Inisitituti
Lesona 16 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: O Le Malumalu i Katelani ma Ki o le Perisitua


“Lesona 16 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: O Le Malumalu i Katelani ma Ki o le Perisitua,” Anomea a le Faiaoga O Faavae o le Toefuataiga (2019)

“Lesona 16 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega,” Anomea a le Faiaoga O Faavae o le Toefuataiga

Ata
Ua Faaali atu Keriso i le Malumalu i Katelani, saunia e Walter Rane

Lesona 16 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega

O Le Malumalu i Katelani ma Ki o le Perisitua

O le poloaiga a le Atua e fausia “se fale o le Atua” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:119) o se vaega taua o le Toefuataiga o le talalelei. Na naunau uluai tagata o le Ekalesia e avatu mea uma na latou maua ina ia mafai ai ona maua le faamanuiaga folafolaina o le “faaeeina i le mana mai luga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 38:32). Ao e suesue, vaavaai mo faamanuiaga na oo mai ona o le naunautaiga o le Au Paia e ositaulaga ina ia fausia le Malumalu o Katelani.

Vaega 1

O le a se mea e mafai ona ou aoaoina mai le ositaulaga a le Au Paia anamua e fausia ai le Malumalu o Katelani?

I se faaaliga na tuuina mai i le aso 27 ma le 28 o Tesema, 1832, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e fausia se malumalu i Katelani, Ohaio.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:119.

E faatatau i lenei poloaiga, na tusia e le Perofeta o Iosefa Samita: “O le afioga lenei a le Alii ia i tatou, ma e tatau, ioe, faatasi ai ma le fesoasoani a le Alii, ona tatou usitai: aua e tusa ai ma tulaga o lo tatou usiusitai ua Ia folafolaina mai ia i tatou mea silisili; ioe, e oo lava i se asiasiga mai le lagi e faamamaluina i tatou i Lona lava afio mai.” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 415).

Ata
Eliza R. Snow

Sa manatua e Eliza R. Snow, o le sa nofo i Katelani i le taimi na fausia ai le malumalu:

Ata
Sister Eliza R. Snow

Sa toaitiiti le aofai o le Au Paia, ma o le toatele o i latou sa matuai matitiva lava; ma, pe ana leai le faamautinoaga e faapea na fetalai mai le Atua, ma sa poloai e ao ina fauina se fale i Lona suafa, … semanu o se taumafaiga i le fausiaina o lena Malumalu, i lalo o tulaga sa i ai i lena taimi, ia i latou uma sa aafia ai, e iuvale. …

Faatasi ai ma si tupe faavae itiiti vagana ai le faiai, ponaivi ma musele, tuufaatasi ma le faatuatuaga le maluelue i le Atua, tane, ma fafine, e oo lava i fanau sa galulue ma lo latou malosi, … o lo latou malosi na faaosofia e ala i le faamoemoe o le auai i le faamanuiaina o se fale na fausia e le taitaiga a Le Silisiliese ma taliaina e Ia. (I le Eliza R. Snow, an Immortal [1957], 54, 57)

Na i ai foi se isi luitau na faatuai ai le agai i luma o le fausiaina o le malumalu:

O le tautotogo ma le taumafanafana o le 1834 o ni vaitau faigata mo le fausiaina o le malumalu ona o le toatele o alii i le lotoifale sa o ma Iosefa Samita i Misuri i le Tolauapiga o Isaraelu. … O le o ese ai o alii, sa faaauau ai e tamaitai le galuega. O nisi sa faia galuega i maa ma piliki, o isi sa faafoe le aveina o povi, la‘u maa, a o fafine sa masani ona viliina silika, lalaga, ma su‘i lavalava mo le au galulue. (Lisa Olsen Tait and Brent Rogers, “A House for Our God,” Revelations in Context [2016], 170)

Ina ia fesoasoani i le Au Paia i a latou taumafaiga e fausia se malumalu, sa faaali atu e le Alii ia “Iosefa Samita ma ona fesoasoani i le Au Peresitene Sili se vaaiga ofoofogia lea na latou vaaia ai fuafuaga auiliili mo le malumalu. Sa mulimuli ane manatua e Frederick G. Williams, o le Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili:

Na mauaina e Iosefa [Samita] le faamatalaga mai le Alii mo ia e ave ona fesoasoani e toalua, o [Frederick G.] Williams ma [Sini] Rikitone, ma o mai i luma o le Alii, ma o le a Ia faaali atu ai ia te i la’ua le ata po o le faataitaiga o le fale e tatau ona fausia. Sa matou o atu i o matou tulivae, valaau atu i le Alii, ma sa faaali mai le fale i se tulaga sa mafai ona matou vaai atu i ai, ma o au sa muamua iloaina. Ona matou vaavaaifaatasi atu lea i ai. Ina ua uma ona matou vaai lelei i le tino i fafo o le malumalu, sa foliga mai sa alu ae le fale i o matou luga. (Aoaoga: Iosefa Samita,271)

Ata
Malumalu o Katelani, saunia e Walter Rane

O se tasi o i latou na tele lana ositaulaga i le fausiaina o le Malumalu o Katelani o se tagata liliu mai e igoa ia John Tanner:

“Sa maua e [Ioane] se uunaiga e ala i se miti po o se faaaliga vaaia i le po, e faapea … sa manaomia o ia ma e tatau ona alu vave loa i le Ekalesia” i Katelani. Sa ia lafoai lana meatotino—o ni faatoaga faamanuiaina, o se faletalimalo, ma togalaau aina-—uta lona aiga toatele ma nai ona tuaoi i ni taavale solofanua i le taeao o le Kerisimasi, ma savalia le mamao e lima selau maila e taunuu ai i Katelani i se Aso Sa, Ianuari 1835.

Sa manaʻomia moni lava o ia. Sa lata i le aso e totogi ai le nonogatupe o le fanua o loo fausia ai le malumalu ma, e tusa ai ma nisi faamaumauga, na tatalo ai le Perofeta o Iosefa ma nisi o uso mo se fesoasoani.

E le’i faatuai John Tanner. Sa ia nonoina atu i le Perofeta le lua afe tala ma ave lana tusi, nonoina atu i le komiti o le malumalu le sefulutolu afe tala, sainia se tusi mo le tolusefulu afe tala ma le Perofeta ma isi mo oloa na faatauina i Niu Ioka, ma faia ni “foai fua” agai i le fausiaina o le malumalu. (Leonard J. Arrington, “The John Tanner Family,” Ensign, Mar. 1979, 46)

Sa faamalamalama mai e Peresitene Thomas S. Monson le mafuaaga na naunau ai le Au Paia o Aso e Gata Ai e fausia malumalu ma tapuai i le Alii i nei maota paia:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

E maualuga lava osigataulaga e o faatasi ma le fausia o malumalu faapea foi le auai i le malumalu. E le mafaitaulia i latou sa galulue ma tauivi ina ia mafai ona mauaina mo i latou lava ma mo o latou aiga ia faamanuiaga o loo maua i malumalu o le Atua.

Aisea ua toatele naua ai ua naunau e tuuina atu le anoanoai o mea ina ia maua ai faamanuiaga o le malumalu? O i latou o ē malamalama i faamanuiaga e faavavau e maua mai i le malumalu, ua latou iloa e leai se taulaga e telē naua, leai se tau ua mamafa tele, leai se tauiviga ua faigata naua ia maua ai na faamanuiaga. (Thomas S. Monson, “O Le Malumalu Paia—o se Sulu Taiala i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 92)

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto a o Sauniuni mo le Vasega

O le a se mea e mafai ona e aoaoina mai le ositaulaga a le Au Paia anamua i le fausiaina o le Malumalu o Katelani?

Vaega 2

E mafai faapefea e ki o le perisitua na tuuina mai e avefeau faalelagi i le Malumalu i Katelani ona faamanuiaina ai loʻu olaga i aso nei?

Na tauia e le Atua le taulaga a le Au Paia e fausia ai le Malumalu o Katelani i le sasaaina o faaaliga faaleagaga i aso ao lumanai ma pe a uma le faapaiaga (tagai Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, vol. 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 [2018], 232-35, 237-39).

E toatele le Au Paia na molimau mai o tagata faalelagi sa i ai i le taimi o le faapaiaga.

Na faapea mai Eliza R. Snow: “O sauniga o lena faapaiaga e mafai ona toe faatinoina, ae e leai se gagana faaletino e mafai ona faamatalaina faaaliga faalelagi o lena aso e le mafaagaloina. Na faaali mai agelu i nisi, a o le lagona o le faatasi mai o au o le lagi na lagonaina e tagata uma na auai, ma na faatumuina loto taitasi uma i le ‘olioli ai ma fiafia e le matalatalaina, e silisili ese lava’” [tagai 1 Peteru 1:8].

I lena afiafi, ao faapotopoto faatasi le Perofeta ma le tusa o le 400 tagata o e umia le perisitua i le malumalu, “o se leo na faalogoina e pei o le leo o se matagi malosi, lea na tumu ai le Malumalu, ma o le faapotopotoga atoa na tulai mai i luga, na uunaia e se mana lē vaaia.” E tusa ai ma le Perofeta, “e toatele na amata ona tautatala i gagana eseese ma vavalo; o isi na latou vaaia faaaliga mamalu; ma na ou vaaia le faatumulia o le Malumalu i agelu, o le mea moni na ou faailoa atu i le faapotopotoga” (Aoaoga : Iosefa Samita, 307–8).

O faaaliga sili ona taua faaleagaga na tutupu i le Aso Sa o le Eseta, 3 Aperila 1836, tasi le vaiaso talu ona faapaiaina le malumalu. Ao latou tatalo i le malumalu, sa tatalaina se faaaliga ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, ma na faaali mai le Alii o Iesu Keriso. Sa ia tautino mai na Ia taliaina le malumalu ma folafola atu e sasaa mai faamanuiaga i luga o le Au Paia (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:1--10).

Ata
O le Faaaliga i le Malumalu i Katelani, saunia e Gary E. Smith

O lena asiasiga na mulimuli mai ai le oo mai o avefeau faalelagi na latou tuu maia ki o le perisitua e manaomia e faataunuu ai le galuega a le Atua i aso e gata ai. Atonu e te makaina i fuaiupu nei i latou na faaali ia Iosefa ma Oliva ma pe o a ki na latou tuuina atu i lima o taitai o le Ekalesia:

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:11.

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

O ki o le faapotopotoina o Isaraelu na ia Mose. Sa ia taitaia Isaraelu mai Aikupito i le laueleele o Kanana. O lona tofiga i lenei tisipenisione o le sau ma toefuatai mai na ki mo le faapotopotoina i aso nei. (Joseph Fielding Smith, Church History and Modern Revelation [1953], 2:48)

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:12.

O se alii e suafa ia Elaia na soifua lava i aso o Aperaamo, o le na tuuina atu le tisipenisione o le talalelei a Aperaamo ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. … E leai ni auiliiliga patino e uiga i auiliiliga o lona olaga faitino po o le galuega” (Bible Dictionary, “Elias”).

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie le mafuaaga na faaali ai Elia i le Malumalu i Katelani:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

Ua toe aumaia e Elaia “le talalelei a Aperaamo,” o le feagaiga sili faa-Aperaamo lea e maua ai e tagata faamaoni folafolaga o le uluuluola e faavavau, ma ua folafolaina mai e faapea, e ala mai i le faaipoipoga faaselesitila ona faatoateleina a latou fanau e faavavau, e pei o le tele o oneone i le matafaga po o fetu foi i le lagi. (Bruce R. McConkie, “The Keys of the Kingdom,” Ensign, May 1983, 22)

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13-16.

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

O lenei mana faamauina na tuuina atu ia Elia, o le mana e faamauina ai tane ma ava, ma fanau i matua mo le taimi nei ma le faavavau. O le mana faamau lea e i ai i sauniga uma o le Talalelei. … O lenei mana e fusia ai pe faamauina ai sauniga uma e faatatau i le faaolataga, ma o le misiona a Elia o le a oo mai, e toefuatai mai. (Joseph Fielding Smith, Elijah the Prophet and His Mission [1957], 5)

O le faaali mai o le perofeta o le Feagaiga Tuai o Elia na faataunuuina ai folafolaga na faia e le Alii e ala mai i le perofeta o Malaki ma toe taʻua i le Perofeta o Iosefa Samita e Moronae ina ua faatoa faaali mai i le potumoe o Iosefa i le aso 21 o Setema, 1823.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 2 (tagai foi Malaki 4: 5–6).

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto a o Sauniuni mo le Vasega

Ua faamanuiaina faapefea oe i ki o le perisitua ma mana na tuuina atu e Mose, Elaia, ma Elia i le Perofeta o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le Malumalu o Katelani? E faapefea ona ese lou olaga pe ana fai e le toefuataiina nei ki o le perisitua?