2010–2019
Ko e Palani Nāunauʻia ʻEtau Tamai Hēvaní
ʻEpeleli 2017


Ko e Palani Nāunauʻia ʻEtau Tamai Hēvaní

Koeʻuhi ko e palani toputapu ʻa hotau ʻOtuá, ʻoku tau ʻilo ai ko hotau fanauʻí mo e maté, ko ha makamaile pē ia ʻo ʻetau fononga ki he moʻui taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻI he kamakamata ʻeku ako fakatoketaá, ne u maʻu ai ha faingamālie ke tokoniʻi ha faʻē kei talavou ʻi hono fāʻeleʻi ʻene fuofua pēpeé. Naʻe nonga, tokanga mo fiefia e fefiné ni. Ne u fua atu e kiʻi pēpē fakaʻofoʻofa toki fāʻeleʻi ko ʻení, kiate ia. Ne lelenoa pē hono loʻimatá, ʻo ne puke atu ia ki hono fatafatá peá ne vakavakaiʻi e pepeé mei hono ʻulú ki hono vaʻé. Naʻá ne kuku atu ia mo ʻofa kiate ia ʻo hangē pē ko ia ʻoku fai ʻe he faʻeé. Ko ha faingamālie lelei ke ʻi ai mo ia he lokí.

ʻOku kamata pehē ʻa ʻetau moʻuí kotoa. Ka ko e fanauʻí koā e kamataʻangá? ʻOku vakai e māmaní ki he fanauʻí mo e maté ko e kamataʻangá mo e ngataʻangá ia. Ka ʻoku tuʻunga he palani māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻetau ʻiloʻi ko e fanauʻí mo e maté ko ha ongo makamaile ia ʻo ʻetau fononga ki he moʻui taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní.1 Ko ha ongo konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻetau Tamaí—ko ha ongo momeniti toputapu ʻoku fehokotaki ai e moʻui fakamatelié pea mo hēvani. ʻOku ou fie lea he ʻahó ni ki he meʻa kuó u ako mei he fanauʻí pea mo e maté ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku ngāue fakatoketaá mo ʻeku ngāue he Siasí, pea ʻoku ou fie fakamoʻoni ai ki he palani nāunauʻia ʻetau Tamaí.

“Kimuʻa pea fāʻeleʻi mai kitautolú, ne tau nofo mo e ʻOtuá, ko e Tamai ʻo hotau ngaahi laumālié. Ko [kitautolu] kotoa ko ʻení, ko ha ngaahi tokoua, tuofāfine, mo e tuongaʻane” ʻi Hono fāmilí,2 pea ʻoku tau mahuʻinga kiate Ia. Ne tau nofo mo ia ʻo kilukilua kimuʻa pea toki fanauʻi mai kitautolu ki he māmaní—ʻo tau ako, fili mo teuteu.

Koeʻuhí ko e ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní ʻiate kitautolú, ʻokú Ne finangalo ai ke tau maʻu e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha te Ne lava ʻo foaki maí, ʻa ia ko e moʻui taʻengatá.3 Naʻe ʻikai lava ke ne foaki mola mai pē ʻa e meʻaʻofá ni; naʻe pau ke tau maʻu ia heʻetau fili kiate Ia mo ʻEne foungá. Naʻe fie maʻu heni ke tau mavahe mei Hono ʻaó ʻo kamata ha fononga fakaʻofoʻofa mo faingataʻa ʻo e tuí, tupulakí mo e aʻusiá. Ko e fononga naʻe teuteu ʻe he Tamaí maʻatautolú, ʻoku ui ia ko e palani ʻo e fakamoʻuí pe ko e palani ʻo e fiefiá.4

ʻI ha fakataha alēlea lahi ne fai he maama fakalaumālié, naʻe fakahā mai ai ʻe heʻetau Tamaí ʻEne palaní.5 ʻI heʻene mahino ia kiate kitautolú, ne tau fiefia pea tau kalanga fiefia pea mavava fakataha e “ngaahi fetuʻu ʻo e pongipongí”.6

ʻOku langa e palaní ʻi ha ngaahi fuʻu pou maʻongoʻonga ʻe tolu: ko e ngaahi fuʻu pou ʻo e taʻengatá.7

Ko e ʻuluaki fuʻu poú, ko e Fakatupu ʻo e māmaní, ko e feituʻu ʻo ʻetau fononga fakamatelié.8

Ko e fuʻu pou hono uá ko e Hinga ʻetau ʻuluaki ongomātuʻa fakaemāmaní, ko ʻĀtama mo ʻIvi. Naʻe foaki mai ha ngaahi meʻa fakaofo maʻatautolu ʻo tuʻunga ʻi he Hingá. Naʻe lava ke fanauʻi kitautolu ʻo maʻu ha sino fakamatelie.9 Te u houngaʻia maʻu ai pē ki heʻeku faʻeé ʻi heʻene ʻomi au mo hoku ngaahi tokouá ki he māmaní pea akoʻi kimautolu ʻo kau ki he ʻOtuá.

Naʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá e tauʻatāina ke filí—ʻa e malava mo e faingamālie ke fili pea ngāue pē ʻiate kitautolú.10 Naʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní e ngaahi fekaú ke tokoni ke tau fili ki he leleí. ʻI heʻetau tauhi ʻEne ngaahi fekaú he ʻaho takitaha, ʻoku tau fakahaaʻi ai ki he ʻOtuá ʻoku tau ʻofa kiate Ia, pea ʻokú Ne tāpuekina ʻetau moʻuí.11

Naʻe ʻafioʻi ʻe he Tamaí he ʻikai ke tau fili maʻu pē ʻa e leleí—pe ko hono ʻai ʻe tahá, faiangahala— ko ia naʻá Ne ʻomi ai e fuʻu pou hono tolú ko e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí mo ʻEne Fakaleleí. ʻI he mamahi naʻe foua ʻe Kalaisí, naʻá Ne totongi ai e moʻua ki he mate fakaesinó mo e angahalá.12 Naʻá Ne ako ʻo pehē, “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú, koeʻuhí ko ia kotoa pē ʻe tui kiate iá ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”13

Naʻe haohaoa e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí pea naʻá Ne tauhi maʻu pē e ngaahi fekau ʻEne Tamaí. “Naʻá Ne ʻaʻeva he ngaahi hala ʻo Palesitainé, akoʻi e ngaahi moʻoni taʻengatá, fakamoʻui e mahakí, fakaʻā e kuí pea fokotuʻu mo e maté.”14 Naʻá Ne “feʻaluʻaki ʻo fai lelei” 15 peá Ne “kole fakamatoato mai ke tau muimui ki Heʻene tā sīpingá.”16

ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻEne moʻui fakamatelié, naʻá Ne tūʻulutui ʻo lotu, ʻo Ne pehē:

“ʻE Tamai, kapau ko ho finangaló, ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa fai hoku lotó, ka ko e finangalo ʻoʻoú. …

“Pea moʻua ia ʻi he mamahi lahi, pea ʻāsili ai ʻene lotu fakamātoató: pea ko ʻene tautaʻá ko e taʻataʻa naʻe tō ʻi he tulutā lalahi ki he kelekelé.”17

ʻOku tokoni ʻa Kalaisi ke toe mahino lelei ange kiate kitautolu e mafatukituki ʻo e mamahi naʻá Ne fouá, ʻi Heʻene fakahā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá:

“Ko au, ko e ʻOtuá, kuó u kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻá ni maʻá e kakai kotoa pē, koeʻuhi ke ʻoua naʻa nau mamahi ʻo kapau te nau fakatomala;

“Ka ʻo kapau ʻe ʻikai te nau fakatomala kuo pau ke nau mamahi ʻo hangē pē ko aú;

“ʻA ia ko e mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻaku, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi.”18

Naʻe kamata ʻi he Ngoue ko Ketisemaní ʻEne totongi maʻa ʻetau ngaahi angahalá mo e mahamahakí, mo ʻetau ngaahi mamahí mo hotau ngaahi faingataʻaʻiá.19 Tuʻunga he meʻa naʻá Ne faí, he ʻikai pē ha taimi ia te tau tuenoa ai ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá ʻo kapau te tau fili ke ʻaʻeva mo Ia. “Naʻe fakahū pōpula pea fakahalaiaʻi ia ʻi he ngaahi tukuakiʻi loi, ke fakafiemālieʻi e kau fakatangá pea tautea ke pekia he kolosi ʻo Kālevalé.” “Naʻá Ne foaki ʻEne moʻuí he kolosí ko e fakalelei ki he ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ʻi ha meʻaʻofa fisifisimuʻa kāfakafa, maʻanautolu kotoa pē ʻe moʻui ʻi he māmaní.”20

Naʻá ne pehē:

“Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki he māmaní.

“Pea vakai, ko au ko e maama mo e moʻui ʻa e māmaní; pea kuó u inu mei he ipu kona ko ia naʻe tuku ʻe he Tamaí kiate aú, pea kuó u fakaongoongoleleiʻi ʻa e Tamaí ʻi heʻeku toʻo kiate au ʻa e ngaahi angahala ʻa e māmaní.”21

Pea ʻi he ʻaho ʻuluaki ʻo e uiké,22 naʻá Ne toetuʻu ai mei faʻitoka ʻi he sino toetuʻu haohaoa, pea ʻoua naʻa toe mate. Pea tuʻunga Heʻene fai iá, te tau pehē foki mo kitautolu.

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe toe tuʻu ʻa Kalaisi mei faʻitoka. Ka naʻe pau ke Ne pekia, kae lava ʻo toe tuʻu mei faʻitoka. Kuo pau ke pehē mo kitautolu.

Ko e taha e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻo ʻeku moʻuí, ko ʻeku lava ko ia ʻo ongoʻi e ofi mai ʻa langi ʻi he ngaahi momeniti ʻoku ou tangutu ai he veʻe mohenga ʻo ha taha ʻoku pekia. ʻI ha hengihengi ʻe taha he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u hū ai ki ha loki ʻi falemahaki ʻo ha uitou Siasi faivelenga, naʻe puke he kanisaá. Naʻe ʻi ai ʻene ongo tamaiki fefiné. ʻI heʻeku tangutu hono veʻe mohengá, ne u ʻiloʻi ai kuo ʻikai toe siʻi faingataʻaʻia, he kuó ne mālōlō.

Naʻe fakafonu e lokí ʻe he nonga, ʻi he momeniti ko ia ʻo e pekiá. Naʻe mamahi ʻene ongo tamaiki fefiné, ka naʻe fonu hona lotó ʻi he tui. Ne na ʻiloʻi kuo ʻikai mate ʻena faʻeé ka kuó ne foki ki ʻapi.23 ʻOku aʻu pē ki he ngaahi momeniti fakamamahi taha kiate kitautolú, ʻa e ngaahi momeniti hangē ʻoku tuʻu ai e laka ʻa e taimí, pe ngali taʻetotonu ʻa e moʻuí, te tau lava ʻo maʻu ha fiemālie ʻi hotau Fakamoʻuí, he naʻá Ne mamahi foki.24 Ko ha tāpuaki ke u ʻi he loki ko iá.

ʻI heʻetau maté, ʻoku mavahe hotau laumālié mei hotau sinó, pea tau ō ki he tuʻunga hoko ʻo ʻetau fonongá, ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié. Ko ha feituʻu ia ʻo e ako, fakatomala, faʻa fakamolemole pea mo e aʻusia25 ʻo tau tatali ai ki he Toetuʻú.26

ʻE ʻi ai ha ʻaho maʻongoʻonga he kahaʻú, ʻe toe tuʻu ai mei faʻitoka e tokotaha kotoa pē kuo fanauʻi mai. ʻE toe fakataha ai hotau laumālié mo hotau sino fakamatelié ʻi hono tuʻunga haohaoá. ʻE toetuʻu e tokotaha kotoa , ʻa e motuʻa mo e talavou, …ʻa e tangata mo e fefine, ʻa e faiangahala pea mo e māʻoniʻoni; pea “ʻe toe fakafoki ʻa e meʻa kotoa pē ki hono tuʻunga haohaoá.”27

Hili e Toetuʻú, te tau maʻu e tāpuaki fungani ko ia ko hono fakamaauʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, ʻa ē naʻe folofola:

“Te u tohoakiʻi ʻa e kakai fulipē kiate au, koeʻuhi ke fakamāuʻi ʻa kinautolu ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi ngāué.

“Pea ʻe hoko ʻo pehē, ko ia ia ʻe fakatomala mo papitaiso ʻi hoku hingoá ʻe fakafonu ia; pea kapau te ne kātaki ki he ngataʻangá, vakai, te u lau ia ʻoku ʻikai haʻane angahala ʻi he ʻao ʻo ʻeku Tamaí ʻi he ʻaho ʻa ia te u tuʻu ai ke fakamāuʻi ʻa e māmaní.”28

Pea tuʻunga ʻia Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, ko kinautolu ko ia ʻoku fili ke muimui kiate Ia ʻi he tuí, fakatomalá, papitaisó, maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea kātaki ki he ngataʻangá,29 te nau ʻilo ai ko e ngataʻanga ʻenau fonongá ʻa ʻenau maʻu ʻa “honau ikuʻanga fakalangí, ko e kau ʻea-hoko ki he moʻui taʻengatá.”30 Te nau foki ki he ʻao ʻo ʻenau Tamaí ʻo nofo fakataha mo Ia. Fakatauange te tau fili lelei.

ʻOku mahulu hake ʻetau moʻuí, ʻi he meʻa pē ko ia ʻoku hoko he vahaʻataimi hotau fanauʻí mo ʻetau maté. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou haʻu ʻo muimui kia Kalaisi.31

ʻOku ou fakaafeʻi e kāingalotu kotoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ke mou “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, … ʻi he lilingi ʻo e taʻataʻa ʻo Kalaisí, … ke mou hoko ʻo māʻoniʻoni taʻe-ha-ʻila.”32

ʻOku ou fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻoku teʻeki ai hoko ko e mēmipa ʻi he Siasí ke nau haʻu ʻo lau e Tohi ʻa Molomoná pea fanongo ki he kau faifekaú. Haʻu ʻo maʻu ʻa e tuí pea fakatomala mei hoʻomou ngaahi angahalá. Haʻu ʻo papitaiso pea maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní. Haʻu ʻo maʻu ha moʻui fiefia ʻoku fakatefito ʻia Kalaisi. ʻI hoʻomou haʻu kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻoku ou palōmesi atu te mou maʻu ʻa e nonga mo e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelie mohu puputuʻu ko ʻení, kae pehē ki he “moʻui taʻengatá ʻi he maama ka hokó.”33

Ko kimoutolu ko ia kuo mou aʻusia e ngaahi moʻoni ko ʻení, pea tatau ai pē pe ko e hā e ʻuhinga naʻá ke toe mavahe aí, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou foki mai. Foki mai he ʻahó ni. ʻOku ʻofeina kimoutolu ʻe heʻetau Tamaí pea mo e Fakamoʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku maʻu ʻe Kalaisi e mālohi ke tali hoʻomou ngaahi fehuʻí, fakamoʻui homou ngaahi mamahí mo e faingataʻaʻiá pea fakamolemoleʻi hoʻomou ngaahi angahalá. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni e ngaahi meʻá ni. ʻOku moʻui ʻa Kalaisi! Ko Hono Siasí ʻeni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.