Inisitituti
Lesona 21 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: O Le Aoaoga Faavae o Faaipoipoga ma Aiga e Faavavau


“Lesona 21 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: O Le Aoaoga Faavae o Faaipoipoga ma Aiga e Faavavau,” Anomea a le Faiaoga O Faavae o le Toefuataiga (2019)

“Lesona 21 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega,” Anomea a le Faiaoga O Faavae o le Toefuataiga

Lesona 21 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega

O Le Aoaoga Faavae o Faaipoipoga e Faavavau ma Aiga

Ata
ulugalii i fafo o le malumalu

Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks, “O le faamoemoega o le olaga faitino ma le misiona a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le saunia lea o atalii ma afafine o le Atua mo lo latou faasinomaga e faavavau—ia avea e faapei o o tatou matua faalelagi” (“Same-Gender Attraction,” Ensign, Oct. 1995, 7). A o e suesueina le aoaoga faavae o le faaipoipoga ma le aiga, vaavaai mo mataupu faavae e mafai ona fesoasoani ia te oe e malamalama ai pe mafai faapefea e faaipoipoga ma aiga ona saunia i tatou ia avea atili e pei o o tatou Matua Faalelagi.

Vaega 1

O a faamoemoega o le faaipoipoga i le fuafuaga e faavavau a le Atua?

I le 1831, sa asiasi atu ai se tagata o le Ekalesia sa le’i leva ona papatisoina na igoa ia Leman Copley i le Perofeta o Iosefa Samita. Sa avea Leman ma se tasi o le Au Shakers, o se vaega faalelotu sa tetee i faaipoipoga ma sa talitonu o le mama atoatoa (o le aloese mai sootaga faalefeusuaiga) o le ituaiga tuuto aupito maualuga lea o le faaKerisiano. Ina ua mavae le asiasiga a Leman, sa ole atu le Perofeta o Iosefa Samita i le Alii e uiga i aoaoga a le au Shakers ma sa maua mai ai le faaaliga lea ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49. (Atonu e aoga ia te oe le faitau i le faatomuaga mo le vaega lena.) Mafaufau e faailoga upu ma fasifuaitau i fuaitau o mau o loo i lalo o loo aoao mai ai le aoaoga faavae a le Alii e uiga i le faaipoipoga.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15–17 (tagai foi Iakopo 2:27–30).

Na faamatala mai e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le mafuaaga ua faauuina ai e le Atua le faaipoipoga. Mafaufau e faailoga mea e tulaga ese ia te oe mai le faamatalaga lenei.

E lua ni mafuaaga faavae malolosi e fesoasoani ai ia tatou malamalama pe aisea ua taua ai le faaipoipoga faavavau i le fuafuaga a le Tama.

Mafuaaga 1: O natura o le agaga o le tane ma le fafine e atoa ai ma faaatoatoaina e le tasi le isi, ma o le mea foi lea, ua faamoemoe ai i alii ma tamaitai ina ia aga’i faatasi atu i luma i le faaeaga. …

… Sa manaomia le tuufaatasiga tulaga ese o mana faaleagaga, faaletino, mafaufau, ma lagona o le tane ma le fafine ina ia faataunuuina ai le fuafuaga o le fiafia. E le mafai e le tane na o ia pe na o le fafine foi, ona faataunuu ia faamoemoega na foafoa ai o ia. …

Mafuaaga 2: O le mamanu paia, e manaomia ai se tane ma se fafine e aumaia fanau i le lalolagi ma saunia se nofoaga sili mo le tausiaina ma le faafaileleina o le fanau.

O le poloaiga na tuuina mai i aso anamua ia Atamu ma Eva ia fanafanau ma uluuluola ai le lalolagi o loo tumau pea ona faamalosia i aso nei. … O le mea lea, o le faaipoipoga i le va o le tane ma se tamaitai o le alafua faatagaina lea, e ulufale mai ai agaga o le muai olaga i le olaga nei. …

O se aiga e i ai se tane ma se ava alofa ma faamaoni, o le nofoaga aupito sili lea ona lelei e mafai ona tausia ai fanau i le alofa ma le amiotonu, ma mafai ona taulimaina ai manaoga faaleagaga ma faaletino o le fanau. E pei lava o uiga tulaga ese e saofaga ai alii ma tamaitai i le faaatoatoaina o se mafutaga faalefaaipoipoga, e faapena foi ona taua na uiga i le tausiaina, faafaileleina ma le aoaoina o fanau. (David A. Bednar, “E Taua le Faaipoipoga i Lana Fuafuaga Faavavau,” Ensign, June 2006, 83–84)

Ata
aikona, mafaufau loloto

Mafaufau Loloto a o Sauniuni mo le Vasega

O le a faapefea ona e faamatalaina le mafuaaga e taua ai le faaipoiopoga i le va o le alii ma le tamaitai i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

Vaega 2

O a nisi o faamanuiaga o se faaipoipoga e faavavau?

I Navu, sa amata aoao faalauaitele atili ai e Iosefa Samita le aoaoga faavae o faaipoipoga e faavavau. Sa o se aoaoga faavae fou ma ofoofogia i le Au Paia. O le toatele o i latou sa talitonu o le faaipoipoga e muta i le oti.

Ata
Iosefa ma Ema Samita

O se ata o Iosefa ma Ema Samita, o e sa faamauina i le tasi ma le isi mo le faavavau ia Me 1843.

Na faamatala e Elder Pale P. Palate o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ia ona lagona i le taimi na aoao ai o ia e le Perofeta e uiga i le avanoa o le faaipoipoga e faavavau.

Na ou aoao mai ia [Iosefa Samita] e faapea, o lau ava peleina e mafai ona faamauina ia te au mo le taimi nei ma le faavavau atoa. … Sa mai ia te ia na ou aoaoina ai ia atiina ae nei lagona alofa, ma tuputupu a’e ma faateleina i lea lava alofa i le faavavau atoa; o le taunuuga o a tatou faatasiga e le iu, o se fanau e pei le toatele o fetu o le lagi, po o le oneone o le matafaga. …

Na ou alofa muamua, ae sa ou le iloa pe aisea. Ae o lea ua ou alofa---ma le mama a’ia’i---o se lagona tele, siitia, faaeaina. (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [2007], 260)

I le 1843 na faalau mai ai e le Perofeta le faaaliga ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132, lea o loo aofia ai le aoaoga faavae o le faaipoipoga e faavavau.

Ata
aikona, suesue

Suesue e Sauniuni ai mo le Vasega

Faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–20.

Na faamalamalama mai e Peresitene Russell M. Nelson:

“Ina ia agavaa mo le ola faavavau, e tatau ona tatou osia se feagaiga faavavau ma tumau ma lo tatou Tama Faalelagi [tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19]. O lona uiga o se faaipoipoga i le malumalu e le gata i le va o le tane ma le avā; ae e fusia ai se faiga paaga ma le Atua [tagai Mataio 19:6]. …

… A faamauina se aiga i le malumalu, e mafai ona faavavau lena aiga e pei foi o le malo o le Atua lava ia [tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:19–20]. (Russell M. Nelson, “Faaipoipoga Faaselesitila,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 92–93)

O faamanuiaga o le faaipoipoga e faavavau e le mo na o le olaga a sau. O i latou o e taumafai e tausi faamaoni a latou feagaiga e mafai ona olioli i faamanuiaga o le faaipoipoga e faavavau i le olaga foi lenei. Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson:

Afai e te filifili ma le atamai, ma afai e te tautino atu i le manuia o lau faaipoipoga, e leai ma se isi mea o lenei olaga o le a aumaia ia te oe se fiafiaga sili atu. (“Mana o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 67)

O nisi o tagata o le Ekalesia o loo i ai ni fesili e uiga i tulaga ia e le mafai ai e tagata taitoatasi ona maua faamanuiaga o le faaipoipoga ma aiga e faavavau i le taimi lenei. Na saunoa mai Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i lenei mataupu:

Ina ia tautino atu ia upumoni faavae e tusa ai ma le faaipoipoga ma le aiga, e le o faaseeloa ai le vaai pe tuuitiitia ai osigataulaga ma manuia o i latou e le i afea le tulaga lea i le taimi nei. O nisi o outou e le o maua faamanuiaga o le faaipoipoga ona o ni mafuaaga e aofia ai le leai o se vaai i le lumanai, tosina atu i le itupa e tasi, faaletonu o le tino po o le mafaufau, pe na o le fefe foi lava ne’i toilalo faapea, mo na o lea taimi pe ā, ua lamatia ai le faatuatua. Pe atonu foi sa e faaipoipo, ae ua faamutaina lena faaipoipoga, ma ua tuua ai na o oe e faafoeina mea e toetoe ina a le mafai e ni tagata se toalua ona taulimaina. O nisi o outou ua faaipoipo, e le mafai ona fanauina ni fanau e ui i le naunautaiga lofituina ma tatalo faatauanau.

… Faatasi ai ma le mautinoa tatou te molimau atu o le Togiola a Iesu Keriso ua faamoemoeina, ma, i le iuga, o le a tauia ai mea uma na le’i mauaina, ma le toilalo o i latou na liliu atu ia te Ia. E leai se tasi na muai fuafuaina faapea e itiiti mea na te maua nai lo mea uma o i le Tama mo Ana fanau. (D. Todd Christofferson, “Aisea e Faaipoipo Ai, Aisea e Fai ai se Aiga,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 52)

Ata
aikona, talanoa

Talanoa i le Sauniuni mo le Vasega

O faaipoipoga uma lava, ae maise lava faaipoipoga e faavavau, e manaomia ai taumafaiga ma tautinoga mai le ulugalii uma. Talanoa i se ulugalii faaipoipo e te iloa o i ai se faaipoipoga malosi ma alofa, ma fesili i ai pe o le a se mea ua laua faia e fausia ai. Ia fesili foi ia i laua pe o faapefea ona faatamaoaigaina e le laua faaipoipoga o laua olaga o se taunuuga. Ia sauniuni e faasoa atu i le vasega mea sa e aoaoina.

Vaega 3

Aisea e tatau ai ona ou tu atu mo le aoaoga faavae a le Alii o faaipoipoga ma aiga?

A o faaauau pea ona faaali mai le Toefuataiga, ua musuia e le Alii Ana perofeta e faamamafa mai le aoaoga faavae o faaipoipoga ma aiga. I le sauniga aoao a le Aualofa ia Setema, 1995, na faitau mai ai e Peresitene Gordon B. Hinckley le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.” O le faaiuga o le folafolaga o loo aoao mai ai le mafuaaga e ao ai ona tatou tutu atu mo le aoaoga faavae a le Alii o faaipoipoga ma aiga.

Matou te lapata’i atu foi, o le faamalepeina o le aiga o le a aumai ai i tagata taitoatasi, alaalafaga, ma malo, faafanoga ia na ulua’i ta’u mai e perofeta anamua ma aso nei.

Matou te valaau atu i tamalii ma failauga ma taitai o malo i soo se mea ina ia faalauiloa atu na fua faatatau ua fuafuaina ina ia faatumauina ma faamalosia le aiga o se iunite faavae o malo. (“O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” ChurchofJesusChrist.org)

Sa faamalamalama mai e Sister Julie B. Beck, o le sa avea ma Peresitene Aoao o le Aualofa, le tatau ona suesue i le aoaoga faavae o le aiga o loo maua i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi.”

O le a tofia lenei tupulaga e puipuia le aoaoga faavae o le aiga nai lo se isi lava taimi o le talafaasolopito. Afai latou te le iloa, e le mafai ona latou puipuia. …

Na saunoa mai Peresitene [Spencer W.] Kimball:

“O le tele o faigata masani na fesoasoani i aso ua mavae e faamalosia ma lagolago ai le aiga ua mou atu ma ua leai. E i ai le taimi e na o i latou lava e talitonu aiai ma malosi i le aiga o le a faasaoina o latou aiga i le lotolotoi o le amioleaga ua lofia ai tatou” [Spencer W. Kimball, “Families Can Be Eternal,” Ensign, Nov. 1980, 4]. (Julie B. Beck, “Aoaoina o le Aoaoga Faavae o le Aiga,” Ensign, Mar. 2011, 17)

Na aoao mai e Sister Bonnie L. Oscarson, o le sa avea ma Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou:

E tatau foi ona tatou puipuia ma le lototoa ia aoaoga faavae a le Alii na faaalia mai o loo faamatala ai le faaipoipoga, aiga, o matafaioi paia a alii ma tamaitai, ma le taua o aiga o ni nofoaga paia—e tusa lava pe o tauvalaau mai le lalolagi i o tatou taliga faapea o nei mataupu faavae ua tuai, faatapulaa, ma e le o toe aoga. O tagata uma, e tusa lava po o a o latou tulaga faaleulugalii pe fia le aofai o le fanau, e mafai ona avea ma e puipuia le fuafuaga a le Alii o loo faamatala mai i le folafolaga o le aiga. Afai o le fuafuaga lea a le Alii, e tatau foi ona avea ma a tatou fuafuaga!! …

… Ia avea i tatou ma tagata e puipuia le faaipoipoga e pei ona faauuina e le Alii a o faaauau pea ona faaalia le alofa ma le agaalofa mo i latou e eseese manatu. (Bonnie L. Oscarson, “O Tagata e Puipuia le Folafolaga,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 14–17)

Ata
aikona, tusifaamaumau

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

I lau apitalaaga po o le avanoa na tuuina atu, tusi ai ou mafaufauga e uiga i le ala e mafai ai e se tagata talavou ona avea ma se puipui o le faaipoipoga ma le aiga. Pe na i ai se taimi na e puipuia ai le aoaoga faavae o le faaipoipoga? Na faapeī lou aafiaga?