleelea a la tamaiti. O le a le lelei o le fasimoli?’

“Sa tali mai le fai fasimoli, ‘Ae le a’oa’o e, e le talafeagai le tuuaia o le fasimoli mo nei tamaiti palapala. E tatau ona faaaoga muamua le fasimoli ona faatoa mafai lea ona faataunuu lona faamoemoega.’

“Sa ataata le a’oa’o ma fai mai ‘Lena tonu a’ (“E Ola le Tagata Amiotonu i le Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Ape. 2017, 4).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Uunaia se siosiomaga faaaloalogia. “Fesoasoani i tagata o lau vasega ia malamalama o i latou taitoatasi e aafia ai le agaga o le vasega. Faamalosiau ia i latou e fesoasoani ia te oe e fausia se siosiomaga faamaoni, alofagia ma faaaloalogia ina ia lagona e tagata uma le saogalemu e faasoa o latou aafiaga, fesili, ma molimau” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 15).