2010–2019
Kontesta riba Orashon
Konferensha General di aprel 2019


Kontesta riba Orashon

E Tata ta konsiente di nos, sá di nos nesesidatnan i lo yuda nos perfèktamente.

Un dòktrina importante yen di konsuelo di e evangelio di JesuCristu ta ku nos Tata Selestial tin amor perfekto pa Su yunan. Dor di e amor perfekto ei, E ta bendishoná nos no solamente di akuerdo ku nos deseonan i nesesidatnan, pero tambe di akuerdo ku Su sabiduria infinito. Símpel manera e profeta Nèfi a bisa, “ Mi sa ku [Dios] ta stima su yunan.”1

Un akspekto di e amor perfekto ei ta nos Tata Selestial su enbolbimentu den e detayenan di nos bida, hasta ora ku nos ta inkonsiente òf no ta kompronde esaki. Nos ta buska e Tata su guìa i yudansa divino por medio di nos orashon sinsero. Ora ku nos honra nos kombenionan i aspirá pa ta mas manera nos Salbador, nos tin derecho riba 2 guìa konstante divino por medio di e influensha i inspirashon di Spiritu Santu.

Skrituranan ta siña nos: “ Pasó bo Tata sá kiko bo mester, promé ku bo puntré ”3 I E “sa tur kos, pasó tur kos ta presente dilanti di [Su] wowonan.” 4

E profeta Mormón ta un ehèmpel di esaki. E no a biba pa mira e resultado di su obra. Sinembargo el a kompronde ku Señor a guié henter ora. Ora ku e tabata sinti su mes inspirá pa añadí e planchanan chikí di Nefi huntu ku su registronan, Mormon a skibi; “ I mi ta hasi esaki ku propósito sabio; pasó e ta susurá mi di akuerdo ku e obra di e Spiritu di Señor ku ta den mi. I awor, mi no sa tur kos; pero Señor sa tur kos ku lo bai bini; pesei, e ta traha den mi di akuerdo ku su boluntat.”5 Ounke Mormón no tabata sa di e futuro pèrdida di e 116 paginánan di e manuskrito, Señor si tabata sa i a prepará u manera pa surpasá e opstákulo ei hopi tempu promé ku el a sosodé.

E Tata ta konsiente di nos, sa di nos nesesidatnan i lo yuda nos perfektamentea Tin biaha e yudansa ei ta wòrdu duná den e momentu mes òf kasi mesora despues ku nos puntra pa yudansa divino. Tin biaha nos deseonan mas sinsero i digno no ta wòrdu respondé na e manera ku nos ta spera, pero nos ta bin realisá ku Dios tin bendishonnan mas grandi wardá den futuro. Tin biaha, nos deseonan rekto no ta wòrdu otorgá den e bida aki. Mi ta ilustra esaki dor di très diferente ehèmpel, di e maneranan ku nos Tata Selestial por kontesta nos petishonnan sinsero na Dje.

Nos yu hòmber di mas chikí a wòrdu yamá pa sirbi na e Mishón di Paris na Fransia. Preparando pa e sirbi, nos a bai ku ne pa kumpra e kosnan nesesario, kamisa, bachi, dashi, meña i un bachi pa friw. Desafurtunadamente, na e momentu ei no tabatin e bachi pa friw ku e tabata ke na su midí. No opstante e bendedó a indiká ku e jbachi pa friw lo bini den algun siman, i ku nan por mandé na Provo promé ku su salida pa Fransia Nos a paga pa e bachi pa friw i no a pensa mas riba dje.

Nos yu a drenta e sentro pa entrenamentu mishonal den yüni, i e bachi pa friw a wòrdu entregá algun díanan promé ku su partida den Ougustus. E no a pas e bachi pa friw pero a poné lihé den su maleta huntu ku su pañanan i otro kosnan.

Sigun invierno tabata yegando na Paris, kaminda nos yu tabata sirbi, el a skirbi nos ku el a saka e bachi pa friw, pas e, i a deskubrí ku e tabata demasiado chikí. Ta p’esei nos tabatin ku pone sen èkstra riba su kuenta pa asina e por a kumpra un otro bachi pa friw na Paris, loke el a hasi. Ku algun iritashon, mi a skibi e i a bisé pa e duna otro hende e bachi pa friw, pasó e no por a husa e jbachi pa friw tòg.

Despues nos a risibí un email di dje: “Ta hopi, hopi friw aki. Bientu ta manera pasa dor di nos, ounke mi bachi pa friw nobo ta tremedo i hopi pisá. ... Mi a duna un [otro mishonera den nos apartamentu] esun bieu di mi ku a bisa ku e tabata hasiendo orashon pa un manera pa haña un mihó bachi pa friw. E tin un par di aña den iglesia, i ku ta su mama........ i e mishonero ku a bautisé ta esnan ku ta supòrt e riba su mishón i asina ta ku e bachi pa friw tabata un kontesta riba su orashon, mi a sinti mi asina felis di esei.”6

Tata Selestial tabata sá ku e mishonero aki ku tabata sirbi na Fransia algun 6200 miya for di kas lo tabatin mester di un bachi pa friw urgentemente debí na e invierno friu na Paris pero e mishonero ei lo no tabatin moda pa kumpra unu. Tata Selestial tambe tabata sá ku nos yu lo risibí di e tienda na Provo, Utah, un bachi pa friw ku lo tabata demasiado chikitu. E tabata sá ku e dos mishoneronan aki lo bai sirbi huntu ku otra na Paris i ku e bachi pa friw lo bai ta un kontesta riba un orashon humilde i sinsero di e mishonero ku tabatin un nesesidat inmediato

E Salbador a siña:

“Dos mòfi no ta wòrdu bendé pa tiki? I ningun di nan lo no kai na suela sin bo Tata.

“Pero kada unu di e kabeinan riba bo kabes ta kontá.

“No tin miedu pasó boso ta di mas balor ku e mòfi.”7

Den otro situashon, ora ku nos deseonan rekto no ta wòrdu otorgá na manera ku nos a spera, e por ta pa nos benefisio final. Por ehèmpel, José e yu hòmber di Jakòb tabata envidiá i odiá dor di su rumannan hòmber di manera ku na a plania José su asesinato. Na lugá, nan a bendé komo sirbiente na Egípto.8 Si nunka un persona por a sinti ku su orashonnan no a wòrdu kontestá na manera ku el a spera, e lo tabata José. En realidat, su mala suerte a resultá den gran bendishon pa e i a salba su famía di skarsedat. Mas aleu, despues ku ela bira e lider konfiá di Egipto, ku gran fe i sabiduría ela bisa su rumannan:

“Pa esei, no ta tristu, ni rabiá ku bo mes, ku boso a bende mi: pasó Dios a manda mi dilanti di bo pa preservá bida.

“Pasó e dos añanan e skarsedat tabata akinan: i sin embargo tin sinku aña ku lo no tin sembra ni kosecha.

“I Dios a pone mi dilanti boso pa preservá boso i boso posteridat na tera, i pa salba boso bida por medio di un gran salbashon.

“Asina ta ku no tabata bosnan ku a manda mi aki, pero Dios.”9

Durante su estudio, nos yu hòmber mayor a wòrdu aseptá na un trabou part-time pa studiante masha deseá ku tabatin e potensia pa bira un trabou permanente tremendo despues di graduashon. El a traha duru na e jòb aki durante kuater aña, a bira sumamente kalifiká, i tabata respetá dor di su koleganan i supervisornan. Na final di su lastu aña, kasi manera planiá dor di shelu (por lo menos segun e pensamentu di nos yu), e posishon tabata tei, i e tabata e kantidato prinsipal, ku tur indikashon i ekspektashon ku en bèrdat e lo haña e trabou.

Awèl, e no a wòrdu skohé. Niun di nos no por a kompronde dikon. El a prepará su mes bon, tabatin un bon entrevista, tabata e kantidato di mas kalifiká, i a hasi orashon ku gran speransa i ekspektativa! E tabata desapuntá i kibrá, i henter e episodio a laga nos tur babuká Dikon Dios a bandoné den su deseo rekto?.

Tabata algun aña despues ku e konstesta a bin bira evidente. Si e lo a haña e trabou tremendo ei despues di graduashon, e lo a pèrdè un oportunidat inkreìbel, ku awor ta sali na kla ku ta bon pa su benefisio i bendishon eterno. Dios tabata sá for di kuminsamentu (manera semper), i den e kaso aki, e kontesta riba hopi orashonnan rekto tabata nò, na fabor di un respuesta hopi mas superior.

I tin biaha e konstesta riba nos orashon ku nos ta rektamente, deseperadamente i sinseramenta ta buska, no ta wòrdu duná den e bida aki.

Ruman Patricia Parkinson a nase ku bon bista, pero na edat di shete el a kuminsa bira siegu. Na edat di nuebe, Pat a kuminsá bai e skol pa Surdu i Siego na Ogden na Utah, un 90 miya leu di su kas. Esaki a pone ku e mester a bai biba den e bisendario ei. Esaki tambe a pone ku e mucha tabata sinti falta di tur kos konosí ku e mester a laga atras.

Na edat di 11 el a pèrdè su bista kompletu. Pat a regresá kas bèk ku 15 aña i bai un skol sekundario lokal. El a studia i a gradua ku un grado den kuminikashon pa hendenan ku desabilidat i sikologìa, i despues di lucha heroíko kontra di e ofisialnan di e universidat ku tabatin duda, ela drenta un pogramashon pa haña su master diploma den kumunikashon pa kompronde hendenan ku desabilidat di idioma. Pat ta traha awor aki ku 53 mucha di skol básiko i ta supervisá kuater hende ku ta traha ku e típo di problemanan aki den su distrikto di skol. E ta poseé su mes kas i su mes outo, di kual amigunan i famíanan ta kore ki ora ku Pat mester di transpòrt.

Imagen
Hermana Patricia Parkinson

Na edat di 10, Pat tabata planiá pa hasi un operashon atrobe pa trata su wowo pa motibu ku su bista tabata bai mas atras. Su mayornan semper a bisé eksaktamete kiko tabata bai pasa den e kaso di su kuido mediko, pero di un rason òf otro nan no a konté di e operashon aki. Ora ku su mayornan a bisé ku e operashon a wòrdu planiá, Pat, manera su mama ta konta, tabata desesperá. Pat a kore bai den e otro kamber pero a bini bèk mas lat i a bisa su mayornan ku un furia, “laga mi bisa boso algu. Ami sa, Dios sa, i boso tambe tin mag di sa. Lo mi bai ta siegu pa restu di mi bida!”

Algun aña pasá, Pat a biaha bai California pa bishitá famíanan ku tabata biba einnan. Ora e tabata pafó ku su sobrino di tres aña el a bisé, “Tanta Pat, dikon bo no ta puntra Tata Selestial pa duna bo wowo nobo? Pasó si bo puntra Tata Selestial, E lo duna bo kualke kos ku bo ke. Bo tin ku solamente puntré.”

Pat a bisa ku e tabata sorprendí dor di e pregunta pero a respondé, “ Awèl, tin biaha Tata Selestial no ta traha asina. Tin biaha e mester pa bo siña algu, asina ta ku e no ta duna bo kualke kos ku bo ke. Tin biaha bo tin ku warda. Tata Selestial i e Salbador sá mihó kiko ta bon pa nos i kiko nos mester. Asina ta ku Nan lo no duna bo tur kos ku bo ke na momentu ku bo ke esaki.”

Mi konosé Pat pa hopi aña i resientemente a bisé ku mi ta átmirá e echo ku e ta semper asina posititvo i felis. El a respondé, “Awèl, bo no ta na kas huntu ku mi, tòg? Mi tin mi momentunan. Mi a yega di tin depreshon pisá, i a yora bastante.” No opstante, el a añadí, “For di e momentu ku mi a kuminsa pèrdè mi bista, tabata hopi straño, pero mi tabata sa ku Tata Selestial i e Salbador tabata huntu ku mi i mi famía. Nos a anda ku ne na e mihó manera ku nos tabata por, i den mi opinion, nos a anda ku ne na e manera bon. Al final mi a bira un persona ku sukseso sufisiente, i en general mi ta un persona felis. Mi ta kòrda Su influensha den tur kos. Pa esnan ku ta puntra mi si mi ta rabiá pasó mi ta siegu, mi ta respondé: ‘ Ku ken mi mester ta rabiá? Tata Selestial ta huntu ku mi, mi no ta mi so. E ta ku mi tur ora.”

Den e kaso aki, Pat su deseo pa haña su bista bèk lo no wòrdu otorgá den e bida aki. Pero su lema, siñá di su tata ta, “Esaki tambe lo pasa bai.”10

Presidente Henry B. Eyring a bisa, “ E Tata ta na e momentu aki kosiente di bo, bo sentimentunan i e nesesidatnan spiritual i temporal di tur hende rònt di bo.”11 E bèrdat grandi i yen konsuelo aki por wòrdu hañá den e tres eksperenshanan ku mi a konta.

Rumannan, tin biaha orashonnan ta wòrdu kontestá lihé ku e respuesta ku nos a spera. Tin biaha, nos orashonnan no ta wòrdu kontestá na un manera ku nos ta spera, pero ku tempu nos ta siña ku Dios tabatin un bendishonan mas grandi prepará pa nos ku nos por a antisipá. I tin biaha nos petishonnan rekto na Dios lo no wòrdu otorgá den e bida aki.12 Manera Elder Neal A. Maxwell a bisa, “ Fe tambe ta inkluí konfiansa den Dios su tempu.”13

Nos tin e siguransa ku na Su manera i den Su tempu, Tata Selestial lo bendishoná nos i resolvé tur nos prekupashonnan, inhustisianan, i desafíonan.

Pa sia rei Brejamin, “I mas ainda, mi ta desea ku boso lo konsiderá e estado bendishoná i felis di esnan ku ta mantene e mandamentunan di Dios. Pasó mira, nan ta bendishoná den tur kos, tantu temporal komo spiritual; i si nan ta keda fiel te na final nan lo wòrdu risibí den shelu, na manera ku nan por ta serka Dios den un estado di felisidat sin fin. Kòrda, kòrda, ku e kosnan aki ta bèrdat; pasó Señor a bisa nan.”14

Mi sa ku Dios ta skucha nos orashonnan.15 Mi sa ku komo un Tata amoroso ku sa tur kos, E ta kontesta nos orashonnan perfektamente, sigun Su sabiduria infinito, i na manera ku lo ta pa nos benefisio i bendishon ùniko. Asina mi ta testifiká den nòmber di JesuCristu, amèn.