2010–2019
ʻOua ʻe Toe Sio Holo, Sio ki ʻOlunga!
ʻEpeleli 2017


ʻOua ʻe Toe Sio Holo, Sio ki ʻOlunga!

Ko ʻetau taumuʻá ke fakaafeʻi e niʻihi kehé ke haʻu kia Kalaisi, pea ʻe lava ke tau fakahoko e taumuʻá ni ʻaki ʻetau sio hake kia Sīsū Kalaisi.

Ko ʻeku taumuʻá ke “fakaafeʻi e niʻihi kehé ke haʻu kia Kalaisi.”1 Ko hoʻo taumuʻá foki ia. ʻE lava ke tau fakahoko e taumuʻá ni ʻaki ʻetau sio hake kia Sīsū Kalaisi.

ʻĪmisi
Ko e Fāmili ʻo ʻEletā Choi

Ne papitaiso au mo ʻeku ongo mātuʻá ʻi hoku taʻu 16. Ne kau hoku tehina ko Kiungi Huaní ki he Siasí ʻi hono taʻu 14, tupu mei hono fakaafeʻi kimautolu ʻe heʻemau faʻētangata ko ʻIongi Siki Lií ki hono siasí. Ne siasi kehekehe e kau mēmipa ʻe toko 10 ʻi hoku fāmilí, pea ne mau fiefia ʻi hono ʻilo e moʻoní pea mau fie vahevahe e fiefia ne mau maʻu he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi he hili homau papitaisó.

ʻĪmisi
Ko e tamai ʻa ʻEletā Choi mo ha niʻihi kehe

Ko ʻeku tamaí ne fiefia taha ke ako mo vahevahe e moʻoní. Naʻá ne ʻā pongipongia hake ʻo ako e folofolá ʻo laka hake he houa ʻe ua he ʻaho kotoa pē. Naʻe ʻalu he meimei ʻaho kotoa pē he tuku ʻa e ngāué, ʻo ʻaʻahi mo e kau faifekaú ki homau fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí. Hili ha māhina ʻe fitu mei homau papitaisó, ne kau ki he Siasí ha toko 23 homau fāmilí. Ne hoko mai mo e mana ʻi hano papitaiso ha kakai ʻe toko 130 ʻi he taʻu hono hokó, makatuʻunga he ngāue fakafaifekau ʻeku tamaí.

ʻĪmisi
Kamataʻanga ʻo e ngāue fakafaifekaú
ʻĪmisi
Fakalahi ʻo e ngāue fakafaifekaú

Ne mahuʻinga mo e hisitōlia fakafāmilí kiate ia, ʻo ne fakakakato ha toʻu tangata ʻe valu ʻemau ngaahi kuí. Talu mei he taimi ko iá, kuo tupulaki e ola ʻo e ului homau fāmilí, ʻa ia naʻe kamataʻi ʻe hoku tehina taʻu 14, ʻi ha ngaahi founga ne tupulaki ai e ngāue ki he kakai moʻui mo e kau pekiá. Ne hokohoko atu e ngāue ne fai heʻeku tamaí mo e niʻihi kehé, ʻo aʻu homau fuʻu ʻakau fakafāmilí ki ha toʻu tangata ʻe 32, pea ʻoku mau ngāue he taimí ni ke fakakakato mo e ngāue fakatemipalé ki ha tokolahi. ʻI he ʻahó ni, ʻoku ou ofo mo ongoʻi fiefia lahi he fehokotaki mo ʻemau ngaahi kuí mo homau hakó.

ʻĪmisi
Fakalahi ʻo e hisitōlia fakafāmilí

Ne hiki ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ha aʻusia tatau ʻi he Temipale Kolomupusi ʻOhaioó:

“Lolotonga ʻeku fakakaukau ki he moʻui [ʻeku kui tangata hono uá, kui tangatá mo e tamaí] ʻi heʻeku tangutu he loto temipalé, naʻá ku vakai hifo ki hoku ʻofefiné, ki heʻene taʻahiné, … pea mo ʻene fānaú, ko hoku makapuna uá. Naʻá ku toki fakatokangaʻi ʻoku ou ʻi he lotolotonga ʻo ha ngaahi toʻu tangata ʻe fitu—ko e tolu kimuʻa mo e tolu kimui ʻiate au.

“Naʻe haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻi he fale toputapu mo molumalu ko iá, ha ongoʻi haʻisia lahi ke fakahoko atu e meʻa kotoa kuó u maʻu ko e tofiʻa mei heʻeku ngaahi kuí, ke tukuʻau ki he ngaahi toʻu tangata kuo muimui mai ʻiate aú.”2

ʻĪmisi
ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi toʻu tangatá

ʻOku tau ʻi he lotolotonga kotoa ʻo ha fāmili taʻengata. ʻE lava ke hoko hotau fatongiá ko ha ngaahi liliuʻanga ki he leleí pe koví. Ne hoko atu ʻa Palesiteni Hingikelī, “ʻOua naʻa teitei fakaʻatā koe ke ke hoko ko ha fehokotakiʻanga vaivai ʻi he seini ho ngaahi toʻu tangatá.”3 ʻE fakamālohia ho fāmilí ʻi hoʻo faivelenga he ongoongoleleí. Te tau fakapapauʻi fēfē ko ha fehokotakiʻanga mālohi kitautolu ʻi hotau fāmili taʻengatá?

ʻI ha ʻaho ʻe taha, hili ha ngaahi māhina mei hoku papitaisó, ne u fanongo ki ha fefakaangaʻaki ʻa ha kāingalotu. Ne u fuʻu loto-mamahi. Ne u foki ki ʻapi ʻo talaange ki heʻeku tamaí mahalo ʻe sai ke u nofo he lotú. Naʻe faingataʻa ke sio ki he fefakaangaʻaki pehē ʻa e kāingalotú. Hili e fakafanongo ʻeku tamaí, naʻá ne talamai ʻoku haohaoa e ongoongolelei ne toe fakafoki maí, ka ʻoku ʻikai ke haohaoa e kāingalotú, ʻo tatau pē mo kimaua. Naʻá ne fakamahino mai, “ʻOua naʻa holo hoʻo tuí koeʻuhi ko e kakai ʻoku mou feohí, kae langaki ha fetuʻutaki mālohi mo Sīsū Kalaisi. ʻOua ʻe toe sio holo, sio pē ki ʻolunga!”

ʻOku hanga ʻe he faleʻi fakapotopoto ʻeku tamaí—ke sio ki ʻolunga kia Sīsū Kalaisí—ʻo fakamālohia ʻeku tuí ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku ou fehangahangai ai mo e faingataʻa ʻo e moʻuí. Naʻá ne akoʻi au ki he anga hono fakahoko e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí, ʻo hangē ko e ngaahi folofola ko ʻení: “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.”4

ʻĪmisi
Kau Faifekau ʻi he Temipale Siato Uāsingatoní

ʻI heʻeku tokangaʻi e Misiona Siato Uāsingatoní, ne lahi ʻe ʻuhá he lolotonga e taʻú. Naʻe kei tala pē ki heʻemau kau faifekaú ke nau ʻalu atu ʻo malanga ʻi he ʻuhá. Ne u tala kiate kinautolu, “Mou ʻalu atu ʻi he ʻuhá, sio ki he langí, fakaava homou ngutú, pea inu e vaí! ʻI hoʻomou sio ki ʻolungá, ʻe fakamālohia kimoutolu ke fakaava homou ngutú ʻo fakaafeʻi taʻe manavahē e taha kotoa.” Ko ha lēsoni fakataipe ia kiate kinautolu ke sio ki ʻolunga he taimi te nau fehangahangai ai mo ha faingataʻa, ʻo aʻu ai pē ki he ʻosi ʻenau ngāue fakafaifekaú. Kātaki ʻo ʻoua naʻa fai eni ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku ʻuli ai e ʻeá.

Lolotonga ʻeku ngāue he misiona Siató, ne telefoni ange hoku foha lahi taha ko Sanipiimí, ko ha tangata tā piano. Naʻá ne talamai ʻokú ne maʻu ha faingamālie ke tā ʻi he fale koniseti ʻiloa ko Carnegie ʻi Niu ʻIoke he naʻá ne ikuna ha feʻauhi fakavahaʻapuleʻanga. Naʻá ma fuʻu fiefia mo laukau ʻaki ia. Ka ʻi he lolotonga ʻema lotu loto houngaʻia he efiafi ko iá, ne fakatokangaʻi hake ʻe hoku uaifí heʻikai ke ma lava ʻo sio heʻene tā pianó, pea peheni leva ʻene lotu ki he Tamai Hēvaní: “Tamai Hēvani, ʻoku ou houngaʻia he tāpuaki ʻoku foaki ʻe he ʻAfioná maʻa Sanipīmí. Neongo ia, meʻapango ko e ʻikai ke u lava ki heʻene konisetí. Ne u mei lava ʻo ʻalu kapau ne ʻomi ʻe he ʻAfioná e tāpuakí ni kimuʻa pe ʻi he ʻosi ʻa e misioná ni. ʻOku ʻikai ke u hanu, ka ʻoku ou kiʻi loto-mamahi pē.”

ʻI he ʻosi pē ʻene lotú, naʻá ne fanongo lelei ki ha leʻo ʻoku pehē mai: “ʻOku maʻu ho fohá e faingamālié ni ko e ʻikai ke ke lava ʻo ʻalú. Te ke loto ke mo fetongi?”

Ne ʻohovale hoku uaifí. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku tāpuekina e fānaú koeʻuhi ko e ngāue faivelenga ʻa e mātuʻá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻEikí, ka ko e fuofua taimi ia ne toki mahino lelei ai kiate ia hono fatongiá. Naʻá ne tali ai pē ki he Tamai Hēvaní he taimi ko iá. “ʻIkai ʻaupito, ʻoku sai pē ʻeku nofó. Tuku pē ke ne maʻu e lāngilangi ko iá.”

Kāinga ʻofeina, ʻoku faingataʻa ke tau fakatokangaʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi heʻetau sio takai ʻaki hotau mata fakatuʻasinó, koeʻuhí he ʻoku tau ʻuluaki sio pē ki he fakahelá, molé, fakakavengá pe ongoʻi taʻelatá. ʻI hono ʻai ʻe taha, te tau lava ke sio ki ha ngaahi tāpuaki ʻoku mahulu angé, ʻi heʻetau sio hake ki ʻolungá. Ne fakahā ʻe he ʻEikí, “Pea ʻo ka tau ka maʻu ha tāpuaki mei he ʻOtuá, ʻoku tupunga ia ʻi he talangofua ki he fono ʻa ia ʻoku makatuʻunga ia ki aí.”5 Kiate kinautolu kotoa ʻoku kamata ke fai ha faʻahinga ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻiloʻi ʻokú ke hoko ko ha fehotakiʻanga mālohi ki ha ngaahi tāpuaki lelei maʻanautolu ʻi muʻa ʻiate koé mo e ngaahi toʻu tangata ʻe muiaki mai ʻiate koé.

ʻOku ou houngaʻia he ʻahó ni ke sio ki ha niʻihi tokolahi ʻi hoku fāmilí ʻoku nau faivelenga ʻi he hala ʻo e fuakavá, ka ʻoku ou loto-mamahi ʻi ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau tauhi ʻenau fuakavá. Ne pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati: “Kapau ʻoku mou fili ke hoko ʻo māmālohi pe mavahe mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ne fakafoki maí, te mou ʻalú ki fē? Ko e hā te ke faí? Ko e fili ko ia ke ‘ʻikai toe ʻalu’ mo e kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau taki ʻa e ʻEikí kuo filí, ʻe ʻi ai hano nunuʻa taimi lōloa ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki ai he taimí ni.”6 Ne fakalotolahiʻi kitautolu ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, “ʻOfa te tau fili maʻu pē e totonu ʻoku faingataʻá, kae ʻikai ko e meʻa hala ʻoku faingofuá.”7

ʻOku teʻeki ai pē ke tōmui ke sio hake kia Sīsū Kalaisi. ʻOku mafao atu maʻu pē Hono toʻukupú kiate koe. ʻOku ʻi ai ha ngaahi toʻu tangata kimuʻa mo kimui ʻiate kitautolu ʻoku nau fakafalala mai ke tau muimui kia Kalaisi ke tau hoko ai ko ha fāmili taʻengata ʻo e ʻOtuá.

ʻI hono tukuange au mei he palesiteni fakasiteikí, ne fiefia hoku ngaahi fohá ke maʻu ha taimi lahi ange ke mau feohi. Ne ʻosi pē ha uike ʻe tolu kuo ui au ko ha Fitungofulu. Ne u fakakaukau te nau loto-mamahi, ka ko e tali angavaivai ʻa hoku foha siʻisiʻi tahá, “Teti, ʻoua ʻe tokanga ki ha meʻa. Ko ha fāmili taʻengata kitautolu.” Ko ha foʻi moʻoni faingofua mo mahino ia! Ne u kiʻi hohaʻa koeʻuhi he naʻá ku ʻuluaki sio ki he moʻui fakamatelie ko ʻení, ka naʻe fiefia hoku fohá he naʻe ʻikai toe sio takai kae sio pē ia ki ʻolunga ki ʻitāniti mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻEikí.

ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ke sio hake kapau ʻoku fakafepaki hoʻo ongo mātuʻá ki he ongoongoleleí, kapau ko ha mēmipa koe ʻo ha kiʻi ʻiuniti siʻisiʻi ʻo e Siasí, ʻikai ke siasi ho malí, ʻikai ke ke mali neongo ne fai ho lelei tahá ke mali, taimi ʻoku hē ai ha taha hoʻo fānaú, taimi ʻokú ke hoko toko taha pē ko e mātuʻá, taimi ʻokú ke faingataʻaʻia fakaesino pe fakaeloto, pe naa ke faingataʻaʻia ʻi ha fakatamaki, mo e alā meʻa pehē. Pikitai ki hoʻo tuí ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko iá. Sio kia Kalaisi ke maʻu ha mālohi, napangapangamālie, mo fakamoʻui koe. ʻI he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, “ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko [hoʻo] leleí.”8

ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko Ia ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻI heʻetau muimui ki hotau palōfita moʻui ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ʻoku tau sio hake ai kia Sīsū Kalaisi. ʻI heʻetau lotu mo ako e folofolá he ʻaho kotoa pē, mo maʻu fakamātoato e sākalamēnití he uike kotoa pē, ʻoku tau maʻu ai e mālohi ke sio hake maʻu pē kiate Ia. ʻOku ou fiefia ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ni mo kau ki ha fāmili taʻengata. ʻOku ou manako ke vahevahe e ongoongolelei mahuʻingá ni mo e niihi kehé. Ko ʻetau taumuʻá ke fakaafeʻi e niʻihi kehé ke haʻu kia Kalaisi, pea ʻe lava ke tau fakahoko e taumuʻá ni ʻaki ʻetau sio hake kia Sīsū Kalaisi. ʻOku ou fakamoʻoni loto fakatōkilalo ki he ngaahi meʻá ni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.