Aoaoga a Peresitene
Mataupu 16: Tausiga o le Fanau i le Malamalama ma le Upumoni


Mataupu 16

Tausiga o le Fanau i le Malamalama ma le Upumoni

“O le tiute muamua e faatatau i le aoaoina o le fanau a le Ekalesia e ō le aiga lea.”

Mai le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita

Na faamatalaina e Peresitene Iosefa Filitia Samita lona tama, o Peresitene Iosefa F. Samita, o se “tasi ua sili ona ou faatuatuaina nai lo se isi lava ua ou iloa i lenei lalolagi.”1 Na ia manatua sa masani ona tuufaatasi pea lava pea e lona tama le aiga, “e aoao lana fanau i mataupu faavae o le talalelei. Latou te olioli faatasi i lona auai ma faafetaia upu faufautua ma aoaoga sa ia tuuina atu. … Sa latou le faagalo lava mea sa aoaoina ai i latou, ma o ia lagona sa tumau pea ia i latou ma o le a faapea lava seia oo i le faavavau.”2 Sa ia faapea mai foi: “O lou tama o se tagata e sili ona loto alofa ua ou iloa. … I le tele o mea lelei ou te manatua o itula sa ou i ai i ona autafa ma talanoa i mataupu faavae o le talalelei ma maua mai ai faatonuga ua na o ia e mafai ona fai. O le ala lea, sa fau ai le faavae o lou lava malamalama i le upumoni, ina ia ou fai atu ai foi ou te iloa o lo o soifua lou Togiola, ma o Iosefa Samita o le, sa, ma o le a avea pea o ia o se perofeta a le Atua soifua.”3

Sa saunoa foi Iosefa Filitia Samita ma le alofa e uiga i lona tina o, Julina L. Samita, ma ana aoaoga. Sa ia fai mai: “Sa ou aoaoina i tulivae o lou tina e alofa i le Perofeta o Iosefa Samita ma alofa i lou Togiola. … Ou te faafetai mo le aoaoga ua ou maua ma ou te taumafai e mulimuli i fautuaga na tuuina mai ia te au e lou tama. Ae ou te le aveatu uma ia te ia le faaneetaga. Ou te manatu o le tele o le faafetai e tatau ona tuuina atu i lou tina aua o ona tulivae sa masani ona ou nofo ai i talaane a o ou laitiiti ma faalogologo i ana tala e uiga i paionia. … Sa masani ona ia aoao au ma tuu i ou lima, ina ua fetaui lou matua e faitau, mea sa ou le malamalama ai. Na ia aoao au ou te tatalo [ma] ia ou faamaoni ma faatuatua i au feagaiga ma matafaioi, e faatino ou tiute o se tiakono ma o se aoao … ma mulimuli ane o se ositaulaga. … Sa ia te au se tina sa ia faamautinoa lelei ua ou faitau, ma sa ou fiafia e faitau.”4

Ina ua avea Iosefa Filitia Samita o se tamā, sa ia mulimuli i faataitaiga a ona matua. Na fai mai lona afafine o Amelia:

“O lou tamā o se tama a’oga ma o se faiaoga atoatoa, o se tasi e le gata ona ia aoao i matou mai lona sosia tele o le malamalama ae na ia uunaia foi i matou e aoao i matou lava. …

“Faatasi ai ma ana fanau sa ia mulimuli i timaiga o lo o maua i le MF&F 93:40: ‘Ae ua ou poloaiina outou e tausi ae a outou fanau i le malamalama ma le upumoni.’

“Sa ia aoao matou i le laulau ‘ai a o ia faamatalaina tala mai tusitusiga paia, ma sa ia te ia le poto e aoao ai e faapei o se mataupu fou ma le fiafia e ui sa matou faalogo soo i ai muamua. O le le mautonu sa ou lagonaina o le, pe a maua e fitafita a Farao le ipu auro i le taga saito a Peniamina, pe moni foi e oo mai lava i le taimi nei. Sa matou aoao e uiga ia Iosefa Samita ua ia maua papatusi auro ma le asiasiga a le Tama ma le Alo. A i ai se taimi o tama e savali ai i le aoga ma i matou, e faaauau pea le tala. Sa matou savavali e pasi atu i le Malumalu i [Sate Leki] i le agai atu i le aoga ma sa ia faamatala mai e uiga i le Agelu o Moronae. Na matou aoao o le malumalu o se nofoaga faapitoa lava, ma e ao ona e lelei ina ia mafai ona alu i ai, ma afai e te faaipoipo iina e faavavau lava lea. Sa ia aoao i matou e uiga i mea sa ia tatalo ai ia matou tatalo faaleaiga pe a matou tootutuli i talaane o o matou nofoa a o le i faia le aiga o le taeao faapea foi ma le taimi o le aiga o le afiafi. …

“I aso nei o ana aoaoga ua le gata ina siitia ma tutumau ai ana fanau ae faapea foi i le toatele o tagata faamaoni o le Ekalesia. O se avanoa e le laumaua ma se faamanuiaga sili le avea ai o ia o sona afafine.”5

Ata
The prophet loved children. President Joseph Fielding Smith with his great-granddaughter Shauna McConkie at Christmas time

Peresitene Iosefa Filitia Samita ma le tama teine a le tama a lona afafine o Shanna McConkie

Aoaoga a Iosefa Filitia Samita

1

Ina ia tetee atu i uunaiga a le fili, e tatau i matua ona tausia a latou fanau i le malamalama ma le upumoni.

O le taua o le tuufaatasia o aiga—alofa ma le manatu mo isi i le aiga—e le mafai ona soona faamamafa atu. O le mauaa o le faaleagaga i le mafutaga i le aiga o se faavae mautonu lea o le a manuia ai le Ekalesia ma nuu. O lenei mea ua lauiloa ma talisapaia e le fili, sa lei i ai lava muamua, o lo o ia faaaoga togafiti poto uma, uunaiga, ma le mana o lo o i ai i lona malosi e faaleaga ma faatamaia ai lenei faapotopotoga e faavavau. Ua na o le talalelei a Iesu Keriso e faaaoga i sootaga faaleaiga e taofia ai lenei faatamaiaga faatiapolo.6

E tele naua mea matautia ua tutupu e ao ona iloa, ma mea e aafia tele ai i tatou nai lo isi ua tuufaatasi e faatatau ia tatou fanau. Pau lava le puipuiga sili ma le talita e gafataulimaina ai, e maua lea i le aiga ma ana faatosinaga.7

O a tatou fanau e tatau ona aoaoina ia iloatino le lelei ma le leaga, a leai i le tele o tulaga o le a latou le malamalama pe aisea ua le faatagaina ai ona latou faia amioga ua taatele i e ua latou tuaoi. Sei vagana ua aoaoina i latou i aoaoga faavae o le Ekalesia, atonu o le a latou le malamalama pe aisea e afaina ai le konaseti i le Aso Sa, tifaga i le Aso Sa, faaaliga o ata, taaloga, po o mea faapena, ae o a latou uo, e aunoa ma se saisaitia ma o loo uunaia, e auai i nei mea ua faasaina e le Alii i lona aso paia. E nafa matua ma le aoaoina lelei o a latou fanau, [ma] o le a tausalaina e le Alii matua pe afai e ola ae a latou fanau i fafo atu o aafiaga o mataupu faavae o le talalelei a lo tatou Alii o Iesu Keriso.8

Ua poloaiina i tatou e le Alii, i tatou uma lava, e aoao a tatou fanau i le malamalama ma le upumoni. A i ai le agaga lenei, o le a le mafai ona manumalo ia feeseeseaiga, o le le usiusitai, ma le faatamala i tiute paia.9

2

O le uluai matafaioi a matua o le aoao lea o a latou fanau.

E lei aveesea lava e le Tama lana aia i fanau ua ola mai i lenei lalolagi. O Ana fanau lava. Ua ia tuuina mai i latou i le tausiga a matua faaletino ma le apoapoaiga e aoao i latou i le malamalama ma le upumoni. O le tiutetauave tupito, ma e faavae ai lava, o lo o i luga o matua e aoao a latou fanau i le malamalama ma le upumoni.10

O le uluai tiute e faatatau i le aoaoina o fanau a le Ekalesia o lo o i le aiga. O le tiutetauave a matua le aoao o a latou fanau i le malamalama ma le upumoni, ma ua folafola mai e le Alii afai latou te le faia, o le a latou tutu atu i luma o le faamasinoga e tali atu ai.11

Na fetalai le Alii i se faaaliga na tuuina atu i le Ekalesia i le 1831:

“O lenei foi, o le tulaga e oo i ai pe a i ai matua i Siona e i ai ni fanau, po o i soo se tasi o ona siteki ua faatulagaina, ae latou te le aoaoina i latou ia malamalama i le aoaoga faavae o le salamo, faatuatua ia Keriso le Alo o le Atua soifua, ma e uiga i le papatisoga ma le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le faaee atu o lima, pe a valu tausaga le matutua, o le a pa’ū le agasala i luga o ulu o matua.

“O lenei o le a avea ma tulafono i e aumau i Siona, po o i soo se tasi o siteki ua faatulagaina.” [MF&F 68:25–26.]

… E finagalo le Alii tatou te faia lenei mea.12

O le a nafa ia matua ma amioga a a latou fanau, pe afai latou te le aoaoina a latou fanau e ala i faataitaiga ma mataupu.

Afai ua fai e matua mea uma lava i lo latou malosi e aoao sao ia latou fanau e ala i faataitaiga ma mataupu ae ua o ese i latou, o le a le tuuaia matua ma o le agasala o le a i luga o le fanau.13

3

E fesoasoani le Ekalesia i matua i a latou taumafaiga e aoao a latou fanau.

O le tiute autu e fai ia mea e taitai atu ai i le faaolataga, o le matafaioi lea a tagata taitasi. O i tatou uma ua tuuina mai i le lalolagi ina ia feagai ma suega o le olaga faaletino. Ua tatou o mai iinei e vaai pe tatou te tausia poloaiga ma faatoilaloina le lalolagi, ma e tatau ona tatou faia mea uma tatou te mafaia mo i tatou lava.

O le isi tiutetauave mo lo tatou faaolataga o loo taoto i o tatou aiga. O matua ua faatulaga e avea o ni sulu ma taiala mo a latou fanau ma ua poloaiina e tausia i latou i le malamalama ma le upumoni, aoao i latou i le talalelei ma faia faataitaiga talafeagai lelei. Ua faamoemoeina foi le fanau e usiusitai i o latou matua, ma ia ava ma faaaloalo ia i latou.

O le Ekalesia ma ona matagaluega ua avea ma faalapotopotoga auauna e fesoasoani i aiga ma tagata taitasi.14

Ata
A woman leading music in Primary. A girl is standing at her side holding a copy of the Book of Mormon.

“O le Ekalesia ma ona ofisa ua fai ma faalapotopotoga o auaunaga e fesoasoani i le aiga ma tagata taitasi.”

Ou te aioi atu ia te outou, ou uso e ma tuafafine pele, tane ma fafine, tama ma tina, ina ia faaaoga avanoa taitasi uma ua saunia e le Ekalesia e aoao ai a outou fanau i vaega uma ua tuuina atu ia i latou mai faaaliga a le Alii: o le Peraimeri, o le Aoga Sa, o le Mutuale [Alii Talavou ma Tamaitai Talavou], ma korama o le Perisitua Maualalo i lalo o le taitaiga a o tatou au epikopo. …

… Ua tatou maua i le Ekalesia, i mea e talafeagai ai mo i tatou ina ia maua lenei avanoa, seminare ma inisitituti. … Uso e ma tuafafine, auina atu a outou fanau i nei seminare. O i latou ua i le kolisi ua lava lo latou matutua, pe afai ua ia i latou se aoaoga talafeagai i lo latou talavou, e auai atu ai i le inisitituti a le Ekalesia.15

4

E ao i matua ona fai mea uma latou te mafai e fesoasoani ai i a latou fanau e malamalama ma ola ai i le talalelei a Iesu Keriso.

O molimau patino a tagata taitasi, e avea ma o le a avea pea ma malosiaga o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O se molimau e sili ona faafaileleina i totonu o le aiga. … O le maua ma le tausia o molimau e ao ona avea o se galuega a le aiga. Aua nei le amanaiaina se mea o le a fesoasoani e faamalosia ai se molimau a soo se tagata o lou aiga.16

E ao ona tatou puipuia [tamaiti] mai agasala ma mea leaga o le lalolagi i le malosi tatou te mafaia ina ia le taitaieseina i latou mai ala o le upumoni ma le amiotonu.17

Fesoasoani ia outou fanau i auala uma tou te mafaia ina ia tuputupu ae ma le atamai i le talalelei a Iesu Keriso. Aoao i latou e tatalo. Aoao i latou e tausi le Upu o le Poto, ia savavali i le faamaoni ma le lotomaulalo i luma o le Alii ina ia latou tuputupu ae ma avea o ni alii ma ni tamaitai o le a latou faafetai atu ia te outou i mea ua outou faia mo i latou ma toe tepa i tua i o latou olaga ma le agaga faafetai ma le alofa i o latou matua mo le auala sa tausia ai e matua i latou ma aoao i latou i le talalelei a Iesu Keriso.18

Faia se faataitaiga amiotonu

Matou te talosaga i matua e faia ni faataitaiga o le amiotonu i o latou lava olaga ma faapotopoto a latou fanau ma i latou ma aoao i latou i le talalelei, i a latou afiafi faaleaiga ma isi taimi. 19

E ao i matua ona taumafai e avea pe taumafai i se tulaga silisili e mafai ai, fai ni faataitaiga latou te naunau e ola ai a latou fanau. E le mafai ona avea outou o ni faataitaiga o mea tou te le o faia.20

E ao ona outou aoao e ala i faataitaiga faapea ma mataupu. E ao ona outou tootutuli ma a outou fanau i le tatalo. E ao ona outou aoao ia i latou, i le lotomaulalo atoa, i le misiona a lo tatou Faaola, o Iesu Keriso. E ao ona outou faaali ia i latou le auala, ma o le tamā e faaali atu i lona atalii le auala o le a le fai atu ia te ia: “Atalii, alu i le Aoga Sa, pe alu i le Mutuale, pe alu i le sauniga perisitua,” ae o le a ia faapea atu: “Sau ta o.” O le a ia aoao i faataitaiga.21

Amata aoao fanau a o laiti i latou

E leai se tagata e mafai ona amata auauna atu i le Alii a o itiiti lava. … O tagata laiti e mulimuli i aoaoga a o latou matua. O le tamaitiiti ua aoaoina i le amiotonu mai le taimi na fanau mai ai o le a faigofie ona mulimuli pea i le amiotonu. O amioga lelei e faigofie ona fausia ma mulimuli ai.22

E ao ona i ai le tatalo ma le faatuatua ma le alofa ma le usiusitai i le Atua i totonu o le aiga. O le tiute o matua le aoao o a latou fanau i nei mataupu faavae faaola o le talalelei a Iesu Keriso, ina ia latou iloa le mafuaaga ua papatiso ai i latou ma latou maua le fiafia i o latou loto ma le naunau ina ia tausia pea poloaiga a le Atua pe a uma ona papatisoina, ina ia latou toe foi atu i lona afioaga. Ou uso e ma tuafafine pele, tou te mananao i o outou aiga, o a outou fanau; tou te mananao ina ia faamauina i o outou tama ma o outou tina, tou te mananao ina ia atoatoa lenei aiga pe afai e talia outou e ulufale atu i le malo selesitila o le Atua? Afai o lea, e tatau ona amata ona outou aoao atu i autafa o le moega o le pepe.23

Aoao fanau e tatalo

O le a se aiga e aunoa ma le agaga o le tatalo? E le o se aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E ao ona tatou tatalo; e le tatau ona tatou faapasi se taeao e aunoa ma le faafetai atu i le Alii i o tatou tulivae i le lio o le aiga, faafetai atu ia te Ia mo Ana faamanuiaga ma talosagaina Lana taitaiga. E le tatau ona tatou faapasi se po ma malolo seia o tatou toe faapotopotoina tagata o lena aiga ma faafetai i le Alii mo Lana puipuiga, ma talosaga mo Lana taitaiga i aso uma o o tatou olaga.24

Ou te faamoemoe o lo o outou aoaoina a outou fanau i o outou aiga e tatalo. Ou te faamoemoe o lo o fai a outou tatalo faaleaiga, i taeao ma afiafi, ua aoaoina a outou fanau i faataitaiga ma mataupu e tausia poloaiga ia ua matuai taua lava ma paia ma i ai uiga anoa mo lo tatou faaolataga i le malo o le Atua.25

Folasia atu tusitusiga paia i fanau

E leai se aiga i soo se vaega o le lalolagi e le tatau ona le maua ai le Tusi Paia. E leai se aiga e le maua ai le Tusi a Mamona. Ou te tautala atu i aiga o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E leai se aiga e le o i ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le Penina Tau Tele. Aua le teua nei tusi i luga o le fata po o totonu o le kapoti, ae tatala ina ia faigofie ona maua, ma e mafai ona faaaoga e tagata o le aiga ma nonofo i lalo ma faitau ma suesue mataupu faavae o le talalelei mo i latou lava.26

Fai afiafi faaleaiga

O fanau e ola ae i aiga sa auai i afiafi faaleaiga, e maua ai le alofa ma le nonofo faatasi, latou te fausia faavae mautu mo tagatanuu lelei ma tagata toaaga i le Ekalesia. E leai se isi tofi sili e tuuina atu e matua mo a latou fanau nai lo mea latou te manatua ma faamanuiaga o se aiga e tutu faatasi ma le alofa.

O afiafi faaleaiga saunia lelei e mafai ona avea ma sosia o le olioli ma uunaiga tumau. O nei afiafi o taimi mo gaoioiga faavaega, e mo faatulagaga, e mo le faaalia o le alofa, e mo le tuuina atu o molimau, e mo le aoaoina o mataupu faavae o le talalelei, e mo gaoioiga e fiafia ai le aiga, ma mea uma lava, mo le tuufaatasia ma le mautu o le aiga.

O tama ma tina e faamaoni le faia o a latou afiafi faaleaiga ma fausia le tuufaatasia o aiga i soo se auala e mafai ai, faataunuu ma le mamalu le tiute silisili o tiutetauave uma—o le avea lea o ni matua.27

O tama e leai se taitaiga sili atu e mafai ona latou faia i le malo o le Atua nai lo le taitai o o latou aiga i le faia o afiafi faaleaiga. A fai nei gaoioiga ma vaega o le olaga o se aiga, o iina o le a fausia ai le tuufaatasia ma le faaaloalo i le aiga e uunaia ai tagata taitoatasi mo le faatupulaia o le amiotonu ma le fiafia.28

O matua e faatuatuanai le fesoasoani tele a lenei polokalama [afiafi faaleaiga] ua taumatemate i le lumanai o a latou fanau.29

Aoao atu le amiolelei, ola mama, ma le amiomama

E ao ona outou aoao atu ia outou fanau le amiolelei, ola mama, ma e ao ona aoao atu a o iti lava i latou. Ma e tatau ona latou iloa mailei ma le matautia ua taatele i le lalolagi atoa.30

Ua i ai lo matou popolega tele mo le manuia faaleagaga ma le amiotonu o autalavou uma i soo se mea. Amiomama, ola mama, amio lelei, saoloto mai agasala—o mea nei e tatau ona avea ma faavae i o tatou olaga, pe afai tatou te malamalama i lona faamoemoega atoa.

Matou te talosaga atu ia te outou tama ma tina ina ia aoao le amio mama patino e ala i mataupu ma faataitaiga ma ia fautuaina a latou fanau i nei mea uma. …

E i ai lo matou faatuatuaga i tupulaga talavou faia’e i le Ekalesia ma talosagaina ia le mulimuli i tu ma aga a le lalolagi, ia aua nei i ai le agaga o le fouvale, ia aua nei faagaloina ala o le upumoni ma le amiomama. Matou te talitonu i lo latou faavae lelei ma manaomia ia avea i latou ma pou o le amiotonu ma faaauau le galuega a le Ekalesia i le faatuatua ma le mataalia faateleina.31

Saunia le fanau e fai ma molimau o le upumoni ma auauna atu o ni faifeautalai

O o tatou tagata talavou o ni fanau ua sili ona faamanuiaina ma alofagia e lo tatou Tama. O i latou o ni tamalii o le lagi, o se augatupulaga faamanuiaina ma le filifilia o e ua i ai le faamoemoega paia. O o latou agaga sa faapolopolo e o mai i lenei taimi ua i ai le talalelei i le lalolagi, ma pe a manaomia e le Alii ni auauna totoa e faaauau lana galuega i aso e gata ai.32

E tatau ona tatou saunia [fanau] e fai ma molimau ola o le upumoni ma le paia o lenei galuega tele i aso e gata ai, ma aemaise ai le tulaga o o tatou atalii, vaai ua agavaa i latou ma saunia e fai ni misiona e talai le talalelei i isi fanau a lo tatou Tama.33

Fesoasoani i fanau ia saunia e maua ni aiga e faavavau o i latou lava

Pe o e aoao [lau fanau] a oo ina faaipoipo o le a latou mananao e o atu i le maota o le Alii? Pe o e aoao i latou ina ia mananao e maua le faaeega paia sili ua faapolopolo e le Alii mo i latou? Ua e faailoa atu ia i latou e mafai ona faamauina i latou o ni tane ma ni ava ma tuuina i o latou luga meaalofa ma faamanuiaga taitasi e faatatau i le malo selesitila?34

E tatau ona tatou … faatonutonu ma taitai [fanau] o le a latou filifili ni soa e tatau ai ma faaipoipo i le maota o le Alii ma mautofi ai i faamanuiaga sili uma sa tatou talanoaina.35

Tatou taumafai ma le lotomaulalo e tuufaatasia o tatou aiga, ia tausia i lalo o le uunaiga a le Agaga o le Alii, aoao i mataupu faavae o le talalelei ina ia latou tuputupu ae i le amiotonu ma le upumoni. … O [fanau] ua foaiina mai ia i tatou ina ia tatou aoao i latou i ala o le olaga, ola e faavavau, ina ia toe foi mai i le afioaga o le Atua, lo latou Tama.36

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • I le “Mai le Soifuaga o Iosefa F. Samita,” matau faataitaiga a matua o lo o faaalia le alofa mo a latou fanau. Mafaufau i auala e mafai ai ona e mulimuli i nei faataitaiga, e ui lava i ou tiute faaleaiga. E faapefea e matua ona faatulaga latou lava ina ia mafai ona tele se taimi e mafuta ai ma a latou fanau?

  • Na taua e Peresitene Samita mea matautia faaleagaga na i ai i le taimi o soifua ai (tagai vaega 1). O a nisi o mea matautia faaopoopo o lo o i ai i nei aso? E faapefea i matua ma matua o matua ona fesoasoani i fanau e tetee atu i nei uunaiga?

  • Manatu i le faatuatua ua tuuina atu e le Tama Faalelagi i matua ina ua Ia faatagaina i latou e tausi i Ana fanau (tagai vaega 2). O a taitaiga ma fesoasoaniga ua ia ofoina atu?

  • O a ni auala ua avea ai le Ekalesia o “se faalapotopotoga auauna atu e fesoasoani i aiga ma tagata taitoatasi”? (Tagai vaega 3.) Sa faapefea ona fesoasoani atu le faalapotopotoga o le Ekalesia ia te oe ma lou aiga? O a ni mea e mafai ona tatou fai e fesoasoani ai i fanau ma le autalavou e auai ma le atoatoa?

  • O le vaega 4 o lo o lisi ai ni auala eseese e fesoasoani ai i fanau ma le autalavou e ola ai i le talalelei. A o e iloiloina fautuaga, manatu i fesili o mulimuli mai: O a nisi o mea o lo o lelei ona e faia ma lou aiga? O a ni auala e mafai ai ona faalelei? O a ni mea e mafai ona e fai e fesoasoani ai i le autalavou a le Ekalesia e faamalolosia ai a latou molimau?

Mau Fesootai

Teuteronome 6:1–7; Salamo 132:12; Mosaea 1:4; 4:14–15; MF&F 68:25–28; 93:36–40; tagai foi “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi”

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

“Ia faaeteete ina nei vave ona faamuta talanoaga lelei ona o le taumafai e aoao atu mea uma sa e saunia. E ui ina taua ona faauma le mataupu, ae e sili atu le taua le fesoasoani i le o lo o aoaoina e lagona le uunaiga a le Agaga, saili tali o a latou fesili, faatupulaia lo latou malamalama i le talalelei, ma faaloloto la latou tautoga e tausi i poloaiga.” Ae ui i lea, e “taua foi ona faamaea le talanoaga i le taimi e tatau ai. O le tele o le agaga o se talanoaga siitia e aveesea pe a umi tele. … Tausi lelei le taimi. Iloa le taimi e tatau ona uma ai le lesona. Ia lava se taimi e aotele ai mea e talanoaina ma tuuina atu lau molimau” (O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai [1999], 64, 65).

Faamatalaga

  1. I le Iosefa F. Samita Jr. ma Ioane J. Stewart, O Le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita (1972), 40.

  2. I Le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita, 40.

  3. I le Bryant S. Hinckley, “Iosefa Filitia Samita,” Improvement Era, Iuni 1932, 459.

  4. I Le Soifuaga o Iosefa Filitia Samita, 56.

  5. Amelia Smith McConkie, “Joseph Fielding Smith,” Church News, Oct. 30, 1993, 8, 10.

  6. Savali mai le Au Peresitene Sili, i le Afiafi Faaleaiga 1970–71 (tusi lesona o afiafi faaleaiga, 1970), v.

  7. “O a Tatou Fanau—‘O Fugalaau Sili ona Matagofie Mai le Faatoaga Lava a le Atua,’” Mekasini a le Aualofa, Ianuari. 1969, 5.

  8. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1916, 71–72.

  9. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1965, 11.

  10. “O Tiutetauave o le Aoga Sa,” Faiaoga, Me 1949, 206; tagai foi Aoaoga Faavae o le Faaolataga, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:316.

  11. Ia Tausi ia te Outou Lava! (1966), 221.

  12. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1958, 29–30.

  13. Fesootaiga patino, sii mai Aoaoga Faavae o le Faaolataga, 1:316; ua aveese faatusilima.

  14. “Faaaoga Polokalama a le Ekalesia,” Improvement Era, Oketopa. 1970, 3.

  15. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1958, 29–30.

  16. “O Mekasini Tuai ma Mekasini Fou,” Improvement Era, Novema. 1970, 11.

  17. “Tina i Isaraelu,” Mekasini a le Aualofa, Tesema. 1970, 886

  18. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1958, 30.

  19. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1970, 6.

  20. “O a Tatou Fanau—‘O Fugalaau Sili ona Matagofie Mai le Faatoaga Lava a le Atua,’” 6.

  21. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1948, 153.

  22. Ia Tausi ia Te Outou Lava! 414.

  23. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1948, 153.

  24. “E Faapefea ona Aoao le Talalelei i le Aiga,” Mekasini a le Aualofa, Tesema. 1931, 685

  25. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1958, 29.

  26. “Tausia o Poloaiga a lo Tatou Tama e Faavavau,” Mekasini a le Aualofa, Tesema. 1966, 884.

  27. Savali mai le Au Peresitene Sili, i le Afiafi Faaleaiga 1970–71, v.

  28. Savali mai le Au Peresitene Sili, i le Afiafi Faaleaiga (tusi lesona o afiafi faaleaiga, 1971), 4.

  29. I le “Savali mai le Au Peresitene Sili,” Ensign, Ianuari. 1971, 1.

  30. “Aoao Atu le Amiolelei ma le Amiomama,” Mekasini a le Aualofa, Ianuari. 1963, 5.

  31. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1970, 5–6.

  32. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1970, 6.

  33. “Tina i Isaraelu,” 886.

  34. I le Lipoti o le Konafesi, Oketopa. 1948, 154.

  35. “Tina i Isaraelu,” 886.

  36. I le Lipoti o le Konafesi, Aperila. 1958, 30.