2010–2019
Ko e Kavenga Fakafiefia ʻo e Tuʻunga Faka-ākongá
ʻEpeleli 2014


Ko e Kavenga Fakafiefia ʻo e Tuʻunga Faka-ākongá

ʻĪmisi
ʻEletā Ronald A. Rasband

Ko ha faingamālie ke hikinimaʻi hotau kau takí; ʻoku haʻu fakataha mo ha fatongia fakatāutaha ke vahevahe ʻenau kavengá pea hoko ko e kau ākonga ʻa e ʻEikí.

ʻI he ʻaho 20 ʻo Mē ʻo e taʻu kuoʻosí, ne haveki ai ʻe ha ʻahiohio lahi e tukui kolo ʻo ʻOkolahoma Sití, ʻi he uhouhonga ʻo ʻAmeliká, pea ko hono halangá ne lahi he maile ʻe tahá (1.6 km) hono fālahí pea maile ʻe 17 (27 km) hono lōloá. Ne hoko e matangi ko ʻení ko ha ʻahiohio fakalilifu ʻo ne liliu e funga fonuá mo e moʻui ʻa e kakai ʻi hono halangá.

Hili ha uike mei he tō ʻa e matangi lahí, ne vahe mai ke u ʻaʻahi ki he ʻēlia ko ʻeni ne laku takai pē e ngaahi ʻapí mo e koloá he tukui kolo ne tukuhifo pea fakaʻauhá.

Kimuʻa peá u mavahé, ne u talanoa mo hotau palōfita ʻofeiná, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻa ia ʻokú ne fiefia ʻi ha ngāue pehē maʻá e ʻEikí. ʻI heʻeku fakahaaʻi ʻa e fakaʻapaʻapa ʻo ʻikai ki hono lakangá pē ka koeʻuhí ko ʻene angaleleí, ne u fehuʻi, “Ko e hā ʻokú ke fie maʻu ke u faí? Ko e hā ʻokú ke fie maʻu ke u lea ʻakí?”

Naʻá ne puke hoku nimá, ʻo hangē ko ia naʻá ne mei fai kiate kinautolu ne hoko ki ai e fakatamakí mo kinautolu ne tokoni ʻi he fakatamakí kapau naʻá ne ʻi ai tonu ʻo pehē:

“ʻUluakí, talaange ʻoku ou ʻofeina kinautolu.

“Uá, talaange ʻoku ou lotua kinautolu.

“Tolú, kātaki ʻo fakamālō kiate kinautolu kotoa ʻoku tokoní.”

ʻI heʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú, ne u ongoʻi hono mafatukitukí ʻi he folofola ʻa e ʻEikí kia Mōsesé:

“Tānaki mai kiate au ʻa e kau tangata ʻe toko fitungofulu ʻi he kau mātuʻa ʻo ʻIsilelí, ʻa kinautolu ʻokú ke ʻilo ko e kau mātuʻa ʻi he kakaí, pea mo e kau matāpule ʻiate kinautolú; …

“Pea te u ʻalu hifo ʻo ta alea ʻi ai mo koe: pea te u toʻo ʻa e laumālie ʻoku ʻiate koé [Mōsese], ʻo tuku ia kiate kinautolu; pea te nau fua fakataha mo koe ʻa e kavenga ʻa e kakaí, ʻe ʻikai te ke fua toko taha pē ia.”1

Ko e ngaahi lea ʻeni mei onoʻaho, ka ʻoku teʻeki pē liliu e founga ʻa e ʻEikí.

ʻI he Siasí he lolotongá ni, kuo ui ʻe he ʻEikí ha kau Fitungofulu ʻe toko 317, ngāue ʻi he kōlomu ʻe 8, ke tokoni ki he kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono fua e kavenga ʻoku ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku ou ongoʻi moʻoni ʻa e fiefia ʻi he fatongia ko iá ʻo hangē ko hoku ngaahi Tokouá. Neongo iá, ʻoku ʻikai ko kimautolu pē ʻoku tokoni ʻi he ngāue nāunauʻia ko ʻení. ʻOku tau maʻu kotoa e faingamālie fakaʻofoʻofa ʻo hono tāpuakiʻi e moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻetau hoko ko ha kāingalotu ʻo e Siasí fakamāmani lahí.

Kuó u ako mei hotau palōfita ʻofeiná e meʻa ne fie maʻu ʻe kinautolu ne uesia ʻe he matangí—ʻofá, lotú mo hono fakahoungaʻi ʻo kinautolu ne tokoní.

ʻI he efiafí ni te tau hikinima ʻo poupouʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko ha kau palōfita, tangata kikite mo maʻu fakahā ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ʻikai ko ha meʻa angamaheni pē ʻeni ke fai, pe tuku pē maʻanautolu ʻoku ui ke ngāue fakatakimuʻá. Ko ha faingamālie ke hikinimaʻi hotau kau takí; ʻoku haʻu fakataha mo ha fatongia fakatāutaha ke vahevahe ʻenau kavengá pea hoko ko e kau ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Kuo pehē ʻe Palesiteni Monisoni:

“ʻOku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha niʻihi ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokangá, fakalotolahí, poupoú, fakafiemālié, ʻetau angaʻofá—ʻo tatau ai pē pe ko ha mēmipa kinautolu ʻo e fāmilí, kaungāmeʻa, maheni pe ko ha muli. Ko e toʻukupu kitautolu ʻo e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní, kuo fekauʻi mai ke tau tokoniʻi mo hiki hake ʻEne fānaú. ʻOkú Ne fakafalala mai kiate kitautolu taki taha. …

“‘… Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo … , ko hoʻomou fai ia kiate aú’ [Mātiu 25:40].”2

Te tau tali nai ʻi he ʻofa ʻi ha ʻi ai ha faingamālie ke tau ʻaʻahi pe telefoni, fai ha kiʻi tohi, pe fakamoleki ha ʻaho ke tokoniʻi ha fie maʻu ʻa ha taha kehe? Pe te tau hangē ko e talavou naʻá ne fakahaaʻi ʻoku muimui ʻi he ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá:

“Kuó u fai kotoa pē ʻeni talu ʻeku kei siʻi: ko e hā ʻoku ou kei hala aí?

“Pea talaange ʻe Sīsū kiate ia, Kapau ko ho lotó ke ke haohaoa, ʻalu ʻo fakatau ʻa ia ʻoku ʻaʻaú, mo foaki ki he masivá, pea te ke maʻu ai ʻa e koloa ʻi he langí: peá ke haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”3

Ne ui ʻa e talavoú ki ha ngāue lahi ange ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEikí ke fai ʻa e ngāue e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, ka naʻá ne tafoki, “he naʻe lahi ʻene koloá.”4

Ka ʻe fēfē ʻetau ngaahi koloa fakaemāmaní? ʻOku tau lava ʻo sio ki he meʻa ʻe lava ʻe he ʻahiohió ʻo fakahoko ki aí ʻi ha ngaahi miniti pē. ʻOku fuʻu mahuʻinga ke tau takitaha feinga ke tokonaki ʻetau ngaahi koloa fakalaumālie ʻi he langí—ʻi hono fakaʻaongaʻi hotau taimí, talēnití mo e tauʻatāina ke filí ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá.

ʻOku hokohoko atu hono fai ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ui “Haʻu ʻo muimui ʻiate Aú.” 5 Naʻá Ne ʻaʻeva ʻi Hono fonuá mo Hono kau muimuí ʻi he taʻesiokita. ʻOkú Ne fononga fakataha mo kitautolu, tuʻu ʻi hotau tafaʻakí pea tataki kitautolu. Ke muimui ʻi Heʻene sīpinga haohaoá kuo pau ke tau ʻiloʻi mo fakalangilangiʻi ʻa e Fakamoʻuí, ʻa ia kuó Ne fua kotoa ʻetau kavengá ʻi Heʻene Fakalelei toputapu mo faifakamoʻuí, ko e taupotutaha ia ʻo e ngāue tokoní. Ko e meʻa kuó Ne kole mai kiate kitautolú ke malava mo loto fiemālie ke fua fiefia e “kavenga” fakaākongá.

ʻI heʻeku kei ʻi ʻOkalahomá, ne u maʻu e faingamālie ke talanoa mo ha ngaahi fāmili ne uesia ʻe he ngaahi ʻahiohio mālohí. ʻI heʻeku ʻaʻahi ki he fāmili Sioelí, ne ongo moʻoni kiate au e aʻusia ʻa ʻena tama fefine ko Vikatōlia, ne kalasi nima ʻi he ʻApiako Lautohi Taua Palasá. ʻOkú ne ʻi heni mo ʻene faʻeé he ʻahó ni.

Ne toi ʻa Vikatōlia mo ha niʻihi hono kaungāmeʻá ʻi ha falemālōlō lolotonga hono haveki ʻe he ʻahiohió e ʻapiakó. Fanongo kau lau atu ʻi he fakalea ʻa Vikatōlia e meʻa ne hoko ʻi he ʻaho ko iá:

“Ne u fanongo ki ha meʻa ne tau ʻi he ʻató. Ne u pehē ko ha ʻuha maka. Ne fakalalahi ʻene longoaʻá. Ne u fai ha lotu ke maluʻi kimautolu ʻe he Tamai Hēvaní. Fakaʻohovale pē kuo mau fanongo ki ha leʻo hangē ha vekiumé pea matoʻo atu leva e ʻato ʻo e falé. Ne mālohi e havilí pea ne lahi ha veve ne puhi holo ʻo tau ʻi hoku sinó. Ne fakapoʻuli ʻa tuʻa pea ne hangē ʻoku ʻuliʻulí e langí ka naʻe ʻikai—ko e uhouhonga ia ʻo e ʻahiohió. Ne u kuikui pē ʻo ʻamanaki mo lotu ʻe vave pē haʻane ʻosi.

“Fakafokifā pē kuo longonoa.

“ʻI heʻeku ʻāʻā haké, ne u sio ki ha fakaʻilonga tuʻu ʻo ha hala ʻi muʻa ʻiate au! Ne mei pā mai ki hoku ihú.”6

Ne fakaofo ʻa e hao moʻui fakataha ʻa Vikatōliá, ʻene faʻeé, tokoua ʻe toko tolu, mo ha kaungāmeʻa tokolahi naʻa nau ʻi he ʻapiakó; ne mālōlō ha toko fitu ʻo honau kaungāakó.

Ne foaki ha ngaahi tāpuaki lahi he fakaʻosinga ʻo e uike ko iá ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ki he kāingalotu ne uesia ʻe he matangí. Ne u ongoʻi loto fakatōkilalo ke foaki ha tāpuaki kia Vikatōlia. ʻI heʻeku hilifaki hoku nimá ki hono ʻulú, ne u fakakaukau ki ha potufolofola ʻoku ou saiʻia ai: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu.”7

Ne u faleʻi ʻa Vikatōlia ke manatuʻi e ʻaho ne hilifaki ai ʻe ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí hono nimá ʻi hono ʻulú pea fakahā ne maluʻi ia ʻe ha kau ʻāngelo ʻi he matangí.

ʻI heʻetau fetokoniʻaki ke fefakahaofiʻakí, ʻi ha faʻahinga tūkunga pē, ko ha fua taʻengata ia ʻo e ʻofá. Ko e tokoni ʻeni ne u mamata ai ʻi ʻOkalahoma he uike ko iá.

ʻOku faʻa ʻomai e faingamālie ke tau tokoni ki he niʻihi kehé ʻi heʻenau faingataʻaʻiá. ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e siasí, ʻoku tau takitaha maʻu e fatongia toputapu ke “fefuaʻaki ʻa hoʻomou ngaahi kavengá, koeʻuhi ke nau maʻamaʻa,”8 “ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí,”9 pea ke “hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.”10

Kāinga, ʻoku houngaʻia moʻoni ʻa e ʻEikí kiate kimoutolu tāutaha ʻi he ngaahi lau houa mo e ngāue tokoni, lalahi pe iiki, kuo mou fai loto tauʻatāina mo fakahoko lelei he ʻaho takitaha.

Ne akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē, “ʻO ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”11

ʻE hanga ʻe heʻetau nofotaha ʻi hono tokoniʻi hotau kāingá ʻo tataki kitautolu ke fai ha ngaahi fili fakalangi ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó pea teuteuʻi kitautolu ke mahuʻingaʻia mo ʻofa ʻi he meʻa ʻoku ʻofa ai ʻa e ʻEikí. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻi heʻetau moʻuí ko ʻEne kau ākonga kitautolu. ʻI heʻetau kau ki Heʻene ngāué, ʻoku tau ongoʻi Hono Laumālié. ʻOku tupulaki ʻetau fakamoʻoní, tuí, falalá mo e ʻofá.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí, ko Sīsū Kalaisí, pea ʻokú Ne folofola ki Heʻene palōfita ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ʻi hotau kuongá ni.

ʻOfa ke tau maʻu ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he ngāue toputapu ʻo hono fefuaʻaki ʻetau kavengá, ʻo aʻu pē ki he meʻa faingofua mo īkí, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.