2010–2019
Kau Fefine Pau
ʻEpeleli 2017


Kau Fefine Pau

ʻOku ʻi ai ha kau fefine ākonga pau ʻoku fakatefito ʻenau moʻuí ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea nau maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi he talaʻofa ʻo ʻEne feilaulau Fakaleleí.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ʻoku mau ʻofa atu mo fakamālō atu ʻi hoʻomou tali angavaivai mo loto manava-kavakava e fakaafe ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo e ngāue ki he #KoeMuliAu. ʻOua muʻa naʻa tuku hoʻomou lotu, fakafanongo ki he fanafana ʻa e Laumālié mo e ngāue ki he ngaahi ueʻi ʻoku mou maʻú.

Tatau ai pē pe ʻoku ou fefolauʻaki holo pē heni pe ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻoku ʻikai foʻou hano ʻeke mai ʻe ha taha, “ʻOkú ke manatuʻi au?” Koeʻuhi ko e ʻikai ke u haohaoá, ʻoku pau ke u talaatu ʻoku faʻa ngalo ʻiate au e ngaahi hingoá. Ka ʻoku ou manatuʻi e ʻofa moʻoni ne ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ke u maʻu heʻeku feʻiloaki mo Hono ngaahi foha mo e ʻofefine pelepelengesí.

Ne u toki maʻu kimuí ni ha faingamālie ke talanoa mo ha kau fefine ʻofeina ʻi pilīsone. ʻI heʻemau māvaé, naʻe kole mai ʻe ha fefine ʻo pehē, “Sisitā Peatoni, ʻoua muʻa naʻa ngalo kimautolu.” ʻOfa pē te ne maʻu e ongo tatau mo e niʻihi ʻoku ʻikai loto ke ngaló, ʻi heʻeku vahevahe ha fakakaukau mo kimoutolu.

Kau Fefine Pau ʻi he Kuonga ʻo e Fakamoʻuí: Fakatefito ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí

Kuo fakahaaʻi ʻe he kau fefine he kuonga kotoa pē ʻa e sīpinga faivelenga ʻo e tuʻunga fakaākonga ʻoku tau faifeinga ki aí. “ʻOku ʻi he Fuakava Foʻoú ha ngaahi talanoa ki ha kau fefine pau, ʻoku fakahingoa pe ʻikai ʻasi honau hingoá, ka naʻa nau fakahaaʻi ʻenau tui kia Sīsū Kalaisi [mo ʻEne Fakaleleí], ako pea mouiʻaki ʻEne ngaahi akonakí pea mo fakamoʻoni ki Heʻene ngāué, ngaahi maná mo Hono fakaʻeiʻeikí. Naʻe hoko e kau fefine ko ʻení ko ha kau ākonga mo ha kau fakamoʻoni mahuʻinga ki he ngāue ʻo e fakamoʻuí.”1

ʻĪmisi
Kau Fefine Pau

Fakakaukau ki he fakamatala ko ʻeni ʻi he tohi ʻa Luké. ʻUluakí, lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí:

“Pea hili ia … naʻá ne ʻalu [ʻa Sīsū] ʻi he kolo mo e potu kakai kotoa pē, ʻo malanga mo fakahā ʻa e ongoongolelei ʻo e ʻOtuá: pea naʻe ʻiate ia ʻa e toko hongofulu mā uá,

“Pea mo e kau fefine pau, … ko Mele Makitaline, … mo Sōana … , mo Sūsana, mo e tokolahi kehe, naʻa nau tauhi iá.”2

Hokó, hili ʻEne Toetuʻú:

“Pea ko e kau fefine [pau] ʻe niʻihi … naʻa nau ʻalu hengihengi ki he fonualotó;

“… Pea ʻi he ʻikai te nau ʻilo hono sinó, naʻa nau haʻu, ʻo pehē, kuo nau mamata foki ki he kau ʻāngeló, pea nau pehē kuo moʻui ia.”3

Kuo tā tuʻo lahi ʻeku lau hifo kimuʻa e fakamatala ngali meʻanoa ko ia ko e “kau fefine pau,” ka ʻi heʻeku fakalaulauloto ki ai kimuí ni maí, hangē ne toe hā makehe hake e fakalea ko iá. Fakakaukau angé ki he ʻuhinga tatau ʻo e foʻi lea ko e pau ‘i heʻene fehokotaki mo ha, kau fefine pau mo faivelenga: “fakapapauʻi,” “lelei,” “lototoʻa,” “mālohi,” “fakamahino,” “papau,” mo “falalaʻanga.”4

ʻI heʻeku fakalaulauloto ki he ngaahi foʻi lea ongo moʻoni ko iá, ne u manatu ai ki ha ongo fefine pau ʻi he Fuakava Foʻoú naʻá na fai ha fakamoʻoni lelei, lototoʻa mo pau ʻo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí Neongo ne na hangē ko kitautolú ʻo ʻikai haohaoa, ka ʻoku ueʻi hotau lotó ʻe heʻena fakamoʻoní.

Manatuʻi e fefine he veʻe vaikelí ʻoku ʻikai hā hono hingoá, ka naʻá ne fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau omi ʻo mamata pea ako mei he Fakamoʻuí? Naʻá ne fai ha fakamoʻoni pau ʻi ha fehuʻi: “Ko e Kalaisí ʻeni pe ʻikai?”5 Naʻe fuʻu mālohi fau ʻene fakamoʻoní mo ʻene fakaafé ko ia naʻe “tui kiate ia … ʻa e tokolahi.”6

ʻĪmisi
Fakamoʻoni ʻa Māʻata ʻo kau ki he Fakamoʻuí

Hili e mālōlō ʻa Lāsalosi ko e tuongaʻane ʻo Māʻata, ko e ākonga ʻofeina mo e kaungāmeʻa ʻo e ʻEikí, pau pē naʻá ne leaʻaki ʻi he loʻimataʻia moʻoni, “ʻEiki, ka ne ke ʻi heni, pehē, ne ʻikai mate hoku tuongaʻané.” Fakakaukau angé ki he hoko atu ʻene leá ʻi he loto pau moʻoní, “Ka ʻoku ou ʻilo ʻa eni, ko ia kotoa pē te ke kolea ki he ʻOtuá, ʻe foaki ʻe he ʻOtuá kiate koe.” Naʻe hoko atu ʻene fakamoʻoní ʻo pehē, “ʻOku ou tui ko e Kalaisí ʻa koe, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua, ʻa ia naʻe totonu ke haʻu ki māmaní.”7

ʻOku tau ako mei he ongo fafine ko ʻení ʻoku ʻi ai ha kau fefine ākonga pau ʻoku fakatefito ʻenau moʻuí ʻi he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo maʻu ha ʻamanaki lelei ʻo fakafou ʻi he talaʻofa ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí.

Kau Fefine Tauhi-Fuakava Pau ʻo e Ongoongolelei Kuo Toe Fakafoki Maí: Loto Fiemālie ke Feilaulau

ʻI he kuonga muʻá, naʻe feilaulau ha kau fefine pau ʻi heʻenau fakamoʻoniʻi mo moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa Sīsuú. Naʻe fai e meʻa tatau pē ʻe ha kau fafine pau ʻi he konga kimuʻa ʻo hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe kau ʻa Telusila Henituliki mo hono fāmilí he kau ului foʻoú mo e niʻihi ne faingataʻaʻia ʻi hono fakatangaʻi ʻo e Kāingalotú ʻi he Vahefonua Mīsulí. Naʻe mamatea hono husepānití lolotonga e Tau ʻi he Vaitafe Pikopikó. Ko ia pē naʻá ne tauhi hono malí mo tokonaki maʻa hono fāmilí.

“ʻI ha taimi fakamamahi ʻe taha, ne ʻosi ai e meʻakai e fāmilí, naʻá ne manatu ki ha leʻo naʻe ongo ange kiate ia, ‘Tatali pē, he ʻe tokonaki ʻe he ʻEikí.’”

ʻI he fie maʻu ko ia ʻene tamasiʻí ke kau he Patālione Māmongá, ne ʻikai ke ne tomuʻa tali ia peá ne lotu ai ʻo fefaʻuhi mo e Tamai Hēvaní kae ʻoua “kuo hangē ne lea mai ha leʻo kiate ia, ʻʻOkú ke fie maʻu koā e nāunau māʻolunga tahá?’ Naʻá ne tali ange, ʻʻIo,’ pea hoko atu e leʻó, ʻTe ke maʻu fēfē ia ka ʻi hono fai pē ʻo e ngaahi feilaulau maʻongoʻonga tahá?’’’8

ʻOku tau ako mei he fefine pau ko ʻení ʻoku fie maʻu ʻetau loto ʻaki ke feilaulaú, ki hono tauhi ʻetau fuakavá.

Kau Fefine Pau ʻo e ʻAho ní: Ko Hono Manatuʻi mo Teuteu Atu ke Kātoangaʻi ʻEne Foki Maí

Kuó u lave atu ki ha kau fefine pau ʻi he kuonga ʻo e Fakamoʻuí, mo e konga kimuʻa hono Fakafoki Mai e Ongoongoleleí. Kae fēfē e tā sīpinga fakaākonga mo e fakamoʻoni ʻa ha kau fefine pau ʻi hotau kuongá?

ʻĪmisi
Sisitā Burton mo ha kau fafine ʻi ʻĒsia

ʻI haʻaku toki ʻaʻahi ki ʻĒsia, ne toe fakalotolahia au ʻe he kau fefine pau ne mau feʻiloakí. Ne ongo makehe kiate au e kāingalotu toʻu tangata ʻuluaki ʻi ʻInitia, Malēsia mo ʻInitonēsia, ne nau faifeinga ke moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi honau ʻapí, pea faʻa hoko ia ko ha feilaulau lahi, ʻi he fepaki e moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí pea mo e anga fakafonua ʻo e fāmilí mo e fonuá. ʻOku kei hokohoko atu hono faitāpuekina ʻe he toʻu tangata kehekehe ʻo ha kau fefine pau ʻi Hongo Kongo mo Taiuaní, ʻa e moʻui honau fāmilí, kāingalotu ʻo e Siasí mo e tukui-koló, ʻi he fakatefito ʻenau moʻuí ʻi he Fakamoʻuí mo ʻenau fiemālie ke feilaulau ke tauhi e ngaahi fuakavá ʻOku maʻu ha kau fefine pau pehē ʻi he Siasí.

ʻĪmisi
Sisitā Burton mo ha kau fafine ʻi ʻĒsia

Kuo taʻu lahi hono faitāpuekina ʻeku moʻuí ʻe ha fefine pau pehē, ʻi heʻene fefaʻuhi he taʻu ʻe 15 kuohilí mo e mahaki tauhi faingataʻa mo tolonga ko ia ko e uoua vaivaí (inclusion body myositis). Neongo naʻe heka saliote pē, ka naʻá ne feinga ke houngaʻia mo kei muimui pē ki heʻene lisi “Malavá”—ko ha lisi ʻo e ngaahi meʻa te ne lava ʻo faí, hangē ko ʻeku LAVA ke mānavá, lava ke folo ha meʻá, lava ke lotú pea lava ke ongoʻi e ʻofa ʻa hoku Fakamoʻuí. ʻOkú ne meimei fai fakaʻaho ki hono fāmilí mo e kaungāmeʻá, ʻa ʻene fakamoʻoni pau ʻoku fakatefito ʻia Kalaisí.

Ne u toki fanongo he talanoa kia Sení. Ko ha tokotaha ʻosi ngāue fakafaifekau, ka naʻe vete ʻene ongomātuʻá lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne fakamatala ki [heʻene] “ilifia mate” he fakakaukau atu ki heʻene teu foki ki ʻapí. Ka ʻi he ʻosi ʻene ngāue fakafaifekau ki ʻĪtalí, ʻi heʻene afe he ʻapi fakamisioná kae toki foki mai ki ʻAmeliká, naʻe ʻi ai ha fefine pau, ʻa ia ko e mali ʻo e palesiteni fakamisioná, naʻe tokoni angavaivai ange kiate ia ʻaki pē ʻene helu hono ʻulú.

Hili ha taʻu lahi mei ai, naʻe faitāpuekina e moʻui ʻa Sení ʻe ha fefine pau ʻe taha ko Teli—ko ha palesiteni Fineʻofa ʻi he siteikí— ʻi he taimi naʻe ui ai ʻa Seni ko ha palesiteni Fineʻofa he uootí. Naʻe kei lolotonga ngāue ʻa Seni heʻene pepa fakatotolo ki hono mataʻitohi toketaá. Naʻe ʻikai ngata pē he hoko ʻa Teli ko ha faifakahinohino kia Seni ko ha takimuʻá, ka naʻá ne toe nofo foki mo Seni ʻi ha houa ʻe 10 ʻi falemahaki ʻi hono maʻu ʻe Seni e tala ʻokú ne puke he kanisā totó (leukemia). Naʻe ʻaʻahi ʻa Teli ki falemahaki mo ʻave holo ʻa Seni ki heʻene ngaahi ʻapoinimení. Naʻe pehē ʻe Seni, “Mahalo ne tuʻo lahi ʻeku lua heʻene kaá.”

Neongo ʻene puke lahí, ka naʻe hokohoko atu pē e ngāue faitōnunga ʻa Seni ko e palesiteni Fineʻofa ʻo e uōtí. Neongo ʻene faingataʻaʻiá, ka naʻá ne telefoni mo text pea mo ʻīmeili mei hono mohengá peá ne fakaafeʻi e kau fafiné ke nau ʻaʻahi ange kiate ia. Naʻá ne meili ha fanga kiʻi kaati mo ha fakamatala ki he kakaí, ʻo ne ʻofa pē mei he mamaʻó ki heʻene kau fafiné. ʻI he taimi naʻe kole ai ʻe he uōtí ha tā ʻo ʻene kau palesitenisií, ko e laʻitā ʻeni ne ʻoangé. Koeʻuhí ko ha fefine pau foki ʻa Seni, naʻá ne fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau fefuaʻaki ʻenau kavengá, kau ai haʻaná.

ʻĪmisi
Tui tatā ʻa e kau palesitenisī Fakauooti ʻo e Fineʻofá

Naʻe fakamoʻoni ʻa e fefine pau, ko Sení ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ngata pē heʻetau ʻi heni ke fakahaofi e niʻihi kehé, ka ke fakahaofi foki mo kitautolu. Pea ʻoku maʻu e fakamoʻuí ʻi he ngāue fakataha mo Sīsū Kalaisí, mei hono maʻu ha mahino ki Heʻene ʻaloʻofá mo ʻEne Fakaleleí pea mo ʻEne ʻofa ki he kakai fefine ʻo e Siasí. ʻOku hoko ia he fanga kiʻi meʻa faingofua hangē ko hono helu ha ʻulu ʻo ha taha, ʻave ha kiʻi tohi fakalotolahi, mahino mo fietokoni ʻo e ʻamanaki leleí mo e ʻaloʻofá pe ko hano tuku ke tokoniʻi kitautolu ʻe he kau fafiné.”9

Ngaahi tokoua, ʻi he taimi kuo tohoakiʻi ai ʻetau tokangá, tau loto veiveiua, angahalaʻia, mamahi pe mei siva e ʻamanakí, tau tali muʻa e fakaafe ʻa e ʻEikí ke inu ʻEne vai moʻuí ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he fefine pau ʻi he vaikelí, mo ne fakaafeʻi e niʻihi kehé ke fai e meʻa tatau, ʻi heʻetau takitaha fai ʻetau fakamoʻoni pau: “Ko e Kalaisí ʻeni pe ʻikai?”

ʻI he taimi ʻoku hā ngali fehālaaki ai e moʻuí, hangē ko ia ne hoko kia Māʻata he mālōlō hono tuongaʻané—he taimi ʻoku tau aʻusia ai e mamahi ʻo e ongoʻi taʻelatá, paʻá, mole hotau ʻofaʻangá, mole mo e faingamālie ke mali mo ʻi ai ha fāmilí, movetevete ʻa e ʻapí, aʻusia ʻo e loto mafasiá, puke fakaesinó pe fakaʻatamaí, mafasia ʻo e ʻatamaí, loto hohaʻá, maʻunimā, faingataʻaʻia fakapaʻangá pe ko ha ngaahi faingamālie kehe—ʻofa ke tau manatuʻi ʻa Māʻata pea tau fai e fakamoʻoni pau tatau pē: “Ka ʻoku ou ʻilo … [pea] ʻoku ou tui ko e Kalaisí koe, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.”

ʻĪmisi
Women at the cross

ʻOfa ke tau manatuʻi e kau fefine pau ne nau fakafisi ke liʻaki hotau Fakamoʻuí lolotonga ʻEne aʻusia e mamahi lahi ʻi he kolosí pea nau maʻu e faingamālie kimui ange ke hoko ko ha kau fuofua fakamoʻoni pau ʻo ʻEne Toetuʻu nāunauʻiá. ʻOfa ke tau nofo ofi kiate Ia ʻi heʻetau lotú mo e ako folofolá. ʻOfa ke tau toe ofi ange kiate Ia ʻi heʻetau teuteu mo maʻu ʻa e ongo fakaʻilonga toputapu ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí he uike takitaha lolotonga e ouau ʻo e sākalamēnití, pea ʻi heʻetau tauhi e ngaahi fuakavá, ʻo tokoni ki he niʻihi kehé ʻi honau taimi faingataʻaʻiá. Mahalo te tau kau ai he kau fefine pau, ko e kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisi,  ʻa ia te nau kātoangaʻi ʻEne toe hāʻele nāunauʻia maí.

ʻĪmisi
Ko e Fakamoʻuí ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha Ongomātuʻa Fakalangi ʻofa; pehē ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí; pea mo ʻEne Feilaulau taʻefakangatangata maʻatautolú. ʻOku ou ʻilo naʻe tomuʻa fakanofo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke hoko ko e palōfita ʻo e Ongoongolelei kuo Fakafoki Maí. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea naʻe liliu ia ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. Kuo tāpuekina kitautolu ʻaki ha palōfita moʻui ʻi hotau kuongá, ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. ʻOku ou ʻiloʻi pau e ngaahi moʻoni ko ʻení! . ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Fakatokangaʻi ange: ʻI he ʻaho 1 ʻo  ʻEpeleli, 2017, naʻe tukuange ai ʻa Sisitā Burton mei heʻene hoko ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá.