Aoaoga a Peresitene
Mataupu 10: O La Tatou Sailiga mo le Upumoni


Mataupu 10

O la Tatou Sailiga mo le Upumoni

“O se tulaga manaomia ua fai mo i tatou, o tagata o lenei Ekalesia, ia tatou faamasani i mea na faaali mai e le Alii, ina ia le taitai seseina i tatou. … E faapefea ona tatou savavali i le upumoni pe afai tatou te le iloa?”

Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita

I le valu o tausaga o Iosefa Filitia Samita, na tuu atu ai ia te ia e lona tama se kopi o le Tusi a Mamona ma fai atu ia te ia e faitau i ai. “Sa ou taulimaina talaaga o Sa Nifae ma le agaga faafetai,” sa ia fai mai ai, “ma faia le galuega ua tuuina mai ia te au.” O lona alofa mo le tusi na uunaia ai o ia e faavave ona faauma ana feau ma nisi o taimi e vave alu ese ai mai taaloga pesipolo ae saili se nofoaga filemu e faitau ai. I le itiiti ifo i le lua tausaga talu ona maua le meaalofa mai lona tama, sa ia faitau faalua ai le tusi. I lena muai suesuega, na ia faapea mulimuli ane ai, “E i ai nisi o mataupu sa faamauina i lou mafaufau ma sa le mafai ona galo ia i latou.”1 Sa ia faitau foi i nisi tusi. “Sa masani ona ou faitau tusi na saunia mo tamaiti o le Peraimeri ma mo tamaiti o le Aoga Sa i na muai aso,” na ia faapea mai ai, “ma e masani ona i ai i lo’u lima se tusi pe a ou i le fale. … Mulimuli ane sa ou faitau i le Talafaasolopito o le Ekalesia e pei ona faamauina i le Millennial Star. Sa ou faitau foi i le Tusi Paia, le Tusi a Mamona, le Penina Tau Tele, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma isi tusitusiga na ou taulimaina.”2

Na tumau pea lenei galala o Peresitene Samita mo se malamalama i le talalelei i lona olaga. A o ia aoao i upumoni o le talalelei, sa ia faasoa atu ma, pe a talafeagai ai, puipui i ai. I le tolu o tausaga talu ona faauuina o se Aposetolo, sa ia maua se faamanuiaga faaleperisitua na aofia ai fautuaga nei: “Ua faamanuiaina oe i le tomai e malamalama ai, faavasega, ma puipuia mataupu faavae o le upumoni mai le toatele o i latou e te latalata i ai, ma o le a oo mai le taimi o faamaumauga uma ua e aoina ma faaputu o le a tulai mai o se pa puipui mai ia i latou o lo o saili ma o le a saili e faatamaia faamaumauga o le paia o le misiona a le Perofeta o Iosefa; ma i lenei puipuiga o le a outou le fememeai lava, ma o le malamalama o le Agaga o le a susulu atu ona ave i totonu o o outou loto i le filemu e faapei o le sau e pau mai le lagi, ma o le a faaalia mai i lou malamalama upumoni e tele e faatatau i lenei galuega.”3 Sa Ia soifua ai i nei saunoaga faaperofeta. I le avea ai o se tamalii atamai sili i le talalelei, faiaoga, ma tusitala, sa ia galue ma le maelega e faamatala ma puipui aoaoga faavae o le faaolataga. O Peresitene Heber J. Grant na ia taua o ia o le “tagata e sili lona silafia i tusitusiga paia” i lo uso uma o le Au Pulega Aoao.4

I le tau faaiuiuga o lona soifua, na masani ona toe silasila Peresitene Samita i faamanuiaga sa ia maua mai lona sailiili i le talalelei:

“I lou olaga atoa sa ou suesue ai ma manatunatu loloto ai i mataupu faavae o le talalelei ma saili e ola i tulafono a le Alii. I lona taunuuga na oo mai i lou loto se alofa tele mo ia ma lana galuega ma i latou uma ua saili e faalautele ona faamoemoega i le lalolagi.”5

“I ou aso uma sa ou suesue i tusitusiga paia ma saili i le taitaiga a le Agaga o le Alii ina ia maua le malamalama o o latou uiga moni. Sa alofa le Alii ia te au, ma ou te olioli i le malamalama ua ia foaiina mai ia te au ma le avanoa ua ia te au ou te aoao atu ai ana mataupu faavae o le faaolataga.”6

Ata
Vintage portrait of father and son - Joseph F. Smith and Joseph Fielding Smith

Elder Iosefa Filitia Samita o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma Peresitene Iosefa{nb}F. Samita, 1914

Aoaoga a Iosefa Filitia Samita

1

E ao ona tatou saili le moni i mataupu eseese, ae o le atamai e aupito sili ona taua o le atamai lea i le talalelei.

Tatou te talitonu i aoaoga. I le avea ai o ni tagata soifua tatou te saili pea le aoaoina i mataupu taitasi, ma i le avea ai o se Ekalesia ua tatou faaaogaina se vaega tele ma faia le mau osigataulaga ina ia maua ai avanoa i aoaoga mo tagata o le Ekalesia. Ma aemaise ai nei aso o suesuega faasaeanisi ma atinaega. Tatou te manatu e tatau i o tatou tagata talavou ona maua aoaoga sili ma aoaoga i atamai faapitoa aua e alagatatau ona maua le poto.

Ae ua tatou talitonu o lenei tuliloaina o aoaoga faalelalolagi e ao ona faapei foi o le tuliloaina o le malamalama faaleagaga. E sili atu le taua, e faafia afe, le maua o le malamalama o le Atua ma ana tulafono, ina ia mafai ona tatou faia mea e oo mai ai le faaolataga, nai lo le maua o le poto faalelalolagi uma e mafai ona maua.7

Ata
Jesus Christ sitting on a rock on the shores of the sea of Galilee. Numerous people are gathered around Him. The people are listening to Christ preach. (Mark 4:1) (Luke 5:1)

“E iloa foi e outou le mea moni, ma e tuusaoloto foi outou e le upumoni” (Ioane 8:32).

E tatau i tagata taitasi ona aoao se mea fou i aso taitasi. Ua tofu outou uma ma le mafaufau fia suesue ma o lo o saili le moni i le tele o mataupu. Ou te faamoemoe ma le faamaoni o la outou sailiga aupito sili ua i ai lea i le atoaga o mea faaleagaga, aua o iina e tatou te mafai ai ona maua le faaolataga ma i ai le alualu i luma e taitai atu ai i le ola e faavavau i le malo o lo tatou Tama.

O le atamai e sili ona taua i le lalolagi o le atamai lea i le talalelei. O le atamai lea o le Atua ma ana tulafono, o mea e ao i tagata ona fai e galulue ai mo lo latou faaolataga i le matau ma le gatete i luma o le Alii [tagai Filipi 2:12; Mamona 9:27].8

E le o mea moni uma e tutusa o latou aoga po o taua. O nisi o mea moni e sili ae i lo isi. O le upumoni silisili, po o upumoni silisili, ua tatou maua i aoaoga faavae o le talalelei a Iesu Keriso. O le mea muamua, o Iesu Keriso o le Alo o le Atua, o le Togiola o le lalolagi, na afio mai i lenei lalolagi e maliu ina ia ola le tagata. O lena upumoni e tatau ona tatou iloa. E sili atu le taua le iloa o Iesu Keriso o lo tatou Togiola, ua ia aumai ia i tatou mataupu faavae o le ola e faavavau, nai lo le iloa o mea uma e maua mai i aoaoga faale-poto salalau.9

E tusa ai ma le filosofia ma le poto o le lalolagi, e leai so latou uiga seia vagana ua tusa ai ma le finagalo faaalia o le Atua. Soo se aoaoga faavae, pe mai le igoa o le tapuaiga, saeanisi, filosofia, po o le a lava, afai e feteenai ma le finagalo faaalia o le Alii, o le a fano. Atonu e foliga mai e lelei. Atonu e tuuina atu ia te oe i se gagana faatosina ma e le mafai ona e tali atu i ai. Atonu o le a foliga mai e mautu faamaoniga e le mafai ona e faafitia, ae pau lava le mea e te fai o le faatalitali ma le onosai. O le a i ai le taimi e tali ai mea uma. O le a e iloa ai o aoaoga faavae taitasi, mataupu faavae taitasi, tusa lava pe talitonu i ai tagata uma, ae afai e le tusa ai ma le finagalo paia o le Alii i ana auauna, o le a fano ia. E le talafeagai foi ia i tatou ona taumafai e toso le finagalo o le Alii i se taumafaiga le aoga ina ia fetaui ma nei teori ma aoaoga. O le finagalo o le Alii o le a le aveesea e aunoa ma lona faataunuuina, ae o nei mataupu ma teori pepelo o le a le aoga uma. O le upumoni, ma e na o le upumoni, o le a tumau pe a mavae ona fano mea uma.10

2

Ua poloaiiina i tatou e le Alii ia suesue i tusitusiga paia.

Ua poloaiina e le Alii tagata o le Ekalesia i nei aso e saili ia te ia i le tatalo, i le faatuatua ma le suesue. Ua poloaiina ia tatou suesue i poloaiga ua ia tuuina mai ia i tatou i le Mataupu Faavae ma Feagaiga, i le Tusi a Mamona ma i tusitusiga paia uma, ma le folafolaga e faapea “O soo se mataupu autu o le malamalama tatou te maua i lenei olaga, o le a tutu mai faatasi ma i tatou i le toe tutu. Afai foi e maua e se tagata le malamalama ma le faautauta sili i lenei olaga e ala i lona filiga ma le usiusitai nai lo se isi, o le a maua e ia le avanoa tele i le lalolagi a sau.” [MFF 130:18–19.] … Na fetalai le Faaola ia sa Iuta: “Suesue i tusitusiga paia; aua ua outou manatu tou te maua ai le ola e faavavau: ma ua molimau nei tusitusiga paia ia te au.” [Ioane 5:39.] E toafia tagata o le Ekalesia ua manatu faapea, ae ua le mafai ona saunia i latou lava e suesue ma faatuatua? 11

E foliga mai ia te au e faapea e le mafai e se tagata o le Ekalesia ona maua se malologa filemu ma le mafanafana ma manino lona mafaufau e aunoa ma le malamalama e ala i le suesue ma le faatuatua o tusitusiga paia a le Ekalesia. O nei faamaumauga e taugata. E tauemu i ai le lalolagi, ae e ala i a latou aoaoga ua faatagaina ai i tatou e faalatalata atu i le Atua, ia maua se malamalama sili o lo tatou Tama Faalelagi ma lona Alo o Iesu Keriso, ia masani lelei ia i laua ma ia iloa atili e faatatau i le fuafuaga matagofie o le faaolataga ua la tuuina mai ia i tatou ma le lalolagi.12

O perofeta anamua, o e na vaai i o tatou aso, ua saunoa, e le faapito mo le manuia o tagata o lo latou vaitaimi, ae mo le manuia o tagata o lo o soifua i taimi e faatatau i ai nei faaaliga.13

Ou te fai atu ia te outou, ou uso e ma tuafafine, e le mafai ona outou tausi poloaiga a le Alii ma savavali i le amiotonu seia vagana ua outou iloa nei mea. Ua poloai mai le Alii ia te i tatou e suesue i tusitusiga paia, aua o mea o lo o i ai e moni ma o le a faataunuuina [tagai MF&F 1:37]. … Suesue i tusitusiga paia; faamasani i mea ua faaali mai e le Alii mo lo outou faaolataga, o le faaolataga o o outou aiga, ma le lalolagi.14

3

Ua ia i tatou se tiute sili e faalogo ma usitai i le feau o le upumoni ua faaalia mai nei e le Alii i Ana auauna.

Afai tatou te faalogo i afioga a le Alii ma suesue mo i tatou lava ma maua le malamalama mai le Tusi a Mamona, mai le Tusi Paia, mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga, mai le Penina Tau Tele, ma mai faatonuga ua tuuina mai ia i tatou mai lea taimi i lea taimi e i latou ua i ai le pule o le Ekalesia, ma saili e fai le finagalo o le Alii, ma manatua a tatou tatalo ma feagaiga i ona luma, o le a tatou le se ese lava.15

I le Mataupu Faavae o le Faatuatua e iva ua tatou folafola atu “Matou te talitonu i mea uma na faaali mai e le Atua, mea uma ua Ia faaali mai nei, ma matou te talitonu foi o le a Ia faaali mai le tele o mea silisili ma le taua tau i le Malo o le Atua.” Ona o le moni o nei mea, ua alagatatau ai mo i tatou le malamalama i mea uma na Ia faaali mai, ma mea ua Ia faaali mai nei; aua a leai ua tatou le fesootai ma Lana galuega ma lē mafai ona iloa Lona finagalo e faatatau ia i tatou, aua ua tatou le malamalama i ai.16

E ao i le Au Paia ona tuu atu lo latou faatuatua i o latou taitai, ma mulimuli i aoaoga a le au pulega o le Ekalesia, aua ua latou saunoa atu ia i latou i le leo o valoaga ma musumusuga. Ua folafola mai e le Alii i le mataupu muamua lava o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, pe fai atu i lona lava leo po o le leo o ana auauna, ua tutusa lava ia [tagai MF&F 1:38]. O lea, ua tatou tauaveina lenei tiute tele ma tautinoga e faalogo ma usitai i le leo o le e tulai i le ulu e aoao i tagata, po o le faalogo i le leo o toeaina o Isaraelu, a o latou tautau atu i tagata le feau o le upumoni, e faapei o i tatou [pe afai] e auina mai e le Alii mai lona afioaga se agelu pe afio mai foi o ia e folafola mai nei mea ia i tatou.17

4

Tatou te mafai ona iloa le upumoni o le talalelei pe a suesue, faatuatua, ma usiusitai e ala mai i le taitaiga a le Agaga Paia.

O le a tatau ai pe afai tatou te mulimuli i fautuaga ua tuuina mai e le Alii ia i tatou, e faapea: “Ma ai se na te teu faaoloa taua au upu, o le a le faaseseina.” [Iosefa Samita—Mataio 1:37.] O le teu faaoloa o ana upu ua sili lea i le na o le faitau i ai. Ina ia teu faaoloa e ao i le tagata ona le na o le faitau ma suesue, ae saili i le lotomaulalo ma le usiusitai e fai poloaiga ua tuuina mai, ma maua ai musumusuga o le a tuuina mai e le Agaga Paia.18

O nisi o taimi tatou te faalogo ai i le muimui, “E leai sou taimi.” Ae e i ai uma lava o tatou taimi e faitau ma suesue ai, aua o lo tatou tiute paia lea. Pe ua le mafai ea ona tatou faatulaga e saili pe tusa e le itiiti ifo i le sefululima minute i aso taitasi e tuu atu atoa i le faitau ma le manatunatu i ai? O le a na o se taimi itiiti lava, ae e tasi le itula ma le fasefulu lima minute i le vaiaso; fitu ma le afa itula i le masina e tolusefulu aso, ma e ivasefulu iva itula ma le kuata i le tausaga. …

… E toalaiti lava i tatou e matuai faatele ona faitau; o le toatele o i tatou e matuai lē lava le faitau. Ua fetalai mai le Alii: “Ma talu ai ona ua le i ai i tagata uma le faatuatua, ia outou saili ma le filiga ma aoao i le tasi upu o le poto; ioe, ia outou saili mai totonu o tusi sili ona lelei upu o le poto; saili i le aoaoina, e ala lava lea i le suesue ma le faatuatua foi.” [MF&F 88:118; 109:7.]19

Ua faamoemoe tatou te suesue ma aoao mea uma tatou te mafai e ala i suesuega ma iloiloga. Ae e i ai tapulaa i lo tatou tomai e aoao ai e tusa ai i mafuaaga ma suesuega. Na o mea a le Atua ua mafai ona faaali mai e ala i le Agaga o le Atua. E ao ona tatou maua le atamai e ala i le faatuatua.20

E mafai e tagata ona saili, e mafai ona latou suesue, e mafai ona latou aoao, ioe, e anoanoai mea sili; e mafai ona latou aoina le tele o faamatalaga, ae le mafai lava ona latou maua le atoatoaga o le upumoni … seia vagana ua taitaiina i latou e le Agaga o le upumoni, le Agaga Paia, ma tausia poloaiga a le Atua.21

O le faatuatua faamaoni faatasi ai ma le agaga o le lotomaulalo o le a taitaiina tagata i le malamalama o le upumoni. E leai se mafuaaga tatau e mafua ai e tagata i soo se mea ona le iloa le upumoni e tuusaoloto ai i latou. E leai se mafuaaga tatau e mafua ai i tagata uma ona latou le maua le malamalama o le upumoni ma iloa po ua toe fetalai mai le Alii i aso nei e gata ai. Na folafola mai e Paulo e faapea o tagata uma e “saili le Alii, pe mafai ona latou tautagotago ma latou iloa o ia, ae peitai e le mamao o ia ma i tatou taitoatasi.” [Galuega17:27.] E ui i le taimi o le pogisa faaleagaga ma le leai o se faatuatua, ua ufitia ai le lalolagi, e le faaitiitia le aao o le Alii. O le a Ia lagona le tagi faatauanau atu a lē saili ma le faamaoni i le upumoni; ma e leai se tasi e manaomia ona savali e aunoa ma le malamalama o le upumoni paia ma le mea e maua ai le Ekalesia a Iesu Keriso. Pau le mea e manaomia e le tagata o le faatuatua ma le lotomaulalo ma le agaga salamo ma le naunautaiga e savali i le malamalama, ma o le a faaali atu e le Alii ia te ia.22

Atonu ua tatou iloa uma le upumoni; e le o tuulafoaiina i tatou. Ua faia e le Alii ina ia mafai e tagata taitasi ona iloa e ala i le tausia o [Ana] tulafono, ma le taitaiga a Lona Agaga Paia, ua auina mai ma le faamoemoe e aoao i tatou pe a tatou ogatasi ma le tulafono, ina ia mafai ona tatou iloa o le upumoni e tuusaoloto ai i tatou [tagai Ioane 8:32].23

5

A tatou faa-ogatasi o tatou olaga ma le upumoni, e faatupulaia e le Alii lo tatou iloa ma le malamalama.

O se tulaga manaomia mo i tatou, o tagata o lenei Ekalesia, ia tatou faamasani i mea ua faaali mai e le Alii, ina ia le taitai seseina i tatou. … E faapefea ona tatou savavali i le upumoni pe afai tatou te le iloaina?24

O lo tatou faamoemoega tupito e tusa ai ma le upumoni o le faaolataga o le saili lea o mea ua faaali mai e le Alii ma ia talitonu ma faataunuu e tusa ai.25

Afai tatou te mulimuli i le agaga o le malamalama, le agaga o le upmoni, le agaga ua tuuina mai i faaaliga a le Alii; afai tatou te faia, e ala i le agaga o le tatalo ma le lotomaulalo, saili mo le taitaiga a le Agaga Paia, o le a faatupulaia e le Alii lo tatou malamalama ma lo tatou iloa; ina ia tatou maua le agaga e iloatino ai, o le a tatou malamalama i le upumoni, o le a tatou iloa mea sese pe a tatou vaai i ai, ma o le a le olegia lava i tatou.

O ai se ua olegia i lenei Ekalesia? E le o le tagata ua faamaoni i le faataunuuina o ona tiute; e le o le tagata ua faamasani o ia lava i le finagalo o le Alii; e le o le tagata sa ola ai i poloaiga ua tuuina mai i nei faaaliga; ae o le tagata ua le masani i le upumoni, o le tagata ua i le pouliuli faaleagaga, o le tagata ua le iloa ma malamalama i mataupu faavae o le Talalelei. O lenei tagata o le a olegia, ma pe a oo mai nei agaga pepelo ia i tatou o le a le malamalama o ia ma iloa le eseesega o le malamalama ma le pouliuli.

Pe afai tatou te savavali i le malamalama o faaaliga a le Alii, afai tatou te faalogo ma usitai i fautuaga ua tuuina mai e i latou o lo o i aufono a le Ekalesia, ua faapaiaina e tuuina mai aoaoga, o le a tatou le sese ese lava.26

Ia tatou suesue [i] tusitusiga paia, ia tatou iloa le mea ua faaali mai e le Alii, ia tatou faaogatasi o tatou olaga ma Lana upumoni. O le a le olegia ai i tatou, ae o le a tatou maua le mana e tetee ai i le leaga ma faaosoosoga. O le a faavavevave o tatou manatu ma o le a mafai ona tatou malamalama i le mea moni ma faaesea mai i mea sese.27

Ata
PEF Man from Santiago, Chile reading scriptures on the stairs

“Tatou sailiili [i] tusitusiga paia, ia tatou iloa mea ua faaalia e le Alii, ia tatou faaogatasi o tatou olaga ma le upumoni.”

Afai e i ai se aoaoga faavae po o se mataupu faavae e fesootai ma aoaoga a le Ekalesia tatou te le malamalama ai, e tatau ona tatou o ifo i o tatou tulivae. Tatou o atu i luma o le Alii i le agaga o le tatalo, o le lotomaulalo, ma ole atu ina ia faamalamalama o tatou mafaufau ina ia mafai ona tatou malamalama.28

“O le mea e mai i le Atua o le malamalama lea; ma o ia o le e mauaina le malamalama, ma tumau pea i le Atua”—o le ki lena i lenei tulaga —“e mauaina le malamalama atili; ma o lena malamalama o le a tupu susulu malamalama tele pea lava pea seia oo i le aso e atoatoa ai.” [MF&F 50:24.]

O lea ua tatou malamalama mai lenei mea e faapea o le tagata e saili i le Atua ma [ua] taitaiina e le Agaga o le upumoni, po o le Faamafanafana, ma faaauau i le Atua, o le a ola i le poto, i le malamalama, i le upumoni, seia oo i le taimi o le a oo mai ai ia te ia le aso atoatoa o le malamalama ma le upumoni.

O lenei, o le a tatou le maua mea uma i lenei olaga. E le mafai e se tagata ona ausia lena sini i ni nai tausaga o le olaga faaletino. Ae o mea ua tatou aoaoina iinei, o mea e faavavau, o mea ua musuia e le Agaga o le upumoni, o le a faaauau ma i tatou i talaatu o le tuugamau ma o le a tatou faaauau pea i luma, ma pe a faaauau pea i le Atua, e maua le malamalama ma le upumoni seia oo mai le taimi tatou te oo mai ai i lena aso atoatoa.29

O le folafolaga sa faia mo i latou uma o le a maua le malamalama ma le upumoni ma e ala mai ia latou suesuega ma le taumafai e usiusitai e faamasani i latou lava i le Talalelei, o le a latou maua lea fuaitau i luga o lea fuaitau, ma lea mataupu i luga o lea mataupu, o sina mea itiiti i i ma sina mea itiiti i o, seia o latou maua le atoatoaga o le upumoni; e oo lava i mea lilo o le malo o le a faaalia ia te i latou; “o ai se ole atu e maua e ia; o le saili foi e maua e ia; ma o le tuitui atu o le a tatalaina mai.” [Mataio 7:8; 3 Nifae 14:8; tagai foi Isaia 28:10; MF&F 76:1–10; 98:11–12.] O i latou uma nei o suli o le faaolataga ma o le a faapaleina i latou i le mamalu, tino ola pea, ma le ola e faavavau, o ni atalii ma afafine o le Atua, ma le faaeaina i Lona malo selesitila. 30

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • A o e faitau i le taumafai o Peresitene Samita e aoao i le talalelei (tagai “Mai le Soifuaga o Iosefa F. Samita”), manatunatu ia oe lava taumafaiga. O a ni faamanuiaga ua e maua a o e suesue i tusitusiga paia ma isi aoaoga o le talalelei?

  • O a ni mea tatou te aoao mai le vaega 1 e uiga i le paleni i le va o aoaoga faaleagaga ma aoaoga o mea o lenei soifuaga? E faapefea ona tatou fesoasoani i tagata o aiga ma isi ina ia ave le faamuamua i le poto faaleagaga ao latou tulimataia o latou faamoemoega faaleaoaoga?

  • E faapefea ona fesoasoani tusitusiga paia ia te oe e “avea faalatalata faamasani” ai ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? (Tagai vaega 2.) Mafaufau i mea e mafai ona e fai e faaleleia ai lau suesuega o tusitusiga paia.

  • A maea ona faitau le vaega 3, mafaufau i faamanuiaga ua e maua a o e mulimuli i fautuaga a taitai o le Ekalesia. E faapefea ona tatou faasoa atu aoaoga a perofeta soifua i o tatou aiga ma isi?

  • O le a le uiga ia te oe o le teu faaoloa taua le finagalo o le Alii? (Mo ni manatu, tagai i le vaega 4.) O a ni auala e mafai ai “ia le itiiti ifo i le sefululima minute i aso taitasi e tuu atoa atu i le faitauga ma le mafaufauga” ona uunaia ai o outou olaga?

  • Manatunatu pe faapefea e le fautuaga i le vaega 5 ona aoga i lou olaga. A o malolosi ma faigofie ona maua faamatalaga sese, e faapefea ona tatou “iloa le eseesega o le malamalama ma le pouliuli”? O le a se mea tatou te mafai ona fai e fesoasoani ai i tamaiti ma le autalavou?

Mau Fesootai

Salamo 119:105; Ioane 7:17; 2 Timoteo 3:15–17; 2 Nifae 4:15; 32:3; Helamana 3:29–30; MF&F 19:23; 84:85; 88:77–80

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“E tusa pe o e aoaoina le tele o tagata i le taimi e tasi, e mafai ona e pai atu i tagata taitoatasi. Mo se faataitaiga, e te pai atu i tagata taitasi pe a e faafeiloai ia i latou taitoatasi ma le fiafia i le amataga o le vasega. … E mafai foi ona e pai atu pe a e faia le auai i talanoaga o se mea e maua ai le fiafia ma le saogalemu” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 35).

Faamatalaga

  1. Tagai i le Iosefa Filitia Samita Jr. ma Ioane J. Stewart, O Le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita (1972), 57.

  2. O Le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita, v.

  3. I Le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita, 195.

  4. Heber J. Grant, in Richard O. Cowan, “Fautuaga mai le Perofeta: Take Time Out,” Brigham Young University Studies, Tautotogo 1976, 416.

  5. “Ou te Iloa O Loo Soifua Lou Togiola,” Ensign, Tesema. 1971, 27

  6. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1970, 5.

  7. Lauga i le Logan Utah Institute of Religion, Ianuari. 10, 1971, 1–2, Church History Library; tusiga e le o faasalalauina.

  8. “O Le Poto e Sili Ona Taua,” Ensign, Me 1971, 2.

  9. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1955, 51.

  10. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1952, 60.

  11. Tali i Fesili o le Talalelei, comp. Iosefa Filitia Samita Jr., 5 vols. (1957–66), 1:xiv; faatusilima i le uluai lomiga.

  12. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1961, 18.

  13. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1927, 142.

  14. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1920, 58–59.

  15. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1918, 56–57.

  16. “Saili i Tusitusiga Paia,” Young Woman’s Journal, Novema. 1917, 592.

  17. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1916, 73.

  18. “O Le Toetu,” Improvement Era, Tesema. 1942, 780; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:305.

  19. “E Faapefea ma O Le a le Tusi e Faitau,” Improvement Era, Aokuso. 1913, 1004–5; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 3:207.

  20. “Ua Faamamafa e Peresitene Samita le Taua o Aoaoga,” Church News, Iuni 12, 1971, 3.

  21. “Ma o le Upumoni e Tuusaoloto ai Outou,” Deseret News, Mati. 30, 1940, Vaega o le Ekalesia, 4; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:299.

  22. O Le Toefuataiga o Mea Uma (1945), 195.

  23. “Faamaoniga o le Ola e Faavavau,” Deseret News, Iuni 3, 1933, Vaega o le Ekalesia, 5; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:295–96.

  24. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1934, 65; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:302

  25. “Mai le Pouliuli,” Ensign, Iuni 1971, 2.

  26. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1931, 71; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:285–86.

  27. “O Le Feagaiga Fou ma le Faavavau,” Deseret News, Me 6, 1939, Vaega a le Ekalesia, 8;tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:301.

  28. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1959, 20.

  29. “Ma o le Upumoni e Tuusaoloto ai Outou,” 4; ua faalautagatasia faailoga ma mataitusi tetele.

  30. “Saili i Tusitusiga Paia,” 591–92; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:303.