2010–2019
Tuku ke Taki ʻa e Laumālié
ʻEpeleli 2017


Tuku ke Taki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e fatongia fakalangi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko hono tataki fakalangi, fakamoʻoniʻi, akoʻi, mo ueʻi kitautolu ke tau ʻaʻeva ʻi he maama ʻa e ʻEikí.

Kāinga, ʻoku tau tatau pē ʻi hono fakatokangaʻi e fakavaveʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi heʻene pōpoaki he pongipongi ní. ʻOku mau ʻofa atu Palesiteni Monisoni, mo poupouʻi koe, mo lotua maʻu pē koe, “ko homau palōfita ʻofeina.”1

Kuo tau ongoʻi e mālohi ʻo e Laumālié he fakaʻosinga ʻo e uike ní. ʻOku tatau ai pē pe ʻoku mou ʻi he fale fakatahaʻangá ni pe mamata mai mei ʻapi, pe ʻi he ngaahi falelotú ʻi ha ngaahi feituʻu mamaʻo ʻi māmani, ʻokú ke maʻu e faingamālie ke ongoʻi ai e Laumālie ʻo e ʻEiki. ʻOku fakamoʻoniʻi atu ʻe he Laumālie ko iá ki ho lotó mo e ʻatamaí e ngaahi moʻoni ne akoʻi ʻi he konifelenisí ni.

Fakakaukau ki he ngaahi lea ʻo e himi angamaheni ko ʻení:

[Tuku ke taki ʻa e Laumālié;

Tuku ke ne akoʻi mai e moʻoní.

Te Ne fakamoʻoniʻi ʻa Kalaisi.

Mo fakamaama hotau ʻatamaí].2

ʻOku tau ʻilo mei he fakahā kimui ní ko e Toluʻi ʻOtuá ʻoku ʻi ai e toko tolu mavahevahe: ko ʻetau Tamai Hēvaní; Hono ʻAlo Tofu Pē ʻe Taha ko Sīsū Kalaisí; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau ʻilo “ʻoku maʻu ʻe he Tamaí ʻa e sino ʻo e kakano mo e hui ʻoku ongoʻingofua tatau mo e sino ʻo e tangatá; pehē foki mo e ʻAló; ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e sino ʻo e kakano mo e hui, ka ko e tokotaha ia ko e Laumālie pē. Ka ne ʻikai ke pehē, ʻe ʻikai lava ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke nofoʻia ʻa kitautolu.”3

ʻE nofotaha ʻeku pōpoaki he ʻaho ní ʻi he mahuʻinga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. Naʻe ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní te tau fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa, mamahi, mo e puputuʻu ʻi he moʻui fakamatelié; ka naʻá Ne ʻafioʻi te tau fefaʻuhi mo ha ngaahi fehuʻi, loto-mamahi, fakatauele mo ha ngaahi vaivai. Naʻá Ne foaki mai e Laumālie Māʻoniʻoní, ke tau maʻu mei ai ha mālohi fakamatelie mo ha tataki fakalangi.

ʻOku haʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he ʻEikí. Ko Hono fatongia fakalangí, ke tataki fakalangi, fakamoʻoniʻi, akoʻi, mo ueʻi kitautolu ke tau ʻaʻeva ʻi he maama ʻa e ʻEikí. ʻOku tau maʻu e fatongia toputapu ke ako ke fakatokangaʻi Hono ivi tākiekiná ʻi heʻetau moʻuí pea tali.

Manatuʻi e talaʻofa ʻa e ʻEikí: “Te u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, ʻa ia ʻe fakamāmaʻi ho ʻatamaí, ʻa ia ʻe fakafonu ho laumālié ʻaki ʻa e fiefia.”4 ʻOku ou manako he foʻi fakapapau ko iá. ʻOku ʻomi ʻe he fiefia ʻokú ne fakafonu hotau lotó ha fakakaukau ʻoku taʻengata, ʻo kehe ia mei he moʻui fakaʻahó. ʻOku hoko e fiefia ko iá ko ha fakanonga ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻá pe mamahí. ʻOkú ne ʻomi e fiemālie mo e loto-toʻa, fakahā ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, mo fakalahi ʻetau ʻofa ki he ʻEikí mo e kotoa e fānau ʻa e ʻOtuá. Neongo hono fuʻu fie maʻu e faʻahinga tāpuaki ko iá, ka ʻoku lahi hono fakangaloki mo liʻaki kinautolu ʻe he māmaní.

ʻI heʻetau maʻu e sākalamēnití he uike takitaha, ʻoku tau fai ai ha fuakava ke “manatu maʻu pē kiate Ia,” ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻI heʻetau tauhi e fuakava toputapu ko ʻení, ʻoku fai mai leva e talaʻofa te “[tau] maʻu maʻu ai pē ʻa hono Laumālié.”5

ʻOku tau fakahoko fēfē ia?

ʻUluakí, ʻoku tau feinga ke moʻui taau mo e Laumālié.

ʻOku feohi e Laumālie Māʻoniʻoní mo kinautolu ʻoku “fuʻu tokanga lahi ke manatuʻi ʻa e ʻEiki ko honau ʻOtuá mei he ʻaho ki he ʻaho.”6 Pea hangē ko e enginaki ʻa e ʻEikí, kuo pau ke tau “liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, pea fekumi ki ha ngaahi meʻa ʻo ha maama lelei ange,”7 he “ʻoku ʻikai ke ʻafio ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi ha ngaahi temipale ʻoku taʻe māʻoniʻoni.”8 Kuo pau ke tau feinga maʻu pē ke talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, ako e folofolá, lotu, ʻalu ki he temipalé, pea moʻui moʻoni ʻaki e tefito ʻo e tui hono hongofulu mā tolú, “ke faitotonu, angatonu, sino maʻa, angalelei, anga māʻoniʻoni, pea … failelei ki he kakai kotoa pē.”

Uá, kuo pau ke tau loto ke maʻu e Laumālié.

Kuo talaʻofa mai e ʻEikí, “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó.”9 Ne toki kamata ke mahino ʻeni kiate au heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavou ʻi Sikoti Peleni, Niu Sēsī. Ne ʻi ai ha pongipongi māfana ʻi Siulai ne u ongoʻi mo hoku hoá ke ma kumi ha fiefanongo ʻi he Temipale Sikueá. Ne ma tukituki atu he ʻapi ʻo ʻEleuti Sikeifá. Ne fakafisingaʻi kimaua ʻe hono uaifí.

ʻI he kamata ke ne tāpuniʻi e matapaá, ne u ongoʻi ke fai ha meʻa ne teʻeki ke u fai kimuʻa, pea kuo teʻeki pē ke u toe fai kimui ai! Ne u mono atu hoku vaʻé he matapaá mo fehuʻi ange, “ʻOku toe ʻi ai ha taha te ne ngali tali ʻema pōpoakí?” Ne tokanga mai hona ʻofefine taʻu 16 ko Maʻatí, pea naʻá ne lotua lahi he ʻaho kimuʻá ke maʻu ha fakahinohino. Ne mau feʻiloaki mo Maʻati, pea aʻu ki ha taimi ne kau mai mo ʻene faʻeé ki he lēsoní. Ne na kau lōua ki he Siasí.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Rasband ʻi heʻene hoko ko e faifekaú

Kuo papitaiso ʻeni ha toko 136, ko e ola ʻo e papi ʻa Maʻatí, kau ai ha konga lahi hono fāmilí, pea kuo nau fai ha ngaahi fuakava ʻi he ongoongoleleí. ʻOku ou houngaʻia heʻeku fakafanongo ki he Laumālié ʻo mono atu hoku vaʻé he matapaá, he ʻaho māfana ko ia ʻi Siulaí. ʻOku ʻi heni he ʻahó ni ʻa Maʻati mo ha niʻihi ʻo hono fāmilí.

Tolú, kuo pau ke tau fakatokangaʻi e Laumālié he taimi ʻoku hoko mai aí.

ʻOku ou ʻiloʻi ko e fetuʻutaki ʻa e Laumālié ʻoku faʻa hoko mai ia ko ha ongo. ʻOkú ke ongoʻi ia ʻi ha ngaahi lea ʻokú ke angamaheni ki ai, ʻoku mahino kiate koe, mo ne ueʻi koe. Fakakaukau ki he tali ʻa e kau Nīfaí ʻi heʻenau fanongo ki hono lotua kinautolu ʻe he ʻEikí: “Pea naʻe fanongo ʻa e kakaí pea nau fakamoʻoni ki ai; pea naʻa nau fakaava honau lotó pea naʻa nau ʻiloʻi ʻi honau lotó ʻa e ngaahi folofola ʻa ia naʻá ne lotu ʻakí.”10 Naʻe ongo ki honau lotó e ngaahi lea ʻo ʻEne lotú. ʻOku leʻo siʻi mo vanavanaiki e leʻo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe fefaʻuhi ʻa ʻIlaisiā he Fuakava Motuʻá mo e kau taulaʻeiki ʻa Pealí. Ne ʻamanaki e kau taulaʻeikí ke ongo mai e “leʻo” ʻo Pealí ʻo hangē ha maná, ʻo tutu ʻenau feilaulaú. Ka naʻe ʻikai ha leʻo, pea ʻikai ha afi.11

Naʻe lotu ʻa ʻIlaisiā kimui ai. “Pea vakai, naʻe hāʻele atu ʻa [e ʻEikí], pea naʻe mafahifahi ʻa e moʻungá ʻe he matangi mālohí, peá ne fakamomomomoiki ʻa e ngaahi maká ʻi he ʻao ʻo [e ʻEikí]; ka naʻe ʻikai ʻi he matangí ʻa [e ʻEikí]: pea hili ʻa e matangí naʻe mofuike; ka naʻe ʻikai ʻi he mofuiké ʻa [e ʻEikí]:

“Pea hili ʻa e mofuiké ko e afi; ka naʻe ʻikai ʻi he afí ʻa [e ʻEikí]: pea hili ʻa e afí naʻe ʻi ai ʻa e kihiʻi leʻo mālie.”12

ʻOkú ke ʻiloʻi e leʻo ko iá?

Ne akoʻi ʻe Palesiteni Monisoni, “ʻI heʻetau tulifua ki he moʻuí, tuku ke tau ako e lea ʻo e Laumālié.”13 ʻOku lea ʻaki ʻe he Laumālié ha ngaahi lea ʻoku tau ongoʻi. Ko e ngaahi ongo ko ʻení ʻoku angavaivai, ko ha ueʻi ke tau ngāue, ke fai ha meʻa, pe lea, ke tali ʻi ha founga pau. Kapau ʻoku fakavaʻivaʻinga pe fakafiefiemālie ʻetau huú, taʻe tokanga mo tuku hotau lotó ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní, ʻe holo leva ʻetau malava ke ongoʻí. Ne lea ʻa Nīfai kia Leimana mo Lemiuela ʻo pehē, “Kuó mo fanongo ki hono leʻó mei he taimi ki he taimi; pea kuó ne lea kiate kimoua ʻi he kihiʻi leʻo-siʻi, ka naʻe ʻikai te mo lava ʻo ongoʻi, ʻo ʻikai ai te mo ongoʻi ʻa ʻene ngaahi leá.”14

ʻI Sune ʻo e taʻu kuo ʻosí, ne u fononga atu ki ʻAmelika Tonga ʻi haku fatongia. Ne mau femoʻuekina he ʻaho ʻe 10 ʻi he ʻaʻahi ki Kolomupia, Pelū, mo ʻEkuatoa. Ne mate ha laungeau, lavelavea ha laumano, maumau mo ʻauha e tukui ʻapí mo e tukui kolo ʻi ʻEkuatoa ko Potovieso mo Manitaá, tupu mei ha mofuike lahi. Ne ueʻi au ke tānaki atu ki heʻemau taimi tēpilé ha ʻaʻahi ki he kāingalotu he tukui kolo ko ʻení. Ne ʻikai te mau fakapapauʻi te mau aʻu ki ai koeʻuhi ko e maumau ʻa e halá. Ne ʻosi talamai heʻikai ke mau lava ʻo aʻu ki ai, ka naʻe ʻikai mole atu e ongo ia ne u maʻú. Ne faifai pea tāpuekina kimautolu ʻo mau lava ʻo ʻaʻahi ki he ongo koló.

Koeʻuhi ko e fakatuʻupakē hono fanongonongó, ne u fakakaukau ʻe toko siʻi pē ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻe omi ki he fakataha fakavavevavé. Neongo ia, ne mau aʻu atu ki he siteiki senitā takitaha kuo fonu hake mai e falelotú ia ʻo aʻu ki he funga siteisí. Ko e niʻihi naʻe hū maí ko e kau paionia mateaki ia ʻo e feituʻú, ne nau tuʻu maʻu he Siasí, ʻo fakalotolahiʻi e niʻihi kehé ke kau mo kinautolu ʻi he lotu ke ongoʻi e Laumālié ʻi heʻenau moʻuí. Ne tangutu he ʻotu muʻá ha kau mēmipa kuo mole honau ngaahi ʻofaʻangá mo e kaungāʻapí ʻi he mofuiké. Ne u ongoʻi ke tuku ha tāpuaki fakaʻaposetolo maʻanautolu kotoa ʻi he fakatahá, pea ko ʻeku fuofua tuku ia ha tāpuaki peheni. Neongo ne u tuʻu mei muʻa he fale ko iá, ka naʻe hangē pē ʻoku hilifaki hoku nimá ʻi honau ʻulú takitaha mo ongoʻi hono lilingi atu e ngaahi lea ʻa e ʻEikí.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā mo Sisitā Rasband ʻi Saute ʻAmelika

Ne ʻikai ngata ai. Ne u ongoʻi mālohi ke lea kiate kinautolu ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Sīsū heʻene ʻaʻahi ki he kakai ʻi he ongo ʻAmeliká. “Naʻá Ne fua hake ʻa ʻenau fānau īkí … ʻo ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu, mo hūfakiʻi ʻa kinautolu ki he Tamaí.”15 Ne mau ʻi ʻEkuatoa, ke fai e ngāue ʻetau Tamaí, he ko ʻEne fānau ʻeni.

Faá, kuo pau ke tau ngāue ʻi he fuofua ueʻí pē.

Manatuʻi e ngaahi lea ʻa Nīfaí. “Pea naʻe tataki au ʻe he Laumālié, ʻo ʻikai te u tomuʻa ʻilo ʻa e meʻa te u faí. Ka naʻá ku ʻalu atu pē”16

Kuo pau ke pehē mo kitautolu. Kuo pau ke tau falala moʻoni ʻi heʻetau fuofua maʻu e ueʻí. ʻOku ʻi ai e taimi ʻoku tau fakaʻuhinga; ʻoku tau fakakaukau pe ʻoku tau ongoʻi ha ueʻi fakalaumālie pe ko e fakakaukau pē ia ʻatautolu. ʻI he taimi ʻoku tau fakafehuʻi tuʻo ua, pe tolu ke ʻilo pe ʻoku tonu e ongo ʻoku tau maʻú—he ʻoku tau faʻa fai kotoa ia—ʻoku tau tuli ai e Laumālié; ʻoku tau fehuʻia ai e faleʻi fakalangí. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē kapau te ke fanongo pē ki he ʻuluaki ueʻí, heʻikai ha toe veiveiua ʻoku tonu pē ia.”17

Ko ha fakatokanga ʻeni: ʻoua naʻá ke fakakaukau ki ha pale koeʻuhi naʻá ke talia e Laumālie Māʻoniʻoní. Manatuʻi, ʻokú ke fai e ngāue ʻa e kihiʻi leʻo siʻi mo vanavanaiki.

Lolotonga ʻeku hoko ko ha palesiteni fakamisiona ʻi Niu ʻIoke Sití, ne u ʻi ha falekai ʻi he feituʻu Bronx mo ha kau faifekau. Ne ofi mai kiate kimautolu ha fāmili kei talavou. Ne hangē kuo nau mateuteu ke tali e ongoongoleleí. Ne u siofi ʻetau kau faifekaú pe ko e hā te nau faí, mo fakatokangaʻi atu e mavahe ʻa e fāmilí he ʻosi ʻenau maʻu meʻatokoní. Ne u pehē ange leva, “Kau ʻeletā, ʻoku tau ako ha lēsoni ʻi heni he ʻahó ni. Ne mou sio ki ha fāmili fakaʻofoʻofa ne hū mai ki he falekaí. Ko e hā ne tonu ke tau faí?”

Ne tali mai leva ʻe ha ʻeletā ʻe taha: “Ne u fakakaukau ke tuʻu ʻo ʻalu ʻo fakatalanoa kiate kinautolu. Ne u ongoʻi e ueʻí, ka naʻe ʻikai pē ke u ngaue.”

Ne u pehē ange, “Kau Faifekau, kuo pau ke tau ngaue pē ʻi he ʻuluaki ueʻí. Ko e meʻa naʻá ke ongoʻí, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ia!”

Ko e ueʻi ʻuluakí ko ha tataki fakalaumālie haohaoa ia mei langi. Ko e taimi ʻoku nau fakapapauʻi pe fakamoʻoni ai kiate kitautolú, ʻoku fie maʻu ke tau ʻiloʻi kinautolu mo e tuʻunga ʻoku nau ʻi aí pea ʻoua naʻa teitei tuku ke mole. ʻOku faʻa tataki kitautolu ʻe he Laumālié ke tokoniʻi ha taha ʻoku faingataʻaʻia, tautefito ki ha fāmili mo ha kaungāmeʻa. “ʻIo … ʻe he kihiʻi leʻo siʻi, ʻa ia ʻoku fanafana ʻo ongoʻi pea mahuhuhuhu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē,”18 ʻo ne tataki kitautolu ki he ngaahi faingamālie ke akoʻi e ongoongoleleí, mo fai ha fakamoʻoni ki Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo Sīsū Kalaisi, pea fakahaaʻi ha poupou mo e tokanga, pea fakahaofi ha taha ʻo e fānau pelepelengesi ʻa e ʻOtuá.

Fakakaukau ki ai, ko ha meʻa ia ʻoku ui ko e ʻuluaki tokoní. ʻI ha tukui kolo ʻe niʻihi, ko kinautolu ʻoku fuofua tokoni ki ha fakamamahi pe faingataʻa taʻeʻamanekiná, ko e kau tāmate afí, ʻōfisa polisí, pe kau ngāue fakafalemahakí. ʻOku nau aʻu atu ʻoku takemokemo ʻenau māmá, pea tuku ke u tānaki atu, ʻoku tau houngaʻia fau koeʻuhí ko kinautolu. ʻOku ʻikai ke faʻa mahino maʻu pē e founga ʻa e ʻEikí ka ʻe kei fie maʻu pē ke fai leva ha tali ki ai. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e ngaahi fie maʻu ʻEne fānaú kotoa—pea ʻokú Ne ʻafioʻi e tokotaha ʻoku mateuteu ke tokoní. Kapau te tau ʻai ke ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau lotu pongipongí ʻoku tau mateuteu, te Ne ui mai ke tau tokoni. Kapau te tau tokoni, te Ne toutou ui leva kitautolu pea te tau hangē leva ko e meʻa ʻoku ui ʻe Palesiteni Monisoní, ko e fai e “ngāue ʻa e ʻEikí.”19 Te tau hoko ko e kau ʻuluaki tokoni fakalaumālié ʻo ʻomi e tokoni mei ʻolungá.

Kapau te tau tokanga ki he ueʻi ʻoku tau maʻú, te tau tupulaki ʻi he laumālie ʻo e fakahaá ʻo maʻu ha fakahinohino mo e fakakaukau lahi ange ʻoku tataki ʻe he Laumālié. Ne folofola e ʻEikí ʻo pehē, “Falala ki he Laumālie ko ia ʻoku tākiekina ke faileleí.20

ʻOfa pē te tau toʻo fakamātoato e ui ʻa e ʻEikí “ke mou fiefia, he te u tataki atu ʻa kimoutolu.”21 ʻOkú Ne tataki kitautolu ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní. Fakatauange pē te tau ofi ki he Laumālié, ʻo ngāue vave ʻi heʻetau maʻu pe` ʻa e ʻuluaki ueʻí, pea ʻiloʻi ko e haʻu ia mei he ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tataki, maluʻi, mo nofoʻia maʻu pē kitautolú, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.