2010–2019
Ki he Ngaahi Kaungāmeʻa mo e Kau Fiefanongo ʻo e Siasí
ʻEpeleli 2017


Ki he Ngaahi Kaungāmeʻa mo e Kau Fiefanongo ʻo e Siasí

ʻE fakaava e ngaahi matapā ʻo langí pea te ke ʻilo ko e Kalaisí ʻa Sīsū, ʻo kapau te ke ngāue ke maʻu ha fakahā, loto-fakatōkilalo, laufolofola, lotu, mo fakatomala.

Ne papitaiso au ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kumuí Ní, ʻi he falelotu ʻo e Uooti Visenite Lōpesí ʻi Puenosi ʻAilosi, ʻĀsenitina ʻi he efiafi Falaite, ʻaho 16 ʻo Sepitema, 1988. Ne papitaiso au ʻe hoku kaungāmeʻa lelei ko ʻĀlani Sepanosi ʻi he ʻaho ko iá, pea ne u ongoʻi fiefia, hangē kuo matafi atu ha kavenga mamafa, mo vēkeveke ke u ako lahi ange.

ʻĪmisi
Papitaiso ʻo ʻEletā Kositaá

ʻI he ʻahó ni, ʻoku ou fie vahevahe ha ngaahi lēsoni ne u ako ʻi hoku hala ki he papitaisó—ko ha ngaahi lēsoni ʻoku ou fakatauange ʻe tokoni kiate kimoutolu ʻoku fanongo mai ʻoku ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku ou lotua ke ueʻi homou lotó ʻe he Laumālié ʻo hangē ko ia ne fai kiate aú.

ʻUluakí, Ko e Talanoa mo e Kau Faifekaú

Ko e hā nai ka fie talanoa ai ha taha ki he kau faifekaú, ʻoku ʻikai haʻane ngaahi fie maʻu vivili, faingataʻaʻia pe fehuʻi mo fie fanongo ki heʻenau ngaahi lēsoní? Kiate au, ne tupunga ia ʻi he ʻofa—ʻofa ki he taʻahine ko Leneí. Naʻá ku ʻofa ai, pea ne u fie mali mo ia. Ne makehe atu pē ia mo kehe ʻa ʻene tuʻunga moʻuí mei he tokolahi taha ʻo e kau finemui ne u ʻiló. Ka naʻá ku ʻofa ai peá u kole ange ke ma mali—naʻá ne talamai ʻikai!

ʻĪmisi
ʻEletā mo Sīsta Kositā

Ne u puputuʻu. Ne u pehē ʻe monūʻia ha taha ke mali mo au! Ne u matātangata, taʻu 24, kuó u ʻosi mei he ʻunivēsití pea maʻu mo ʻeku ngāue lelei. Naʻá ne fakamatala ki heʻene ngaahi taumuʻá—ke mali pē mo ha taha te ne ʻave ia ki he temipalé, ki hono maʻu ha fāmili taʻengatá—pea naʻe ʻikai ke ne tali ʻeku kolé. Ne u loto ke hokohoko atu ʻema feohí, ko ia ne u loto fiemālie ai ke u fanongo ki he kau faifekaú. Ko ha ʻuhinga lelei nai ʻeni ke talanoa ai mo e kau faifekaú? Ne ʻosi feʻunga pē ia kiate au.

ʻI heʻeku fuofua talanoa mo e kau faifekaú, ne ʻikai ke fuʻu mahino kiate au e konga lahi ʻo ʻenau fakamatalá, pea ko hono moʻoní, mahalo ne ʻikai ke u tokanga lahi au kiate kinautolu. Ne ʻikai te u fie ako ki ha tui fakalotu foʻou. Ne u maʻu pē ke fie fakamahino ʻoku nau hala mo maʻu ha taimi feʻunga ke fakalotoʻi ʻa Lenei ke ma mali.

ʻI he ʻahó ni kuo ngāue fakafaifekau pea lolotonga ngāue ha niʻihi ʻo ʻeku fānaú, pea ʻoku mahino kiate au ʻa e ngaahi feilaulau ʻoku fakahoko ʻe he kau talavou mo e kau finemuí ni ke malanga ʻaki e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOkú ou fakaʻamu he taimí ni ne u tokanga ange kia ʻEletā Lisiatesoni, ʻEletā Faleolo, mo ʻEletā Haileni, ko e kau faifekau lelei ne nau akoʻi aú.

Ko ia ai mei heʻeku ʻuluaki lēsoní, ʻoku ou pehē atu ki he ngaahi kaungāmeʻa mo e kau fiefanongo ʻa e Siasí: ko hoʻo talanoa pē mo e kau faifekaú, kātaki ʻo tokanga fakamātoato kiate kinautolu; ʻoku nau feilaulauʻi e ngaahi taʻu mahuʻinga ʻo ʻenau moʻuí maʻau.

Uá, ʻAlu ki he Lotú

Ko e ʻuluaki taimi ne u maʻu lotu aí, ne lahi e ngaahi lea ne u fanongo ai ne ʻikai mahino kiate au. Ko hai e kau Punungahoné? Ko e hā ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone? ʻa e Fineʻofa?

Kapau ko e fuofua taimi ʻeni ke ke ʻalu ai ki ha lotu ʻa e Siasí, pea ʻokú ke ongoʻi puputuʻu ʻi ha meʻa ʻoku ʻikai mahino kiate koe, ʻoua te ke hohaʻa! Ne ʻikai mahino mo ia kiate au. Ka ʻoku ou kei manatuʻi pē e ngaahi ongó, ʻa e ngaahi ongo foʻou ʻo e nongá mo e fiefiá ne u aʻusiá. Ne ʻikai te u ʻiloʻi ʻi he taimi ko iá, ka ne fanafana mai e Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku telingá mo hoku lotó, “ʻOku moʻoni ʻeni.”

Ko ia ai, te u ʻoatu e lēsoni ko ʻení ʻi ha sētesi pē ʻe taha: kapau ʻoku ke puputuʻu, ʻoua te ke hohaʻa—manatuʻi ʻa e ngaahi ongo ʻokú aʻusiá; ʻoku maʻu ia mei he ʻOtuá.

Tolú, Ko Hono Lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Hili ha toutou akoʻi mo e kau faifekaú, ne ʻikai haʻaku fuʻu fakalakalaka fēfē. Ne u ongoʻi ne teʻeki ke u maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, ne ʻeke mai ʻe Lenei, “ʻOkú ke lau nai e Tohi ʻa Molomoná?”

Ne u tali ange, “ʻIkai.” Neu lolotonga fanongo ki he kau faifekaú—ʻoku ʻikai feʻunga nai ia?

Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Lenei mo ʻene fakatē loʻimatá ʻa ʻene ʻiloʻi ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, pea fakamatala mai kapau ʻoku ou fie ʻilo pe ʻoku moʻoni, ʻoku taha pē ʻa e foungá—ʻokú ke pehē ko e hā—ke lau ia! Pea toki kole!

Lau, fakalaulauloto “pea kole ki he ʻOtua, ko e Tamai Taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Kalaisí, … ʻi he loto fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa tui kia Kalaisi” (Molonai 10:4) pe ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, pe ko e Siasi moʻoní ʻeni.

Ko ia ai ko e lēsoni hono tolú ʻi he lēsoni ʻe tahá:ʻI hoʻo maʻu e ngaahi meʻá ni—ʻa e Tohi ʻa Molomoná—pea ʻoku enginaki atu ke ke lau mo kole ki he ʻOtuá pe ʻoku moʻoni, fai ia!

Fakaʻosí, Ko e Fakatomalá

Ko e aʻusia fakaʻosi ʻoku ou loto ke vahevahé ʻoku fekauʻaki ia mo e fakatomalá. Hili hono akoʻi au ʻi he ngaahi lēsoni fakafaifekaú kotoa, ne ʻikai pē ke u tui naʻe fie maʻu ke liliu ha meʻa ʻi heʻeku moʻuí. ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻe pehē mai ai ʻe ʻEletā Katilā, ko ha faifekau kei talavou, loto falala mo ʻikai fuʻu lelei ʻene lea faka-Sipeiní, “Huakinī, tau lau fakataha e ʻAlamā 42, pea te tau fakakau ho hingoá ʻi heʻetau laú.”

Ne u pehē naʻe maumautaimi, ka ne u fai ʻo hangē ko e kole ʻa ʻEletā Katilaá peá u lau ʻa e veesi 1: “Pea ko ʻeni, ʻe hoku foha [ko Huakinī], ʻoku ou ʻilo ʻoku toe ʻi ai mo ha meʻa ʻe niʻihi ʻoku hohaʻa ki ai ho ʻatamaí, ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke mahino kiate koe.” ʻOiauē! Ne lea mai e tohí kiate au.

Pea ne mau lau ʻi he veesi 2: “Ko ʻeni, vakai ʻe hoku foha [Huakinī], te u fakamatala ʻa e meʻá ni kiate koe,” pea ne fakamatalaʻi leva e Hinga ʻa ʻĀtamá.

Pea ʻi he veesi 4: “Pea ko ia ʻoku tau ʻiloʻi, naʻe tuku ha tiami kia [Huakinī] ke fakatomala ai.”

Ne mau hokohoko atu ʻo lau māmālie, ʻa e veesi ki he veesi, kae ʻoua kuo mau aʻu ki he ngaahi veesi ʻe tolu fakamuimuí. Ne lōmekina au ʻe ha ongo mālohi. Ne lea hangatonu mai e tohí kiate au, pea ne kamata ke u tangi ʻi heʻeku lau, “Pea ko ʻeni, ʻe hoku foha, [Huakinī,] ʻoku ou loto ke ʻoua naʻá ke tuku ke toe fakahohaʻasi koe ʻe he ngaahi meʻá ni, kae tuku pē hoʻo ngaahi angahalá ke fakahohaʻasi koe, ʻaki ʻa e hohaʻa ʻa ia ʻe ʻohifo ai koe … ki he fakatomalá” (veesi 29).

ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni ne u tomuʻa fie maʻu ha fakahā kae ʻikai fai e meʻa ke maʻu ai iá. Naʻe teʻeki ke u talanoa moʻoni ki he ʻOtuá kimuʻa, pea naʻe ngali launoa ʻa e fakakaukau ko ia ʻo e talanoa ki ha taha naʻe ʻikai ke te sio ki aí. Naʻe pau ke u loto fakatōkilalo pea fai e meʻa ne kole mai ke u fakahokó ʻo tatau ai pē, pe ʻoku ngali launoa, ʻi heʻeku fakakaukau fakaemāmāní.

Ne u fakaʻatā hoku lotó ki he Laumālié ʻi he ʻaho ko iá, ʻo loto-holi ke fakatomala, peá u loto ke u papitaiso! Kimuʻa ʻi he momeniti ko iá, ne u pehē ʻoku fekauʻaki pē e fakatomalá, mo e angahalá mo e fai koví, ka ne fakafokifā pē kuo kehe ʻeku fakakaukau ki aí—ko ha meʻa lelei ʻokú ne fakaʻataʻatā e hala ki he tupulakí mo e fiefiá.

ʻOku ʻi heni ʻa ʻEletā Katilā ʻi he ʻahó ni, pea ʻoku ou fie fakamālō kiate ia ʻi heʻene tokoni ke u maʻu e mahinó. Talu mei ai, ko e ngaahi fili kotoa pē kuó u fakahoko ʻi heʻeku moʻuí ne tākiekina ia ʻe he momeniti ko ia ne u loto-fakatōkilalo ai, lotua ha fakamolemole, pea ne hoko e Huhuʻi ʻa Sīsū Kalaisi maʻakú ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí.

Ko ia ai ko e lēsoni fakaʻosí ʻi he sētesi pē ʻe taha: aʻusia e fakatomalá; ʻoku ʻikai mo ha toe meʻa te ne ʻomi koe ke ofi ange ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ka ko ha loto holi ko ia ke liliú.

Siʻoku kau fiefanongo, kaungāmeʻa ʻo e Siasí, kapau ʻoku mou fakafanongo mai ʻi he ʻahó ni, ʻokú ke ofi ʻaupito ki he aʻusia ʻo e fiefia māʻongoʻonga tahá. ʻOkú ke ofi!

Tuku muʻa ke u fakaafeʻi kimoutolu ʻaki e kotoa hoku lotó mo hoku iví pea mo hoku laumālié: ʻalu pea mou papitaiso! Ko e meʻa lelei taha ia te ke lava ʻo fakahokó. He ʻikai ngata ʻi heʻene liliu hoʻo moʻuí ka te ne liliu foki mo e moʻui ho fānaú mo e makapuná.

ʻĪmisi
Ko e ʻaho mali ʻo ʻEletā mo Sisitā Kositaá

Kuo faitāpuekina ʻaki au ʻe he ʻEikí ha fāmili. Ne u mali mo Lenei, pea ʻoku ʻi ai haʻama fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko fā. Pea koeʻuhí ko ʻeku papitaisó, ʻoku ou lava ai ʻo fakaafeʻi kinautolu, hangē ko e palōfita kuongamuʻa ko Līhaí, ke nau kai ʻi he fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí, ʻa ia ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá (vakai 1 Nīfai 8:15; 11:25). Te u lava ʻo tokonia kinautolu ke nau haʻu kia Kalasi.

Ko ia kātaki ʻo fakakaukau ki heʻeku ngaahi aʻusiá, (1) tokanga fakamātoato ki he kau faifekaú, (2) ʻalu ki he lotú pea manatua e ngaahi ongo fakalaumālié, (3) lau e Tohi ʻa Molomoná pea lotu ki he ʻEikí pe ʻoku moʻoni ia, pea (4) aʻusia e fakatomalá mo e papitaisó.

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu kapau te mou ngāue ke maʻu ha fakahā, loto-fakatōkilalo, laufolofola, lotu pea fakatomala, ʻe fakaava e ngaahi matapā ʻo langí pea te mou ʻilo, ʻo hangē ko ia ko ʻeku ʻiloʻí, ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko hotau Fakamoʻuí Ia. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.