2010–2019
Ko ha Tukufakaholo Mahuʻinga ʻo e ʻAmanaki Leleí
ʻEpeleli 2014


Ko ha Tukufakaholo Mahuʻinga ʻo e ʻAmanaki Leleí

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

Ko e taimi ʻokú ke fili ai ke fakahoko pe tauhi ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻokú ke fili ai pe te ke tuku ha tukufakaholo ʻo e ʻamanaki leleí kiate kinautolu te nau fie muimui ʻi hoʻo sīpingá.

ʻE hoku kāinga ʻofeina, naʻe fakaafeʻi hamou niʻihi ki he fakatahaʻangá ni ʻe he kau faifekau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Mahalo ne ʻosi fakaafeʻi kimoutolu ʻe he kau faifekau ko iá ke mou fili ke fuakava mo e ʻOtuá ʻaki haʻo papitaiso.

ʻOku ʻi ai hamou niʻihi ʻoku fanongo koeʻuhí he naʻá ke tali ha fakaafe ʻa ha mātuʻa, uaifi, pe mahalo ʻa ha kiʻi tamasiʻi, ne fai atu ʻi he ʻamanaki te ke fili ke toe hoko ʻa e ngaahi fuakava ne ke ʻosi fakahoko mo e ʻOtuá ko e uho hoʻo moʻuí. Ko ha niʻihi ʻo kimoutolu ʻoku fanongo maí kuo mou ʻosi fai e fili ke foki ʻo muimui ki he Fakamoʻuí pea ʻoku mou ongoʻi he ʻahó ni ʻa e fiefia ʻo ʻEne talitali lelei koé.

Ko e fē pe ho tuʻungá mo e feituʻu ʻokú ke ʻi aí, ʻokú ke puke ʻi ho nimá ʻa e fiefia ʻa ha kakai tokolahi ange ʻi he meʻa ʻokú ke makupusí. Te ke lava ke fili ʻi he ʻaho pea mo e houa kotoa pē ke fakahoko pea tauhi ha fuakava mo e ʻOtuá.

Ko e fē pē feituʻu ʻokú ke ʻi ai ʻi he hala ke maʻu ʻa e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá, ʻokú ke maʻu ʻa e faingamālie ke fakahinohino ki ha kakai tokolahi ʻa e hala ki ha fiefia lahi ange. Ko e taimi ʻokú ke fili ai ke fakahoko pe tauhi ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻokú ke fili ai pe te ke tuku ha tukufakaholo ʻo e ʻamanaki leleí kiate kinautolu te nau fie muimui ʻi hoʻo sīpingá.

Kuo tāpuekina ʻaki koe mo au ha talaʻofa ʻo ha tukufakaholo pehē. ʻOku ou tuku ʻa e konga lahi ʻo ʻeku fiefia ʻi he moʻuí ki ha tangata naʻe ʻikai ke u teitei feʻiloaki mo ia ʻi he moʻui fakamatelié. Ko ha taha liʻekina naʻe hoko ko e taha ʻeku kui uá. Naʻá ne tuku mai kiate au ha tukufakaholo mahuʻinga ʻo e ʻamanaki lelei. Tuku ke u fakamatala atu ha niʻihi ʻo e ngaahi konga naʻá ne fakahoko ʻi he fakatupu ʻo e tukufakaholo ko ia maʻakú.

Ko hono hingoá ko Heniliki ʻAealingi. Naʻe fāʻeleʻi ia ki he tuʻu mālié lahi. Naʻe ʻi ai ha kelekele lahi ʻo ʻene tamai ko ʻEtuaté ʻi Koupeki, ʻa ia ʻoku ʻiloa he taimí ni ko Siamané. Ko ʻene faʻeé ko ʻEiki Sālote Voni Pulumupeeki. Ko e ʻene tamaí ko e tauhi fonua ia ʻa e tuʻi ʻo Palāsiá.

Ko Henelií ko e ʻuluaki foha ia ʻo Sālote mo ʻEtuaté. Naʻe mālōlō ʻa Sālote ʻi hono taʻu 31, hili hono fāʻeleʻi ʻene tama fika tolú. Naʻe ʻikai fuoloa kuo mālōlō mo ʻEtuate, kuo mole kotoa hono kelekelé mo ʻene koloá ʻi ha pisinisi ne ʻikai ola lelei. Naʻá ne taʻu 40 pē. Naʻá ne tuku ai ha kiʻi fānau paea ʻe toko tolu.

Ne mole mei heʻeku kui ua ko Henelií, ʻa ʻene ongomātuʻá fakatouʻosi mo ha koloa tukufakaholo fakaemāmani. Ne ʻikai haʻane paʻanga. Naʻá ne hiki ʻi heʻene hisitōliá naʻá ne ongoʻi ko ʻene ʻamanaki lelei tahá ke ʻalu ki ʻAmelika. Neongo naʻe ʻikai hano fāmili pe kaungāmeʻa ai, ka naʻá ne maʻu ha ongoʻi ʻamanaki lelei fekauʻaki mo e ʻalu ki ʻAmeliká. Naʻe fuofua ʻalu ki he Kolo ko Niu ʻIoké. Pea hiki ki mui ki Seni Luisi ʻi Mīsulí.

Ko e taha ʻo hono kaungā ngāue ʻi Seni Luisí ko ha mēmipa ʻo e Siasí. Naʻá ne maʻu mei ai ha kiʻi tohi tufa naʻe faʻu ʻe ʻEletā Paʻale P. Palati. Naʻá ne alu mo ia pea ako ha foʻi lea pē naʻe lava ke ne maʻu fekauʻaki mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻá ne lotu ke ne ʻilo pe naʻe ʻi ai moʻoni ha kau ʻāngelo ne hā ki he tangatá, pe naʻe ʻi ai moʻoni ha palōfita moʻui, pea kuó ne maʻu koā ʻa e tui fakalotu moʻoni kuo fakahā maí.

Hili e māhina ʻe ua ʻo ʻene ako fakalelei mo lotú, kuo maʻu ʻe Henelī ha misi naʻe fakahā ange ai ʻe papitaiso. Naʻe ʻamanaki ke fakahoko ʻe ha tangata ʻoku ʻi heʻeku manatu toputapú ko hono hingoá ʻEletā Uiliami Palauni mo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e ouaú. Naʻe papitaiso ʻa Henelī ʻi ha tokaʻanga vai ʻuha ʻi he ʻaho 11 ʻo Māʻasi 1855, ʻi he 7:30 pongipongí.

ʻOku ou tui naʻe ʻilo ʻe Henelī ʻAealingi he taimi ko iá ko e meʻa ʻoku ou akoʻi atu he ʻaho ní ʻoku moʻoni. Naʻá ne ʻilo ko e fiefia ʻo e moʻui taʻengatá ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi fehokotaki fakafāmili ʻa ia ʻoku hoko atu ʻo taʻengatá. Naʻa mo e taimi naʻá ne toki ʻilo kimui ai e palani ʻo e fiefia ʻa e ʻEikí, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku fakafalala ʻa e ʻamanaki ko ʻeni ki he fiefia taʻengatá ʻi he fili tauʻatāina ʻa ha niʻihi ke muimui heʻene sīpingá. Naʻe fakafalala ʻene ʻamanaki ki he moʻui taʻengatá ʻi he kakai ʻoku teʻeki fanauʻí.

Naʻá ne tuku ha lekooti ki hono ngaahi hakó, ko ha konga ʻo homau tukufakaholo fakafāmili ʻo e ʻamanaki lelei.

ʻI he hisitōlia ko iá ʻoku ou lava ʻo ongoʻi ai ʻa ʻene ʻofa kiate kinautolu ʻo kimautolu ʻe fie muimui aí. ʻOku ou ongoʻi ʻi heʻene ngaahi leá ʻa ʻene ʻamanaki ke fili ʻe hono hakó ke muimui ʻiate ia ʻi he hala foki ki hotau ʻapi fakalangí. Naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai ko ha foʻi fili lahi pē ʻe taha ke faí ka ko ha fanga kiʻi fili iiki. Te u lau atu mei hono hisitōlia:

“Talu mei he fuofua taimi naʻá ku fanongo ai ki he lea ʻa ʻEletā ʻAnitalasí … mo ʻeku ʻalu maʻu pē ki he lotu ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pea naʻe tātāitaha haʻaku liʻaki lotu, taimi tatau pē ko hoku fatongia ia ke fai.

“Naʻá ku fakahū ʻeni ki hoku hisitōliá ke lava ʻapē ʻeku fānaú ʻo faʻifaʻitaki, pea ʻoua naʻa teitei ngalo e fatongia mahuʻingá ni ke tānaki fakataha mo e Kāingalotú.”1

Naʻe ʻilo ʻe Henelī te tau lava ʻo fakafoʻou ʻi he houalotu sākalamēnití ʻetau palōmesi ke manatu maʻu pē ki he Fakamoʻuí pea mo ʻai ke ʻiate kitautolu Hono Laumālié.

Ko e Laumālié naʻá ne pouaki ia ʻi he ngāue fakafaifekau naʻe ui ki ai hili pē ha ngaahi māhina siʻi mei heʻene tali e fuakava ʻo e papitaisó. Naʻá ne tuku ko hano tukufakaholo ʻa ʻene sīpinga ʻo e faivelenga ki heʻene ngāue fakafaifekau ʻi he taʻu ʻe ono ki he feituʻu naʻe ʻiloa ko e Ngaahi Potu-fonau ʻa e Kau ʻInitiá. Naʻe lue lalo pea kau ki ha fononga saliote mei ʻOkalahoma ki Sōleki Siti ke maʻu hono tukuange mei he ngāue fakafaifekaú, ko ha mamaʻo ʻoku meimei maile ʻe 1,100 (kilomita ʻe 1,770).

Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuo ui ia ʻe he palōfita ʻa e ʻOtuá ke hiki ki he fakatonga ʻo ʻIutaá. Naʻá ne tali ai ha ui ke ngāue fakafaifekau ʻi hono fonua tupuʻa ko Siamané. Hili ia peá ne tali ʻa e fakaafe ʻa ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ke tokoni ʻi hono langa ʻo e ngaahi nofoʻanga ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he fakatokelau ʻo Mekisikoú. Mei ai, naʻe toe ui ia ki Mekisikou Siti ko ha faifekau taimi kakato. Naʻá ne fakahoko e ngaahi ui ko iá. ʻOku tanu ia ʻi ha kiʻi faʻitoka ʻi Kolonia Uālesi, Siuāuā, ʻi Mekisikou.

ʻOku ʻikai ko ʻeku fakamatala ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ke pehē ʻoku maʻongoʻonga pea ko e meʻa naʻá ne faí naʻe fai pe maʻa hono hakó. ʻOku ou fakamatalaʻi e ngaahi moʻoniʻi meʻa ko iá ke fakalāngilangiʻi ia ʻi he sīpinga ʻo e tui mo e ʻamanaki lelei naʻe ʻi hono lotó.

Naʻá ne tali e ngaahi ui kotoa ko iá koeʻuhí ko ʻene tui naʻe hā ʻa e Kalaisi kuo toetuʻú mo ʻetau Tamaí kia Siosefa Sāmita ʻi he vao ʻakaú ʻi he siteiti ko Niu ʻIoké. Naʻá ne tali kinautolu koeʻuhí he naʻe tui ko e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí kuo ʻosi fakafoki mai mo e mālohi ke silaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengata, kapau pē ā naʻa nau maʻu ha tui feʻunga ke tauhi ʻenau ngaahi fuakavá.

Mahalo ko e ʻuluaki koe ʻi homou fāmilí, ʻo hangē ko ʻeku kui ko Henelií, ke taki ʻa e hala ki he moʻui taʻengatá ʻi he ngaahi fuakava taʻengata kuo fakahoko mo tauhi faivelenga ʻi he tuí. ʻOku hoko mai ʻa e fuakava kotoa pē mo hono ngaahi fatongia mo e ngaahi talaʻofa. Ko e ngaahi fatongia ko iá ʻoku faingofua he taimi ʻe niʻihi kiate kitautolu kātoa, pea hangē kia Henelií, ʻoku faʻa faingataʻa. Kae manatu, kuo pau ke faingataʻa ʻa e ngaahi fatongiá he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí he ko honau taumuʻá ke ʻoatu kitautolu ʻi he halá ke tau moʻui ʻo lauikuonga fakataha mo e Tamai Hēvaní mo Hono Alo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí ko ha fāmilí.

ʻOku mou manatu ki he ngaahi lea mei he tohi ʻa ʻ Epalahamé:

“Pea naʻe tuʻu ʻa e toko taha ʻi honau haʻohaʻongá ʻa ia naʻe tatau mo e ʻOtuá, pea naʻá ne folofola ange kiate kinautolu naʻe ʻiate iá: Te tau ʻalu hifo, he ʻoku ʻi hena ha vahaʻa ʻataatā, pea te tau toʻo mei he ngaahi meʻá ni, pea te tau ngaohi ha māmani ʻa ia ʻe lava ke nofo ai ʻa kinautolú ni;

“Pea te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú;

“Pea ko kinautolu ʻe tauhi ki honau ʻuluaki tuʻungá, ʻe fakalahi kiate kinautolu; pea ʻe ʻikai ke maʻu ʻe kinautolu ʻe taʻe tauhi ki honau ʻuluaki tuʻungá ʻa e nāunau ʻi he puleʻanga tatau mo kinautolu ʻe tauhi ki honau ʻuluaki tuʻungá; pea ko kinautolu ʻe tauhi ki honau tuʻunga hono uá, ʻe tānaki atu ʻa e nāunau ki honau ʻulú ʻo taʻengata pea taʻengata.”2

ʻOku makatuʻunga ʻetau tauhi hotau tuʻunga hono uá ʻi heʻetau fakahoko e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá mo fakahoko faivelenga hotau ngaahi fatongia ʻoku nau fie maʻu meiate kitautolú. ʻOku fie maʻu ha tui kia Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí ke tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú ʻi he moʻuí kotoa.

Koeʻuhí ko e hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví, ʻoku hoko ai ʻa e ʻahiʻahí, ngaahi faingataʻá, mo e mate ko hotau tukufakaholo fakalūkufua. Neongo ia, naʻe foaki mai heʻetau Tamai Hēvani ʻofá kiate kitautolu ʻa e meʻaʻofa ʻo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, ko hotau Fakamoʻui. ʻOku ʻomai ʻe he meʻaʻofa maʻongoʻonga ko iá mo e tāpuaki ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ha tukufakaholo fakalūkufua: ko e talaʻofa ʻo e Toetuʻú mo e malava ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻe kinautolu kotoa kuo fāʻeleʻí.

Te tau toki maʻu pē ʻa e maʻongoʻonga taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ko e moʻui taʻengatá, ka tau ka fakahoko ʻa e ngaahi fuakava ʻi he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ʻEne kau tamaioʻeiki kuo ʻosi fakamafaiʻí. ʻOku tau fie maʻu kotoa ʻa e mālohi fakamaʻa ʻo e papitaisó mo e hilifaki ʻo e nima ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní koeʻuhí ko e Hingá. Kuo pau ke fakahoko ʻa e ongo ouau ko ʻení ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Pea ʻi he tokoni ʻa e Maama ʻo Kalaisí mo e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau lava leva ke tauhi kotoa ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau fai mo e ʻOtuá, tautautefito ki he ngaahi fuakava ʻoku fakahoko ʻi Hono temipalé. ʻE toki lava pē ʻi he founga ko iá, pea mo e tokoni ko iá, ke lava ha taha ʻo ʻekea hono tukufakaholo totonu ko e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi ha fāmili ʻo taʻengata.

ʻE hangē pē ia ha ʻamanaki tō noá ki ha niʻihi ʻoku fanongo mai kiate au.

Kuo mou ʻosi mamata ki he mamahi ʻa ha mātuʻa faivelenga koeʻuhí ko e fakasītuʻaʻi ʻe he ʻenau fānaú pe kuo nau fili ke maumauʻi ʻenau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. Ka ʻoku totonu ke maʻu ʻe he mātuʻa ko iá ha fiemālie mo ha ʻamanaki lelei mei he ngaahi aʻusia kehe ʻo e tuʻunga fakamātuʻa.

Naʻe fakatomala ʻa e foha ʻo ʻAlamaá‑ mo e ngaahi foha ʻo e Tuʻi ko Mōsaiá mei heʻenau fakafepakiʻi fefeka ʻa e ngaahi fuakava mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻe mamata ʻa ʻAlamā ko e Siʻí ki he liliu hono foha ko Kolianitoní mei he angahala mamafá ki he ngāue faivelengá. ʻOku toe lekooti foki ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e mana ʻo e siʻaki ʻe he kau Leimaná e ngaahi talatupuʻa ʻo e fehiʻa ki he māʻoniʻoní kae fuakava ke mateʻi hono pukepuke ʻa e melinó.

Naʻe fekauʻi mai ha ʻāngelo kia ʻAlamā ko e Siʻí mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá. Naʻe haʻu ʻa e ʻāngeló koeʻuhí ko e tui mo e ngaahi lotu ʻa ʻenau ngaahi tamaí pea mo e kakai ʻo e ʻOtuá. Te mou lava ke maʻu ha loto lahi mo ha fakafiemālie mei he ngaahi sīpinga ʻo e mālohi ʻo e Fakaleleí ʻi heʻene ngāue ʻi he loto ʻo e tangatá.

Kuo ʻosi foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e maʻuʻanga ʻo e ʻamanaki leleí ʻi heʻetau fāifeinga ke tokoniʻi kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ke nau tali honau tukufakaholo taʻengatá. Kuó ne ʻosi fai mai ha ngaahi talaʻofa, ka tau ka feinga ke tānaki mai e kakaí kiate Ia, pea naʻa mo kinautolu ʻoku nau tekeʻi ʻEne fakaafe ke fai peheé. ʻOku fakamamahi kiate Ia ʻenau taʻe-tali iá, ka ʻoku ʻikai tuka Ai, pea ʻoku totonu ke pehē mo kitautolu. ʻOkú ne tā ʻa e sīpinga haohaoa kiate kitautolu ʻaki ʻEne ʻofa taʻetūkuá: “Pea ʻoku ou toe folofola, hono ʻikai ke tuʻo lahi ʻa ʻeku tānaki fakataha ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e tānaki fakataha ʻe he motuʻa moá ʻa ʻene fanau ʻi hono lalo kapakaú, ʻIo, ʻa kimoutolu ʻa e kakai ʻo e fale ʻo ʻIsilelí, ʻa kimoutolu ʻoku nofo ʻi Selusalemá, ʻo hangē foki ko kimoutolu kuo toó; ʻio, hono ʻikai ke tuʻolahi ʻa ʻeku fie tānaki fakataha ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e tānaki fakataha ʻe he motuʻa moá ʻa ʻene fanau, ka naʻe ʻikai te mou loto ki ai.”3

Te tau lava ʻo falala ki he holi taʻetuku ʻa e Fakamoʻuí ke fakafoki kotoa mai e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ki honau ʻapi pea mo Iá. ʻOku tatau ʻa e mātuʻa, kui, mo e kui ua kotoa ʻi he holi ko iá. ʻOku hoko ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí ko hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻi he ngaahi meʻa te tau lava mo pau ke fakahokó. ʻOku ʻikai ke na fakamālohiʻi ʻa e māʻoniʻoní he ko e māʻoniʻoní kuo pau ke fili. ʻOkú na ʻai ʻa e māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi ngofua, pea ʻokú Na tuku ke tau ʻilo ko hono ngaahi fuá ʻoku ifo.

ʻOku maʻu ʻe he tokotaha kotoa kuo fāʻeleʻi ki he māmani ko ʻení ʻa e Maama ʻa Kalaisí, ʻa ē ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau sio mo ongoʻi ʻa e meʻa ʻoku totonú mo ia ʻoku halá. Kuo fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ha kau tamaioʻeiki fakamatelie ʻa ia te nau lava, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ke tokoni ke tau fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ke tau faí mo ia ʻokú Ne taʻofí. ʻOku ʻai ʻe he ʻOtuá ke matamatalelei e fili ʻo e totonú ʻaki ʻene tuku ke tau ongoʻi ʻa e ngaahi ola ʻo ʻetau ngaahi filí. Kapau te tau fili tonu, te tau maʻu e fiefiá—he moʻuí ni. Kapau te tau fili ʻa e koví, ʻoku hoko mai leva ʻa e mamahí mo e fakaʻiseʻisá—ʻi he moʻuí ni. Ko e ngaahi ola ko iá ʻoku pau. Ka ʻoku faʻa toloi kinautolu koeʻuhí ko ha taumuʻa. Kapau naʻe hoko mai e ngaahi taimí he taimi pē ko iá, he ʻikai fakatupulaki ʻe he fili ʻo e totonú ʻa e tuí. Pea koeʻuhí ʻoku faʻa fakatoloi maʻu pē ʻa e loto mamahí he taimi ʻe niʻihi, ʻe fie maʻu ha tui ke ongoʻi ʻa e fiemaʻu ke kole fakamolemole kei taimi koeʻuhí ko e angahalá kae ʻikai toki fai ʻi he hili ʻetau toki ongoʻi ʻa e mamahí mo hono ngaahi nunuʻa fakamamahí.

Naʻe tēngihia ʻe he Tamai ko Līhaí ʻa e ngaahi fili naʻe fai ʻe ha niʻihi hono ngaahi fohá mo honau fāmilí. Ko ha tangata maʻongoʻonga mo lelei ia—ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻá Ne faʻa fakamoʻoniʻi hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, kiate kinautolu. Naʻe hoko ia ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e talangofuá mo e ngāué ʻi he taimi naʻe ui ai ia ʻe he ʻEikí ke siʻaki ʻa e meʻa kotoa naʻá ne maʻú kae fakahaofi hono fāmilí mei he fakaʻauhá. ʻI he ngataʻanga ʻo ʻene moʻuí, naʻe kei fakamoʻoni pē ki heʻene fānaú. Naʻe kei fakamafao atu pē ʻe Līhai ʻa hono ongo nimá ke tohoakiʻi mai hono fāmilí ki he fakamoʻuí, ʻo hangē ko e Fakamoʻuí—neongo hono mālohi ke ʻilo honau ngaahi lotó pea mo mamata ki he kahaʻú ʻi he meʻa fakamamahí mo e fakaʻofoʻofá fakatouʻosí.

ʻOku fakatonuhiaʻi ʻe ha lauimiliona ʻo e hako e Tamai ko Līhaí he ʻahó ni ʻa ʻene ʻamanaki kiate kinautolú.

Ko e hā te tau lava ʻo fai ke ako mei he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Līhaí? Te tau lava ʻo ako mei heʻene sīpingá ʻi hono ako ʻi he faʻalotu ʻa e folofolá pea mo siofi.

ʻOku ou fokotuʻu atu ke ke fakatou ngāue ʻaki ʻa e tuʻunga lōloá mo e nounoú ʻi hoʻo feinga ke foaki ha tukufakaholo ʻo e ʻamanaki lelei ki ho fāmilí. Ko e tuʻunga fakanounoú, ʻe ʻi ai ha ngaahi palopalema pea ʻe ngungulu ʻa Sētane. Pea ʻoku ʻi ai e ngaahi meʻa ke tatali ki ai ʻi he faʻa kātaki, ʻi he tui, mo ʻiloʻi ʻoku ngāue ʻa e ʻEikí ʻi Hono taimi pē ʻOʻona pea ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa te ke lava ʻo muʻaki fakahoko, ʻi he taimi ʻoku kei iiki ai kinautolu ʻokú ke ʻofa aí. Manatuʻi, ʻoku faingofua mo lelei ange ʻa e lotu fakafāmilí, ako folofola fakafāmilí, mo e fai ʻo ʻetau fakamoʻoní ʻi he houalotu sākalamēnitíʻi he kei iiki ʻa e fānaú. ʻOku faʻa ongoʻi ngofua ange ʻe he fānau īkí ʻa e Laumālié ʻi he meʻa ʻoku tau ʻiló.

Ko e taimi ʻoku nau lalahi ange aí, te nau manatuʻi ʻa e ngaahi himi ne nau hivaʻi mo koé. Te nau manatuʻi ʻa e ngaahi lea ʻo e folofolá mo e fakamoʻoní ʻo laka ange ʻi heʻenau manatuʻi e fasí. ʻE lava ke fakamanatu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa kotoa pē kiate kinautolu, ka ko e ngaahi lea ʻo e folofolá mo e ngaahi himí ʻe tolonga tahá. ʻE hanga ʻe he ngaahi manatu ko iá ʻo fakatupu ke nau foki mai hili haʻanau hē fano ʻi ha taimi, mahalo ʻo lauitaʻu, mei he hala foki ki he moʻui taʻengatá.

ʻE fie maʻu ke tau sio lōloa ʻi he taimi ʻoku ongoʻi ai ʻe kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ʻa e tohoaki ʻa e māmaní pea hangē kuo kāpui ʻenau tuí ʻe he kakapu ʻo e veiveiuá. ʻOku tau maʻu e tuí, ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá ke tataki mo fakamālohia kitautolu.

Kuó u mamata ai ʻi heʻeku hoko ko e tokoni ki ha ongo palōfita moʻui ʻe toko ua ʻa e ʻOtuá. Ko ha ongo tangata māvahevahe ʻoku makehe hona ʻulungāangá. Ka ʻoku hangē ʻokú na tatau ʻi he fakatuʻamelie maʻu peé. Ko e taimi ʻoku ʻohake ai ʻe ha taha ha hohaʻa fekauʻaki mo e Siasí, ʻoku meimei ko ʻena tali ʻoku faʻa faí “Siʻi, ʻe sai pē meʻa kotoa.” ʻOku meimei ke na ʻilo lahi ange ki he palopalemá ʻi he kakai ʻoku nau fakaongo mai iá.

ʻOkú na toe ʻilo foki e founga ʻa e ʻEikí, ko ia, ʻokú na fakatuʻamelie maʻu pē fekauʻaki mo Hono puleʻangá. ʻOkú na ʻilo ko Ia ʻoku takí. ʻOku aoniu pea ʻoku tokanga. Kapau te ke tuku ke hoko ko e taki ʻi homou fāmilí, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa.

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻo e ngaahi hako ʻo Henelī ʻAealingí kuo nau heé. Ka ʻoku ō ha tokolahi ʻo hono makapuna tolú ki he temipale ʻo e ʻOtuá he 6 pongipongí ke fakahoko e ngaahi ouau maʻá e ngaahi kui kuo teʻeki ai ke nau feʻiloakí. ʻOku nau ō tuʻunga ʻi he tukufakaholo ʻo e ʻamanaki naʻá ne tuku maí. Naʻá ne tuku ha tukufakaholo kuo fie maʻu ʻe ha tokolahi ʻo hono hakó.

Ka hili ʻetau fai e meʻa kotoa ʻoku tau lavá ʻi he tui, ʻe fakatonuhiaʻi leva ʻe he ʻEikí ʻa ʻetau fakaʻamu ki ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ange maʻa hotau ngaahi fāmilí ʻo laka ange ʻi ha meʻa ʻoku tau mafakakaukaua. ʻOkú ne fie maʻu ʻa e lelei tahá maʻa kinautolu mo kitautolu, ko ʻEne fānau.

Ko e fānau kotoa kitautolu ʻa ha ʻOtua moʻui. Ko Sīsū ʻo Nāsaletí ʻa Hono ʻAlo ʻOfaʻanga mo hotau Fakamoʻui kuo toetuʻú. Ko Hono Siasí ʻeni. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻoku lava leva ke taʻengata ʻa e fāmilí. Ko hotau tukufakaholo mahuʻinga ʻeni ʻo e ʻamanaki leleí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ia, ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.