2010–2019
Tuku Ke Hā Hoʻomou Tuí
ʻEpeleli 2014


Tuku Ke Hā Hoʻomou Tuí

ʻĪmisi
ʻEletā Russell M. Nelson

Fakatupulaki hoʻomou tuí ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi homou hala ki homou ikuʻanga taʻengatá. Tataki hoʻomou tuí! Tuku ke hā hoʻomou tuí!

Siʻi kāinga ʻofeina, ʻoku fakahoko atu ʻemau ongoʻi ʻofa mo e houngaʻia lahi fau kiate kimoutolu. ʻOku mau fakamālō ʻi heʻemau ngāue atu kiate kimoutolú.

ʻI haʻaku folau kimuí ni mai, ne fakaongo mai ʻe he pailaté te mau fetaulaki mo ha ʻalotāmaki he lolotonga ʻemau fakatōtō hifó pea kuo pau ke fakamaʻu ʻe he kau pāsese kotoa honau letá. ʻIo, naʻe hoko mai ʻa e ʻalotāmakí. Naʻe ʻikai toe mapukepuke ha fefine ʻi he ngaahi ʻotu siʻi kimui ʻiate aú, ʻene ilifiá. Ko e ngatū mo e ngalulu fakailifia kotoa pē ʻa e vaká, naʻe kaikaila ia. Naʻe feinga hono husepānití ke fakafiemālieʻi ka naʻe ʻikai lava. Naʻe hoko atu ʻene kaikailá kae ʻoua kuo mau mavahe mei he feituʻu ʻo e ʻalotāmakí ʻo tō lelei. Naʻá ku fakaʻofaʻia ai, ʻi he lolotonga ʻo ʻene hohaʻá. Pea koeʻuhi ko e tuí ʻa e faitoʻo ʻo e ilifiá, naʻá ku fakaʻamu fakalongolongo pē pehē ange mai ne u lava ʻo fakamālohia ʻene tuí.

Naʻe fakalea mai e husepāniti ʻo e fefiné kimui ange, ʻi he mavahe ʻa e kau pāsesé mei he vakapuná. Naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi he manavahē pehē hoku uaifí. Ko e meʻa pē naʻá ku lava ʻo fakafiemālieʻi ai iá ko ʻeku talaange ‘ʻOku tau folau heni mo ʻEletā Nalesoni, ko ia ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke hohaʻa.’”

ʻOku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻoku totonu ke hoko ʻeku kau he folaú ko ha fakafiemālie, ka ʻoku ou pehē pē ko e taha ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo e moʻui fakamatelié ko e pau ko ia ke siviʻi mo poleʻi ʻetau tuí. ʻOku hoko mai e ngaahi sivi ko iá he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau fehangahangai mo ha faingataʻa ʻe iku ki he moʻui pē pe ko e mate. Ka ki he fefine ilifia ko ʻení, naʻe hoko e ngatupe ʻa e vakapuná ko ha taha ʻo e ngaahi taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e mālohi ʻo ʻetau tuí.

ʻI heʻetau talanoa ki he tuí—ʻa e tui ko ē te ne lava ke hiki ʻa e ngaahi moʻungá—ʻoku ʻikai ko haʻatau talanoa fakalūkufua pē ki he tuí ka ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke fakamālohia ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau ako kau kiate Ia mo moʻui ʻaki ʻetau tui fakalotú. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e tokāteline ʻo Sīsū Kalaisí ke tokoni ʻi hono fakatupulaki ʻetau tuí. Neongo ia, ko e fakalea hotau ʻaho ní, ʻe lava ke fakaʻuhingaʻi ʻa e foʻi lea tui fakalotú ki ha ngaahi meʻa kehekehe ʻi ha kakai kehekehe.

ʻOku ʻuhinga moʻoni ʻa e foʻi lea tui fakalotú “ke to e fakamaʻu” pe “ke toe haʻi” ki he ʻOtuá.1 Mahalo te tau fehuʻi loto pē pe ʻoku haʻi maʻu nai kitautolu ki he ʻOtuá kae lava ʻo hā ʻetau tuí, pe ʻoku fakamaʻu kitautolu ia ki ha meʻa kehe? Hangē ko ʻení, kuó u faʻa ongona ha ngaahi pōtalanoa ʻi he ngaahi pongipongi Mōnité ʻo fekauʻaki mo e ngaahi vaʻinga ʻatelita fakapalofesinale naʻe fai ʻi he Sāpaté. Ko e niʻihi ʻo e kau mata-vaʻinga māteaki ko ʻení, naʻá ku fifili pe ʻe hanga heʻenau “tui fakalotú” ʻo toki “haʻi pē” kinautolu ki ha foʻi pulu ʻoku tātaaʻi.

Te tau ala fehuʻi loto pē pe ʻoku ʻi fē ʻetau tuí? ʻOku ʻi he timí? ʻOku ʻi he faʻahinga ʻo e meʻa vaʻingá? ʻOku ʻi he taha vaʻinga ʻiloá? Naʻa mo e timi lelei tahá ʻe lava pē ʻo foʻi. ʻE lava ke mōlia atu ʻa e kau manakoá. Ko e Toko Taha pē ʻe lava ke malu maʻu pē ai hoʻo tuí, ʻa ia ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Pea ʻoku fie maʻu ke ke tuku ke hā hoʻo tuí!

Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ʻi he ʻuluaki ʻo ʻEne Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú, “ʻOua naʻá ke maʻu mo au ha ʻotua kehe ʻi hoku ʻaó.”2 Naʻá Ne toe folofola foki, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”3 Ka ʻoku tokolahi fau ha kakai ʻoku nau sio pē ki he lahi ʻenau paʻanga ʻi he pangikeé ke maʻu ha fiemālie pe ki honau kaungā tangatá ke maʻu ha sīpinga ke muimui ki ai.

ʻOku faʻa siviʻi e tui ʻa e kau ngāue fakafaitoʻó, kau mataotao fakaakó, mo e kau politikalé. ʻE hā nai ʻenau tui fakalotú pe ʻe fufuuʻi ia ʻi heʻenau tulia ʻenau ngaahi taumuʻá? ʻOku fakamaʻu kinautolu ki he ʻOtuá pe ki he tangatá?

Naʻe siviʻi pehē au ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne hanga ai ʻe hoku kaungā faiako he meʻa fakafaitoʻó ʻo valokiʻi au ʻi he ʻikai ke u fakamavahevaheʻi ʻeku ʻilo fakapalofesinalé mei heʻeku ngaahi tui fakalotú. Naʻá ne fakamamafaʻi he ʻikai pea ke ʻoua te u fakatahaʻi ʻa e ongo meʻá ni. Te u lava fēfē ʻo fai ia? Ko e moʻoní ko e moʻoni! ʻOku ʻikai lava ia ke vahevaheʻi, pea he ʻikai lava ke tuku ki he tafaʻakí hano konga.

Tatau ai pē pe ʻoku maʻu ʻa e moʻoní mei ha fale ako fakasaienisi pe ʻi ha fakahā, ʻoku haʻu ʻa e moʻoni kotoa pē mei he ʻOtuá. Ko e moʻoni kotoa pē ko e konga ia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. 4 Ka, naʻe kole mai ke u fufuuʻi ʻeku tuí. Naʻe ʻikai ke u fai e kole hoku kaungā ngāué. Naʻá ku tuku pē ke hā ʻa ʻeku tuí!

ʻI he ngaahi ngāue fakapalofesinale kotoa pē, ʻoku fie maʻu ai ʻa e ngaahi tuʻunga totonu ʻo e moʻoní. ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe he kau potó ʻa ʻenau tauʻatāina ke leá. Ka heʻikai lava ke aʻusia ʻa e tauʻatāina kakató ia kapau ʻoku ʻi ai ha konga ʻo e ʻilo ʻa ha taha kuo tala ia ʻe he poto ʻo e tangatá ʻoku “tō ki tuʻa.”

He ʻikai lava ʻo tukunoaʻi ʻa e moʻoni fakalaumālié—tautautefito ki he ngaahi fekau fakalangí. ʻOku ʻomi e tāpuakí ʻe he tauhi ʻo e ngaahi fekau fakalangí ʻi he taimi kotoa! ʻOku mole ʻa e ngaahi tāpuakí he taimi kotoa pē ʻoku maumauʻi ai e ngaahi fono fakalangí!5

ʻOku lahi fau ʻa e ngaahi palopalema he māmaní he ʻoku nofoʻi ia ʻe ha kakai ʻoku ʻikai haohaoa. ʻOku takiekina ʻenau ngaahi kaveinga ngāué mo ʻenau ngaahi holí ʻe heʻenau tuí pe taʻe-tuí. ʻOku fakamuʻomuʻa ʻe ha tokolahi ha ngaahi meʻa kehe kae ʻikai ko e ʻOtuá. ʻOku fehuʻia ʻe he niʻihi ʻene kei ʻaonga ʻo e tui fakalotú ʻi he moʻui fakaonopōní. ʻOku ʻi ai ai ha niʻihi he ʻahó ni ʻoku nau manukiʻi pe fakaangaʻi ʻa e ngāue tauʻatāina ʻaki ʻo e tui fakalotú. ʻOku ʻi ai mo ha niʻihi kuo nau tukuakiʻi ʻa e tui fakalotú koeʻuhí ko ha palopalema ʻa e māmaní, ʻo tatau mo e kuonga kotoa pē. Ko e moʻoni, kuo ʻi ai ha ngaahi taimi ne fakahoko ai ha ngaahi tōʻonga fitaʻa ʻo ngāue ʻaki e tui fakalotú. Ka ko hono moʻui ʻaki e tui fakalotu haohaoa ʻa e ʻEikí, ʻa ia ʻoku ʻuhingá ke feinga ke hoko ko ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí, ko ha tōʻonga moʻui mo ha tukupā fakaʻaho ia te ne ʻomi e fakahinohino fakalangí. ʻI hoʻo moʻui ʻaki hoʻo tui fakalotú, ʻokú ke fakaʻaongaʻi ai hoʻo tuí. ʻOkú ke tuku ai hoʻo tuí ke hā.

Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻe fie maʻu Heʻene fānaú ke kumi Ia. Naʻá Ne folofola ai, “He ʻoku fāsiʻi ʻa e matapaá pea lausiʻi ʻa e hala ʻa ia ʻoku fakatau ki he … hākeakiʻí … , pea tokosiʻi pē te nau ʻiloʻi iá.”6

ʻOku ʻomai ʻe he folofolá ʻa e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke ʻilo ai hotau halá pea nofo maʻu aí. ʻOku toe ʻomi foki ʻe he ʻilo fakafolofolá ha maluʻi mahuʻinga. Hangē ko ʻení, naʻe toʻo ʻe he mahaki hangē ko e “mofi he fāʻelé” ha moʻui ʻa ha ngaahi fāʻē mo e ngaahi pēpē tokolahi ʻi he hisitōliá. Ka ʻoku ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu ki he tauhi ʻo e kau mahaki peheé, ne hiki ʻi he taʻu ʻe 3,000 tupu kuo hilí!7 Naʻe mate ha kakai tokolahi koeʻuhí he naʻe ʻikai talangofua ʻa e tangatá ki he folofola ʻa e ʻEikí!

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko e hā ʻoku mole mei heʻetau moʻuí kapau ʻoku tau “ako maʻu pē ka ʻoku ʻikai siʻi te nau lavaʻi ʻa e ʻilo ʻo e moʻoní”?8 Te tau lava ʻo maʻu ha ʻilo lahi mei he folofolá mo maʻu ha tataki fakalaumālie ʻi he ngaahi lotu ʻo e tuí.

ʻE tokoni ʻetau fakahoko iá ki heʻetau fai ʻa e ngaahi fili fakaʻahó. Kuo pau ke hoko maʻu ai pē fono ʻa e ʻOtuá ko ʻetau tuʻunga moʻui, tautautefito ʻi he taimi ʻoku faʻu mo fakahoko ai ʻa e ngaahi lao ʻa e tangatá. ʻI heʻetau ngāue ki he ngaahi palopalema faingataʻá, ʻoku totonu ke tau tomuʻa fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻOtuá.

ʻOku totonu ke tau “fakatatau ʻa e folofolá kiate kitautolu … ke ʻaonga kiate [kitautolu] pea [tau] poto ai.”9 ʻOku tuʻunuku ʻa e faingataʻá ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke fakamavahevaheʻi kitautolu ʻaki e faʻahinga lea hangē ko e “ko ʻeku moʻui fakafoʻituituí” pea mo e “ko hoku ʻulungaanga lelei tahá.” Ka ʻi ai ha taha ʻe feinga ke vahevahe ʻene moʻuí ki ha ngaahi kongokonga pehē, he ʻikai teitei aʻusia ʻe he taha ko iá ʻa e tuʻunga kakato ʻo e angatonu fakafoʻituituí—ʻo ʻikai teitei ʻausia kakato hono tuʻunga moʻoni te ne lava ʻo aʻusiá.

ʻE lava ʻe he fakatauele ke manakoá ʻo fakamuʻomuʻa e fakakaukau ʻa e kakaí ʻi he folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOku ngāue lahi ʻaki ʻe he feʻauhi fakapolitikalé mo e ngaahi founga fakamāketí ʻa hono saveaʻi e fakakaukau ʻa e kakaí ke fakatonutonu ʻaki ʻenau ngaahi palaní. ʻOku ʻaonga e ngaahi fakatotolo ko ʻení. Ka ʻoku hāhāmolofia ke fakaʻaongaʻi kinautolu ko ha ʻuhinga ke fakatonuhiaʻi ai ʻe talangataʻa ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá! Tatau ai pē kapau “ʻoku fai ia ʻe he taha kotoa,”ʻoku ʻikai teitei tonu ai ʻa e halá ia. He ʻikai teitei hoko ʻa e koví, fehalākí mo e fakapoʻulí ko ha moʻoni, tatau ai pē kapau ʻoku manakoa. ʻOku pehē ʻe ha fakatokanga fakafolofola: “ʻE malaʻia ʻa kinautolu ʻoku ui ʻa e koví ko e leleí, mo e leleí ko e koví; ʻoku ui ʻa e poʻulí ko e maama, mo e māmá ko e poʻuli.”10

Ne kamata ke manakoa ʻi he hili ʻo e ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní, ha foʻi hiva taʻefeʻunga. ʻI heʻene tuʻuaki ʻa e angaʻulí, naʻá ne fakapapauʻi he ʻikai ke lava ʻo hala ʻa e kakai ʻe toko 50 milioná. Ka ko hono moʻoní, ʻe lava ke hala ʻa e kakai ʻe toko 50 milioná—ʻo hala fakaʻaufuli. ʻOku kei angaʻuli pē angaʻulí ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá, ʻa ē te Ne fakamāuʻi ʻi ha ʻaho ʻetau ngaahi ngāue mo e ngaahi holi kotoá.11

Fakafehoanaki ʻa e manavasiʻi mo e faivelenga ʻoku mafola ʻi hotau kuongá he tui mo e lototoʻa hoku ʻofefine ʻofeina ko ʻEmilií, ʻa ia ʻoku nofo he taimí ni ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Ko e taimi naʻe mavahe ai ʻa e moʻui fakamatelié mei hono sino kuo maʻu ʻe he kanisaá, naʻe ʻikai faʻa malava ke lea. Ka naʻá ne pehē mai kiate au ʻi ha fofonga malimali, “Tangataʻeiki, ʻoua te ke tokanga mai kia au. ʻOku ou ʻiloʻi te u sai pē!” Naʻe hā e tui ʻa ʻEmilií—ʻo hā mahino—ʻi he mōmēniti ongo ko iá, ʻi he taimi naʻa mau fie maʻu taha ai iá.

Naʻe tui kakato e faʻē kei siʻi ko ʻeni ʻa e kiʻi fānau ʻe toko nimá ki heʻene Tamai Hēvaní, ki Heʻene palaní, pea ki he tuʻunga taʻengata ʻo hono fāmilí. Naʻe fakafehokotaki ia ki he ʻOtuá. Naʻe faivelenga kakato ki he ngaahi fuakava naʻe fai mo e ʻEikí pea mo hono husepānití. Naʻe ʻofa heʻene kiʻi fānaú ka naʻe nonga, neongo ʻene teu māvae mo kinautolú. Naʻe falala ki hono kahaʻú, mo honau kahaʻú foki, koeʻuhí he naʻe tui ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he 1986: “Kuo pau pē ke tau fehangahangai mo e manavasiʻí, foua e manukí, pea fetaulaki mo e fakatangá. ʻAi ke tau maʻu ha loto toʻa ke tekeʻi e meʻa ʻoku tui e tokolahi ki aí, ʻa e loto toʻa ke taukaveʻi e tefitoʻi moʻoní. Ko e lototoʻá kae ʻikai ko e fakavaivai koví, ʻokú ne ʻomi e fakahōifua ʻa e ʻOtuá. … Manatuʻi ko e kakai kotoa pē ʻoku nau manavasiʻi, ka ko kinautolu ʻoku fehangahangai mo ʻenau manavasiʻí ʻi he tuí, ʻoku nau maʻu foki e lototoʻá.”12

ʻOku taʻe hano tatau e faleʻi ʻa Palesiteni Monisoní! Ko ia ʻoku ou kole ai kiate kimoutolu, siʻoku kāinga ʻofeina: Fakatupulaki hoʻomou tuí ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻi homou hala ki homou ikuʻanga taʻengatá. Fakahaaʻi hoʻomou tuí! Tuku ke hā hoʻomou tuí!13

ʻOku ou fakatauange te ke noʻo fakamaʻu koe ki he ʻOtuá, pea ke toka ʻEne ngaahi moʻoni taʻengatá ʻi ho lotó ʻo taʻengata. Pea ʻoku ou fakatauange, te ke tuku hoʻo tuí ke hā, ʻi hoʻo moʻuí kotoa! ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ko e taimi ʻoku fāʻeleʻi ai ha pēpē, ʻoku nonoʻo ʻi ha feituʻu ʻe ua ʻa e kau ʻo e pitó pea tuʻusi leva ʻi he vahaʻa ʻo e ongo nonoʻo ko iá. Ko e nonoʻó ko ha haʻi—ko ha haʻi maʻu. Ko e foʻi lea tui fakalotú ʻoku maʻu ia mei he foʻi lea faka-Latina ko e ngaahi aka, ʻoku ʻuhinga ʻa e re “ke toe ʻai” pe “fakafoki ki he” pea hangē ko e ligare, ʻoku ʻuhinga ia “ke nonoʻo” pe “ke haʻi.” ʻOku mahino ai kiate kitautolu ko e tui fakalotú ʻokú ne “haʻi ʻa e kau tuí ki he ʻOtuá.”

  2. ʻEkesōtosi 20:3. ʻIkai ngata ai, naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Fakatomala, pea tafoki mei hoʻomou ngaahi tamapuá; pea tafoki … mei hoʻomou ngaahi fakalieliá” (ʻIsikeli 14:6).

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36.

  4. Vakai, Spencer W. Kimball, The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 391.

  5. Vakai, Mōsaia 2:41; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:30–33; 82:10. ʻOku moʻoni e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki he taha kotoa, he “ʻOku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí” (Ngāue 10:34; vakai foki, Molonai 8:12).

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:22.

  7. Vakai, Levitiko 15:13.

  8. 2 Tīmote 3:7.

  9. 1 Nīfai 19:23.

  10. ʻĪsaia 5:20.

  11. ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá: “Haʻu ki he ʻEiki, ko e Toko Taha Māʻoniʻoní. Manatu ko hono ngaahi halá ʻoku māʻoniʻoni. Vakai, ʻoku lausiʻi ʻa e hala ki he tangatá, ka ʻoku tuʻu hangatonu atu ia ki muʻa ʻiate ia, pea ko e tauhi ʻo e matapaá ʻa e Toko Taha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí; pea ʻoku ʻikai te ne nō ha taha kehe ke ne tauhi ia; he ʻoku ʻikai ha hala kehe ka ʻi he matapaá pē; he ʻoku ʻikai lava ke kākaaʻi ia, he ko e ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa hono huafá” (2 Nīfai 9:41).

  12. Thomas S. Monson, “Courage Counts,” Ensign, Nov. 1986, 41. Naʻe fai ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e naʻinaʻi fakalaumālie ko ʻení: “Koeʻuhí ke tau moʻui maʻongoʻonga, kuo pau ke tau fakatupulaki ʻa e malava ke fehangahangai mo e palopalemá ʻi he loto toʻa loto mamahí ʻaki ʻa e loto fiefia, mo e ikuná ʻaki ʻa e loto fakatōkilalo … Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo ha ʻOtua moʻui, ʻa ia ko hono tataú ne ngaohi ai kitautolú … He ʻikai ke tau lava moʻoni ʻo pukepuke ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ʻo taʻe-aʻusia ha ongoʻi ʻo ha ivi mo ha mālohi foʻou, ʻa ia ko e ivi ke moʻui ʻaki e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻa e mālohi ke tekeʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané” (“Yellow Canaries with Gray on Their Wings,” Ensign, July 1973, 43).

  13. “Fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē” (Molonai 10:32). ʻOua ʻe ilifia ki he tangatá ʻo lahi ange ʻi he ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:7; 59:5).