2010–2019
Pea Ko ‘Eni ‘a e Moʻui Taʻengatá
ʻEpeleli 2017


Pea Ko ‘Eni ‘a e Moʻui Taʻengatá

ʻOku ʻafioʻi koe ʻe he ʻOtuá pea ʻokú Ne fakaafeʻi koe ke ke ʻiloʻi Ia.

ʻOku ou lea kiate kimoutolu, ko e toʻu tangata kei tupu haké—ko kimoutolu toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavoú, tāutaha pe ʻosi mali—ʻa e kau taki ʻo e Siasí ni ʻi he kahaʻú. Neongo e hulutuʻa e faiangahalá, longoaʻá, ilifiá mo e puputuʻu ʻi he māmaní he ʻaho ní, ka ʻoku ou lea mahino kiate kimoutolu ʻo fekauʻaki mo e fakaʻeiʻeiki pea mo e tāpuaki ʻo e ʻilo ki he ʻOtuá.

Naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ha ngaahi moʻoni lahi ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e palani ʻo e fiefia ʻa e Tamai Hēvaní pea mo ho tuʻunga ʻi aí. Te u fakatefito ʻi ha ongo foʻi moʻoni ʻe tokoni ke mahino pe ko hai koe ʻi hoʻo hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá mo ʻiloʻi hoʻo taumuʻa ʻi he moʻuí.

ʻUluakí: “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”1

Uá: “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē tahá, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú.”2

Kātaki ʻo manatuʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení—ʻoku nau akoʻi mai e ʻuhingá ʻi heʻeku feinga ke fakamatalaʻi e founga te tau lava kotoa ʻo ʻiloʻi ai e ʻOtuá.

ʻIloʻi Ia ʻo Fakafou ʻi he Lotú

Siʻoku kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku kamata ʻetau ʻiloʻi e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he lotú.

ʻI he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli  1829, naʻe kamata ai e ngāue ʻa e talavou taʻu 22 ko ʻŌliva Kautelé, ko ha sikalaipe ʻa e talavou taʻu 23 ko Siosefa Sāmitá. Ne na kei talavou pē—hangē ko kimoutolú. Naʻe kole ʻe ʻŌliva ke maʻu ha fakapapau mei he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo hono fatongia ki aí. Naʻá ne maʻu e fakahā ko ʻení ko ha tali ki ai:

“Vakai, ʻokú ke ʻilo naʻá ke fehuʻi kiate au pea naʻá ku fakamaama ho ʻatamaí. …

“ʻIo, ʻoku ou tala kiate koe, koeʻuhí ke ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha taha kehe ka ko e ʻOtuá pē ʻokú ne ʻafioʻi hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi holi ʻa ho lotó. …

“… Kapau ʻokú ke holi ki ha toe fakamoʻoni kehe, keke fakakaukau ʻi ho ʻatamaí ki he pō ʻa ia naʻá ke tangi ai kiate au ʻi ho lotó. …

“ʻIkai naʻá ku leaʻaki ʻa e fiemālié ki ho ʻatamaí … ? Ko e hā mo ha toe fakamoʻoni lahi hake te ke lava ʻo maʻu ʻi ha fakamoʻoni mei he ʻOtuá?”3

ʻI he taimi ʻokú ke lotu ai ʻi he tuí, te ke ongoʻi leva ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he lea atu ʻa Hono Laumālié ki ho lotó. Neongo ʻetau ongoʻi tuēnoa pe taʻepauʻia he taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku ʻikai ke ke tuēnoa ʻi he māmani ko ʻení. ʻOku ʻafioʻi fakatāutaha koe, ʻe he ʻOtuá. ʻI hoʻomou lotú, te mou ʻiloʻi Ia.

ʻIloʻi Ia ʻi he Ako Folofolá

ʻOku ʻikai ngata pē heʻetau ʻilo ʻo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi he ako folofolá, ka ʻoku tau ʻiloʻi lelei ai Ia.

ʻI ʻEpeleli ʻo e 1985, ne lea ʻa ʻEletā Pulusi R. Makonigikī ʻi he konifelenisi lahí—ʻaho ʻe 13 kimuʻa peá ne mālōloó. Naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene fakamoʻoní:

“Ko e taha au ʻo ʻEne kau fakamoʻoní, pea ʻe ʻi ai e ʻaho te u ala ai ki he ngaahi mataʻi faʻo ʻi Hono ongo toʻukupú mo Hono ongo toʻukupu kelekelé pea ʻe fakaviviku Hono ongo toʻukupu kelekelé ʻaki hoku loʻimatá.

Ka he ʻikai ke u toe ʻilo lelei ange he taimi ko iá ʻi he meʻa ʻoku ou ʻiloʻi he taimi ní, ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtua Māfimafí, ko Ia ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, pea ʻoku tupu pea hoko mai ʻa e fakamoʻuí ʻi Hono taʻataʻa fakaleleí ʻo ʻikai ʻi ha toe founga kehe”4

Kuo teʻeki ai ngalo ʻiate kimautolu e ongo ne mau maʻu, heʻemau fanongo ki he lea ʻa ʻEletā Makongikī he ʻaho ko iá. ʻI he kamata ʻene leá, naʻá ne fakahā mai ʻa e ʻuhinga ne mālohi fau ai ʻene fakamoʻoní. Naʻá ne pehē:

Te u ngāue ʻaki pē ʻeku ngaahi lea ʻaʻaku ʻi heʻeku fakamatala ki he ngaahi meʻa fakaofó ni, neongo te mou pehē ko ha ngaahi lea ia mei he folofolá.  …

“Ko e moʻoni ne ʻuluaki lea ʻaki ia ʻe ha niʻihi kehe, ka ko ha ngaahi lea ia ʻaʻaku he taimí ni, he kuo fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá kiate au ʻoku moʻoni ia, pea ʻi he taimi ní ʻoku hangē ne ʻuluaki fakahā pē ia ʻe he ʻEikí kiate au. Ko ia ai naʻá ku fanongo ki hono leʻó pea ʻiloʻi ʻene folofolá.”5

ʻI hoʻo ako mo fakalaulauloto ki he folofolá, te ke ongoʻi foki e leʻo ʻo e ʻOtuá, ʻiloʻi ʻEne folofolá mo ʻiloʻi tonu Ia. ʻE fakahā fakatāutaha atu ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi moʻoni taʻengatá kiate koe. ʻE hoko ʻa e ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ko ha konga hoʻo moʻuí, pea ʻe malama ia mei ho laumālié.

Tānaki atu ki he ako fakatāutahá, ʻoku mahuʻinga ʻa e ako folofola fakafāmilí.

Ne ma loto ʻi homa ʻapí ke ako mo ʻiloʻi ʻe heʻema fānaú e leʻo ʻo e Laumālié. ʻOkú ma tui naʻe hoko ia ʻi hono ako fakaʻaho homau fāmilí e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku fakamālohia ʻetau fakamoʻoní, ʻi heʻetau talanoa ki he ngaahi moʻoni taʻengatá.

ʻOku hoko e ako folofolá ko e founga ia ʻoku akoʻi fakatāutaha ai kitautolu ʻe he Laumālié. ʻI hoʻomou ako fakaʻaho e folofolá, mo fakatāutaha mo fakafāmilí, te mou ako ai ke ʻiloʻi e leʻo ʻo e Laumālié mo ʻilo ki he ʻOtuá.

ʻIloʻi Ia ʻi Hono Fai Hono Finangaló

Makehe mei heʻetau lotu mo ako e folofolá, ʻoku fie maʻu foki ke tau fai e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Ko e Fakamoʻuí ʻa hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoá. Naʻá Ne folofola, “Naʻe ʻikai ke u ʻalu hifo mei he langí ke fai hoku loto ʻoʻokú, ka ko e finangalo ʻo ia naʻá ne fekauʻi aú.”6

ʻI he hā ko ia ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ki he kau Nīfaí, naʻá Ne folofola, “Vakai, ko au ko e maama mo e moʻui ʻa e māmaní; pea kuó u inu mei he ipu kona ko ia naʻe tuku ʻe he Tamaí kiate aú, pea kuó u fakaongoongoleleiʻi ʻa e Tamaí ʻi heʻeku toʻo kiate au ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní, ʻa ia kuó u fai ai ʻa e meʻa kotoa pēkuofinangalo ʻa e Tamaí ke u fai talu mei he kamataʻangá.”7

ʻOkú ta fai e finangalo ʻo e Tamaí ʻi heʻetau fakaʻapaʻapaʻi ʻetau ngaahi fuakavá, tauhi e ngaahi fekaú mo tokoni ki he ʻOtuá mo hotau kāingá.

ʻOku tatau pē ʻeku ongomātuʻá mo e ongomātuʻa hoku uaifi ko Lonitaá—mahalo ko ha kakai tatau pē mo hoʻomou mātuʻá. Ka ko e meʻa ʻe taha ʻoku ou ʻofa ai heʻema ongomātuʻá, ko ʻenau fakatapui ʻenau moʻuí ke tauhi ki he ʻOtuá, pea ne nau akoʻi kimaua ke ma fai e meʻa tatau pē.

ʻI he hili ha taʻu ʻe ua mei he mali e ongomātuʻa ʻa Lonitaá, naʻe ui ʻene tamai taʻu 23 ʻi ha ngaahi taʻu, ke ngāue fakafaifekau taimi kakato. Naʻá ne tuku hono uaifi kei siʻí mo hona ʻofefine taʻu 2 kae ʻalu. Naʻe ui leva hono uaifí ke na ngāue fakataha mo ia he māhina ʻe fitu fakaʻosi ʻo ʻene ngāué—kae tokangaʻi hona ʻofefiné ʻe hona kāinga.

Hili mei ai ha ngaahi taʻu siʻi, ʻi he aʻu ʻo toko ʻena fānaú, ne nau hiki ai ʻi Misoula, Monitana, ke lava ʻene tamaí ʻo ako ʻi he ʻunivēsití. Ka ne nau ʻi ai pē ʻi ha ngaahi māhina siʻi, kuo ui leva ʻe Palesiteni Sipenisā  W. Kimipolo mo ʻEletā Maʻake E. Pitasoni, ʻeku tamai he fonó ke hoko ko e fuofua palesiteni ʻo e siteiki Misoula foʻou ne toki fokotuʻú. Naʻá ne taʻu 34 pē ia. Naʻe tuku leva e ako ʻunivēsití ka ne feinga ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí—kae ʻikai ko hono lotó.

Kuo ngāue ʻeku ongomātuʻá ʻi he temipalé ʻo laka hake he taʻu ʻe 30—ko ha tokotaha faisila ʻa ʻeku Tangataʻeikí, pea naʻe ngāue ouau ʻa ʻeku Fineʻeikí. Ne na ngāue fakafaifekau taimi kakato fakataha tuʻo nima—ʻi Livasaiti, Kalefōnia; ʻIulanipatā, Mongikōlia; Nailopi, Kēnia; Temipale Nāvū ʻIlinoisí; pea mo e Temipale Monitulei Mekisikoú. Ne na ngāue mālohi ʻi Mekiskou ke ako ha lea fakafonua foʻou, pea naʻe ʻikai faingofua ke fai ia ʻi he taʻu 80. Ka naʻá na feinga ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí, kae ʻikai ke na tulifua ki heʻena ngaahi holi pē ʻanaua ʻi he moʻuí.

Kiate kinautolu mo e kotoa ʻo e kāingalotu mateaki kotoa pē ʻoku ngāue he funga ʻo e māmaní, ʻoku ou fakaongo atu e folofola ʻa e ʻEikí ki he palōfita ko Nīfaí, ko e foha ʻo Hilamani: “ ʻOkú ke monūʻia koe …, koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kuó ke faí; … kuo ʻikai te ke kalofaki hoʻo moʻui ʻaʻaú , ka  kuó ke feinga pe ke fai hoku lotó, pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú.”8

ʻI heʻetau feinga ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻo tauhi faivelenga kiate Ia mo hotau kāingá, ʻoku tau ongoʻi ai ʻEne hōifua maí pea tau ʻiloʻi ai Ia.

ʻIloʻi Ia pea Hoko ʻo Hangē ko Iá

ʻOku fakahā mai ʻe he Fakamoʻuí ko e founga lelei taha ke ʻilo ai e ʻOtuá, ko e hoko ʻo hangē ko Iá. Naʻá ne akonaki: “Ko ia, ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú? Ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ke mou hangē pē ko aú.”9

ʻOku mahuʻinga e moʻui tāú, ki he hoko ʻo hangē ko Iá. Naʻá Ne fekau mai, “Fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kimoutolu; ʻio, fakamaʻa homou lotó pea fufulu mo homou nimá … ke u lava ʻo ngaohi ʻa kimoutolu ke mou maʻa.”10 ʻI he kamata ʻetau fononga he hala ke hoko ai ʻo hangē ko Iá, ʻoku tau fakatomala pea maʻu ʻEne fakamolemolé pea mo Ne fakamaʻa hotau laumālié.

Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí e talaʻofa ko ʻení ke tokoni mai ʻi heʻetau fakalakalaka ke aʻu ki he Tamaí: “Ko e moʻoni, ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEikí: ʻE hoko ʻo pehē ko e tangata kotoa pē ʻe liʻaki ʻene ngaahi angahalá pea haʻu kiate au, ʻo ui ki hoku hingoá, pea talangofua ki hoku leʻó, mo tauhi ʻeku ngaahi fekaú, te ne mamata ki hoku matá pea ʻiloʻi ʻoku ou ʻi ai.”11

ʻOku fakafou ʻi heʻetau tui ki Heʻene feilaulau fakaleleí, ʻa hono fakamaʻa mo fakamoʻui kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, pea lava ke tau ʻiloʻi Ia ʻaki hono tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko Iá. Naʻe akonaki ʻa Molomona ʻo pehē, “Lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó … ke mou hoko ko e ngaahi foha [mo e ʻofefine] ʻo e ʻOtuá; koeʻuhi ka hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo Ia.”12 ʻI heʻetau feinga ke hangē ko e ʻOtuá, te Ne lava ʻo liliu kitautolu, ʻo lahi ange ia he meʻa te tau lavá.

ʻIloʻi Ia ʻaki Hoʻo Muimui ki he Kau Faifakahinohinó

Kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ha kau faʻifaʻitakiʻanga mo ha kau faifakahinohino, ke tokoni ki heʻetau feingá. ʻOku ou fie vahevahe atu ʻeku ongoʻi ki ha taha pehē kiate au, ko ʻEletā Niila A. Mekisuele. Naʻá ne feinga maʻu pē ke fakavaivai hono lotó ki he finangalo ʻo e Tamaí, ʻi heʻene feinga ke hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá.

ʻI he taʻu ʻe 20 tupu kuohilí, naʻá ne vahevahe mai e ongo naʻá ne toki maʻu hili pē hono ʻilo ʻene puke he kanisaá. Naʻá ne talamai, “ʻOku ou fie kau he timí, ʻi he tafaʻaki ko ʻení [ʻo e veilí] pe tafaʻaki ʻe tahá. ʻOku ʻikai ke u fie tangutu pē he tapaʻi lainé. ʻOku ou fie kau he vaʻingá.”13

ʻI he ngaahi uike siʻi ne hokó, naʻá ne momou ke kole ki he ʻOtuá ke fakamoʻui ia; naʻá ne loto pē ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe hono uaifi ko Kōliní, ko e fuofua tangi ʻa Sīsū he Ngoue ko Ketisemaní, ko e “Kapau ʻe faʻa fai pea ʻave ʻa e ipú ni meiate au.” Peá Ne toki folofola leva, “Kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au ka ko koe pē.14 Naʻá ne poupouʻi ʻa ʻEletā Mekisuele ke muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ke kole ha tokoni pea toki fakavaivaiʻi hono lotó ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, pea naʻá ne fai ia.15

Hili haʻane faingataʻaʻia lahi ʻi he ngaahi faitoʻo kehekehe ʻi ha meimei taʻu ʻe taha, naʻá ne toe foki kakato mai ʻo “kau ʻi he vaʻingá.” Naʻá ne ngāue ʻi ha toe taʻu ʻe fitu.

Ne u kau fakataha mo ia ʻi ha ngaahi fatongia he ngaahi taʻu ko iá. Ne u ongoʻi ʻene angaleleí, manavaʻofá, mo e ʻofá. Ne u mātā tonu hono siviʻi fakalaumālie ia ʻo fakafou ʻi he hokohoko atu ʻene faingataʻaʻiá mo e ngāue taʻetūkua ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

Naʻe pehē ʻe he faʻifaʻitakiʻanga lelei taha mo e faiakó ʻoku ʻatā kiate kitautolu kotoá, ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui, Ko Sīsū Kalaisí. “Ko au ko e halá, mo e moʻoní, pea mo e moʻuí: ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate au.”16 “Haʻu ʻo Muimui ʻIate au.”17

ʻE hoku kāinga kei talavou, ko e ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá, ko ha ngāue ia ʻoku fai ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko [ʻemau] ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia [naʻe] fekau [mai ʻe he Tamaí].”18

“He ʻikai koā ke tau fai atu ʻi ha ngāue mahuʻinga pehē? … Ke mou loto-toʻa, [ʻe hoku kaungāmeʻa kei talavou]; pea fai atu, fai atu ki he ikuna!”19

ʻOku ʻafioʻi koe ʻe he ʻOtuá pea ʻokú Ne fakaafeʻi koe ke ke ʻiloʻi Ia. Lotu ki he Tamaí, ako e folofolá, feinga ke fai e finangalo ʻo e ʻOtuá, feinga ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí pea muimui ki he kau faifakahinohino angamāʻoniʻoní. ʻI hoʻomou fai iá, te mou hanga ai ʻo ʻiloʻi e ʻOtuá mo Sīsū Kalaisi, pea te mou maʻu e moʻui taʻengatá. Ko ʻeku fakaafe ʻeni kiate kimoutolú, ʻi heʻeku hoko ko ha fakamoʻoni kuo fakanofo Maʻanauá. ʻOkú Na moʻui. ʻOkú Na ʻofeina kimoutolu. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.