2010–2019
Ko e Fakamoʻoní
ʻEpeleli 2014


Ko e Fakamoʻoní

ʻĪmisi
ʻEletā Boyd K. Packer

ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ʻa e ngaahi moʻoni ko ia ʻoku mahuʻinga taha ke ʻiló.

ʻOku hanga ʻe he taimi ʻo e taú pe taʻepaú ʻo ʻai ke toe lelei ange ʻetau tukutaha e tokangá ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

Ne hoko e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II ko ha taimi ʻo e fakalaumālie kiate au. Ne u mavahe mei hoku ʻapi ʻi Pilikihami Siti, ʻIutā mo ha fakamoʻoni siʻisiʻi pea ongoʻi ha fie maʻu ha meʻa lahi ange. Ne fakaofi kotoa atu ʻemau kalasí ʻi ha ngaahi uike ke ʻi ha feituʻu ʻoku fai ai e taú. Lolotonga ʻeku ngāue fakakautau ʻi Ie Shima, ʻi he fakatokelau ʻo ʻOkinaua, ʻi Siapaní, ne u fefaʻuhi mo e veiveiuá mo e taʻepaú. Naʻá ku fie maʻu ha fakamoʻoni fakataautaha ki he ongoongoleleí. Naʻá ku fie ʻiloʻi ia!

ʻI ha pō taʻemanonga ʻe taha ne u ʻalu ai mei hoku tēnití ʻo hū ki ha toitoiʻanga ne faʻufaʻu ʻaki ha ngaahi talamu lolo kālani ʻe 50 ne fakafonu ʻoneʻone ʻo fokotuʻutuʻu ki ʻolunga ke hoko ko ha nofoʻanga. Ne ʻikai ha ʻato ko ia ne u totolo ki loto, vakai hake ki he langi fetuʻuʻiá peá u tūʻulutui ke lotu.

Ne hoko mai ia he lolotonga ʻeku lotú. He ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi atu e meʻa ne hokó neongo ʻeku loto ke fai iá. He ʻikai te u lava ke fakamatalaʻi lelei ia, ka ʻoku hā mahino ia he ʻahó ni ʻo hangē pē ko e pō ko ia ʻi he taʻu ʻe 65 tupu kuohilí. Ne u ʻiloʻi ʻe hoko ia ko ha fakahā fakataautaha mo fakafoʻituitui. Ne faifai peá u ʻiloʻi ʻiate au pē. Ne u ʻiloʻi pau ia, he naʻe foaki ia kiate au. Hili ha kiʻi taimi, ne u toe totolo mai mei he toitoiʻanga ʻo lue, pea foki fiefia ki hoku mohengá. Ne u ongoʻi ha fiefia mo ha ofo lahi ʻi he toenga ʻo e pō ko iá.

Ne ʻikai ke u fakakaukau ko ha tokotaha makehe au, ne u fakakaukau kapau ʻoku lava ke hoko ha meʻa peheni kiate au, ʻe lava ke hoko ia ki ha taha pē. ʻOku ou kei tui pehē pē. ʻI he ngaahi taʻu ne hoko aí, kuo mahino kiate au ko e faʻahinga aʻusia peheé ʻoku hoko ia ko ha maama pea mo ha kavenga ʻi he taimi tatau.

ʻOku ou fie vahevahe mo kimoutolu ʻa e ngaahi moʻoni ko ia ʻoku mahuʻinga taha ke ʻiló, ʻa e ngaahi meʻa kuó u ako pea aʻusia ʻi he meimei taʻu ko ʻeni ʻe 90 ʻo e moʻuí pea mo e taʻu ʻe 50 ko ha Taki Māʻolungá. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa kuó u ʻiló ʻoku kau ia ʻi he kulupu ʻo e ngaahi meʻa he ʻikai lava ke akoʻí ka ʻe lava ke akó.

ʻOku hangē ʻa e ʻiló ʻa ia ʻoku taʻengata hono mahuʻingá ko e lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá ʻo maʻu pē ʻi he lotu fakatāutahá mo e fakalaulaulotó. ʻI hono fakatahaʻi ʻeni mo e ʻaukaí mo e ako folofolá, te ne fakaafeʻi mai e ngaahi ongo, fakahā mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOkú ne ʻomi ai ha fakahinohino kiate kitautolu mei he langí ʻi heʻetau ako ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu leá.

ʻOku talaʻofa mai ʻe he ngaahi fakahaá ko e “hā [e] tefito ʻo e potó ʻoku tau lava ʻo maʻu ʻi he moʻui ko ʻení, te tau toe tuʻu hake pē mo ia ʻi he toetuʻú” pea ko e “ʻiló mo e potó [ʻoku maʻu ia] ʻi [he] … faivelengá mo e talangofuá” (T&F 130:18–19).

Ko e taha ʻo e ngaahi moʻoni taʻengata kuó u ʻiló, ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko ʻetau Tamaí Ia. Ko ʻEne fānau ʻa kitautolu. “ʻOku mau tui ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻegatá, pea ki Hono ʻAlo, Ko Sīsū Kalaisí, pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:1).

ʻI he ngaahi huafa kotoa ne lava ke Ne fakaʻaongaʻí, naʻá Ne fili ke ui ia ko e “Tamaí.” Ne fekau mai e Fakamoʻuí, “Ko ia ke anga peheni ʻa hoʻomou lotú: Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi he langi” (3 Nīfai 13:9; vakai foki Mātiu 6:9). ʻI Heʻene fakaʻaongaʻi e huafa ko e “Tamaí” ko ha lēsoni ia ki he taha kotoa ʻi he mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he moʻui ní.

Ko e tuʻunga fakaemātuʻá ko ha faingamālie toputapu, pea fakatatau mo e faivelengá, ʻe lava ke hoko ia ko ha tāpuaki taʻengata. Ko e taumuʻa taupotu taha ʻo e ngaahi ngāue kotoa ʻi he Siasí ke fiefia ʻa e tangatá mo hono uaifí mo e fānaú ʻi ʻapi.

ʻOku ʻikai ke taʻe fakakau ai ʻa kinautolu ʻoku ʻikai mali pe ʻikai maʻu ha fānaú ʻi he ngaahi tāpuaki taʻengata ʻoku nau fekumi ki aí ka ʻoku ʻikai lava ke aʻusia ia he taimi ní. ʻOku ʻikai ke tau ʻilo maʻu pē ʻa e founga mo e taimi ʻe hoko mai ai e ngaahi tāpuakí, ka he ʻikai taʻofi ai e talaʻofa ʻo e tupulaki taʻengata ki ha tokotaha faivelenga ʻokú ne fai pea tauhi e ngaahi fuakava toputapú.

ʻE ongo hoʻo ngaahi fakaʻamu ʻi he liló pea mo e tautapá ki he Tamaí mo e ʻAló fakatouʻosi. ʻE fai atu hano fakapapauʻi fakataautaha meiate Kinaua ʻe kakato hoʻo moʻuí pea he ʻikai mole meiate koe ha tāpuaki mahuʻinga.

ʻI heʻeku hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻo ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo au ki aí, ʻoku ou ʻoatu ai ha palōmesi kiate kinautolu ʻi he ngaahi tūkunga ko iá he ʻikai ha meʻa ʻoku mahuʻinga ki homou fakamoʻuí mo e hākeakiʻí te mou taʻe maʻu ʻi hono taimi totonú. ʻE fonu e ngaahi nima ʻoku ʻikai fonú, pea ʻe fakamoʻui e loto ʻoku mamahi ʻi he siva e ʻamanakí mo e ngaahi fakaʻamú.

Ko e moʻoni ʻe taha kuó u ʻiló ko e ʻi ai moʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e mēmipa hono tolu ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Ko Hono misioná ke fakamoʻoni ki he moʻoní mo e angatonú. ʻOkú ne fakahaaʻi Ia ʻi ha ngaahi founga lahi, ʻo kau ai e ongoʻi nonga mo e maʻu ha fakapapaú. ʻE lava ke ne ʻomi e fakafiemālie, tataki, mo e fakatonutonu ʻi hono fie maʻú. ʻOku tauhi e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí angatonú.

ʻOku foaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ouau ʻo e ongoongoleleí. ʻOku hilifaki ʻe ha taha ʻokú ne maʻu e mafai ʻi he ʻulu ʻo ha mēmipa foʻou ʻo e Siasí peá ne fai ha lea ʻo hangē ko ʻení: “Maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”

ʻOku ʻikai liliu kitautolu ʻe he ouaú ni ʻi ha founga ʻilonga ngofua, ka ʻo kapau te tau fakafanongo pea muimui ki he ngaahi ueʻí, te tau maʻu ʻa e tāpuaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke ʻilo ʻe he foha mo e ʻofefine takitaha ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ʻa hono moʻoni ʻo e palōmesi ʻa Molonaí: “Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:5; toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko ʻeku fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko ha moʻoni fakalangi ia kuó u maʻu ʻi heʻeku moʻuí.

Ko e huafa ʻo e ʻEikí ʻa ia ko e mafai ʻoku tau ngāue ai ʻi he Siasí, ʻa e meʻa mahuʻinga mo e tokoni ʻi he meʻa kotoa ʻoku tau faí, he ʻoku fakatefito ia ʻi he fakahaá. Ko e lotu kotoa ʻoku faí, ʻo aʻu ki he lotu ʻa e fānaú, ʻoku fakaʻosi ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e tāpuaki, ouau, fakanofo, mo e ngāue kotoa ʻoku fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko Hono Siasí ʻeni, pea ʻoku fakahingoa ia kiate Ia—Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (vakai, T&F 115:4).

ʻOku ʻi ai ha meʻa maʻongoʻonga ne hoko ʻi he Tohi ʻa Molomoná “[‘a ia ne lotu ai e kau Nīfaí] ki he Tamaí ʻi [he huafa ʻo eʻEikí].” Ne hā mai e ʻEikí ʻo ne fehuʻi:

“Ko e hā ha meʻa ʻoku mou loto ke u foaki kiate kimoutolu?

“Pea naʻa nau pehē kiate ia: ʻE ʻEiki, ʻoku mau loto ke ke fakahā kiate kimautolu ʻa e huafa ke mau ui ʻaki ʻa e siasí ni; he ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakakikihi ʻi he kakaí ʻo kau ki he meʻá ni.

“Pea folofola ʻa e ʻEikí kiate kinautolu: Ko e moʻoni, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko e hā hono ʻuhinga ʻoku felauʻaki mo fakakikihiʻaki ai ʻa e kakaí koeʻuhí ko e meʻá ni?

“Kuo ʻikai te nau lau koā ʻa e ngaahi folofolá, ʻa ia ʻoku pehē mai ai ʻoku totonu ke mou ʻai kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻa ia ko hoku hingoá? He ko e hingoa ia ʻe ui ʻaki ʻa kimoutolu ʻi he ʻaho fakaʻosí;

“Pea ko ia ia ʻokú ne toʻo kiate ia ʻa hoku hingoá, pea kātaki ki he ngataʻangá, ʻe fakamoʻui ia. …

“Ko ia, ko e meʻa kotoa pē te mou faí, ke mou fai ia ʻi hoku hingoá; ko ia ke mou ui ʻa e siasí ʻi hoku hingoá; pea ke mou ui ki he Tamaí ʻi hoku hingoá ke ne tāpuakiʻi ʻa e siasí koeʻuhí ko au” (3 Nīfai 27:2–7).

He ko Hono huafá pē, ʻo Sīsū Kalaisí, “he ʻoku ʻikai ke tuku mo ha hingoa ki he kakai ʻi lalo langi, ke tau moʻui ai” (Ngāue 4:12).

ʻOku tau ʻiloʻi Ia ʻi he Siasí ni: ko Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko Ia ʻa e ʻAlo Pē Taha ʻo e Tamaí. Ko Ia Ia ne tutuki pea ko Ia kuó Ne toe moʻuí. Ko Ia hotau Taukapo ki he Tamaí. “Manatu ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai hono makatuʻungá” (Hilamani 5:12). Ko ia ʻa e meʻa ʻokú ne pukepuke mo maluʻi kituatolu mo hotua fāmilí ʻi he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí.

ʻI he ngaahi fakatahaʻanga ʻoku fakataha ai e kau mēmipa ʻo ha matakali pe lea fakafonua he Sāpaté he māmaní, ʻoku tāpuakiʻi e sākalamēnití ʻaki e ngaahi lea tatau. ʻOku tau toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea manatu maʻu pē kiate Ia. Kuo tohitongi ia ʻiate kitautolu.

Ne pehē ʻe he palōfita ko Nīfaí, “ʻOku mau lea ʻia Kalaisi, ʻoku mau fiefia ʻia Kalaisi, ʻoku mau malanga ʻaki ʻa Kalaisi, pea ʻoku mau tohi ʻo fakatatau mo ʻemau ngaahi kikité, ke ʻilo ʻe heʻemau fānaú ki he tupuʻanga ʻa ia te nau lava ke sio ki ai ke maʻu ai ha fakamolemole ʻo ʻenau ngaahi angahalá” (2 Nīfai 25:26).

Kuo pau ke tau takitaha maʻu haʻatau fakamoʻoni fakatāutaha ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau vahevahe leva ia ko hotau fāmilí mo e niʻihi kehé.

ʻI he ngaahi meʻá ni kotoa, tau manatuʻi ʻoku ʻi ai ha fili ʻokú ne feinga ke veuki e ngāue ʻa e ʻEikí. Kuo pau ke tau fili ʻa e taha ke muimui aí. ʻOku faingofua hotau maluʻí ʻi heʻetau fili fakafoʻituitui ke muimui ki he Fakamoʻuí, ʻo fakapapauʻi te tau faivelenga ʻi Hono tafaʻakí.

ʻI he Fuakava Foʻoú, ne tohi ʻa Sione ne ʻi ai ha niʻihi ne ʻikai lava ke fakatukupaaʻi ʻenau moʻuí ki he Fakamoʻuí mo ʻEne akonakí, pea “talu mei ai naʻe foki ki mui ʻa e tokolahi ʻo ʻene kau ākongá ʻo ʻikai toe ʻalu mo ia.

“Pea lea ai ʻa Sīsū ki he toko hongofulu mā toko uá, ʻE ʻalu ʻa kimoutolu foki?

“Pea lea ange ʻa Saimone Pita kiate ia, ʻEiki te mau ʻalu kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.

“Pea ʻoku mau tui pea ʻilo pau ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí” (Sione 6:66–69).

Ne maʻu ʻe Pita e meʻa ʻoku lava ke ʻilo ʻe he taha kotoa ʻoku muimui ki he Fakamoʻuí. Ke hoko ko ha muimui mateaki ʻo Sīsū Kalaisi, ʻoku tau tali Ia ko hotau Huhuí pea fai e meʻa kotoa te tau lava ke moʻui ʻaki ʻEne akonakí.

Hili e ngaahi taʻu kotoa kuó u moʻui, akoʻi mo ngāue aí, hili e ngaahi maile ʻe laui miliona kuo u folaua he māmaní, ʻi he meʻa kotoa kuó u aʻusiá, ʻoku ʻi ai ha moʻoni maʻongoʻonga ʻe taha ʻoku ou loto ke vahevahe. Ko ʻeku fakamoʻoni ia ki he Fakamoʻuí, ʻa Sīsū Kalaisí.

Ne hiki ʻe Siosefa Sāmita mo Sitinei Likitoni ʻa e meʻá ni hili ha aʻusia toputapu:

“Pea ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui taha ʻeni, ʻa ia ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui!

“He naʻá ma mamata kiate ia” (T&F 76:22–23).

Ko ʻena leá ʻa ʻeku leá.

ʻOku ou tui pea ʻoku ou fakapapauʻi ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne moʻui. Ko Ia ʻa e ʻAlo Pē Taha ʻo e Tamaí, pea “ʻoku fakatupu pea naʻe fakatupu ʻe ia, pea ʻiate ia, pea meiate ia, ʻa e ngaahi māmá, pea ko hono kakai ʻo iá ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kuo fakatupu ki he ʻOtuá” (T&F 76:24).

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui e Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ʻEikí. ʻOku ou hoko ko ʻEne fakamoʻoni. ʻOku ou ʻilo ki Heʻene feilaulau maʻongoʻonga mo ʻEne ʻofa taʻengata ki he kotoa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku ou fai ʻeku fakamoʻoni makehe ʻi he loto fakatōkilalo ka ʻi he ʻiloʻilo pau, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.