2010–2019
Ko Hono Ikunaʻi ʻo e Māmaní
ʻEpeleli 2017


Ko Hono Ikunaʻi ʻo e Māmaní

Ko e ikunaʻi ʻo māmaní, ʻoku ʻikai ko ha momeniti tā-tuʻo-taha pē ia ʻi he moʻuí, ka ko ha ngaahi taimi kehekehe ʻi he moʻuí ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e taʻengatá.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei he ngaahi taʻu lahi kuohilí kau ki ha aʻusia fakaʻofoʻofa naʻá ne maʻu lolotonga haʻane folau vaka tahi ki Haʻamoa. ʻI haʻane māʻumohe, naʻá ne “mamata ʻi ha vīsone ki ha meʻa mātuʻaki toputapu. Naʻá ne pehē, “Naʻá ku fakatokangaʻi atu ki he mamaʻó ha kolo hinehina fakaʻofoʻofa. … Naʻe fua poloʻuto ʻa e ʻulu ʻakaú … pea matala fakaʻofoʻofa e ngoué he potu kotoa pē. … [Naʻe ʻi ai] ha kakai tokolahi [naʻe] omi ki he koló. Naʻe tui ʻe he taha kotoa pē ha pulupulu tōtōlofa hinehina. … ʻI he taimi tatau pē … ne nofotaha ʻeku tokangá ʻi honau takí, pea neongo ko ha konga pē naʻá ku lava ʻo mamata ki aí  … ka naʻá ku ʻiloʻi ʻi he taimi pē ko iá ko hoku Fakamoʻuí ʻeni! Naʻe nāunauʻia e … lanu mo e malama ʻo hono fofongá. … Naʻe ʻākilotoa ia ʻe ha faʻahinga nonga… naʻe fakalangi!”

Ne hoko atu ʻa Palesiteni Makei ʻi heʻene pehē, “Ko e koló … ko hono Kolo Taʻengatá ia; pea ko e kakai naʻe muimui kiate Iá, te nau nofo ai ʻi he melino mo e fiefia taʻengata.”

Naʻe fifili ʻa Palesiteni Makei, “Ko hai kinautolu? [Ko hai e kakai ko ʻení?]”

Naʻá ne fakamatala e meʻa ne hokó:

“Hangē naʻe ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻeku fakakaukaú, peá ne tali ʻaki haʻane tuhu ki ha [ngaahi foʻi lea] ʻi ha konga fuopotopoto naʻe ʻasi ʻi ʻolunga he kakaí … naʻe tohi lanu koula … :

“Ko Kinautolu ʻEni Kuo Nau Ikunaʻi ʻa e Māmaní—

“Kuo Fanauʻi Foʻou Moʻoni Kinautolu!’”1

Kuo taʻu ʻe hongofulu tupu ʻeku manatuʻi e ngaahi foʻi leá: “Ko kinautolu ʻeni kuo nau ikunaʻi ʻa māmaní.”

ʻOku fakaofo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí maʻanautou ʻoku nau ikunaʻi ʻa e māmaní. ʻE “fakakofu ʻaki ʻa e kofu hinehina” kinautolu … pea [hā honau hingoá ʻi he] tohi ʻo e moʻuí.” ʻE “fakahā [ʻe he] ʻEikí honau hingoá] ʻi he ʻao [ʻo e] Tamaí, pea mo e ʻao ʻo ʻene kau ʻāngeló.”2 Te nau takitaha “kau ʻi he ʻuluaki toetuʻú,”3 ʻo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá,4 pea “ʻikai toe ʻalu”5 mei he ʻao ʻo e ʻOtuá.

ʻOku malava ʻapē ke ikunaʻi ʻa māmani pea maʻu e ngaahi tāpuaki ko ʻení? ʻIo, ʻoku malava.

ʻOfa ki he Fakamoʻuí

ʻOku fakatupulaki ʻe kinautolu ʻoku nau ikunaʻi ʻa māmaní, ha ʻofa kānokato ki hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku fakapapauʻi ʻe Hono ʻaloʻi fakalangÍ, moʻui haohaoá, mo ʻEne Fakalelei ʻi Ketisemani mo Kolokotá, ʻa e Toetuʻu e taha kotoa. Ko Ia pē ʻokú Ne lava, ʻo fakamaʻa kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá, tuʻunga heʻetau fakatomalá, pea malava ai ke tau foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. “ʻOku tau ʻofa ʻiate ia, koeʻuhi ko ʻene tomuʻa ʻofa mai kiate kitautolú.”6

Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Ka mou lototoʻa kuó u ikuʻi ʻa māmani.”7

Naʻá Ne toe pehē kimui ange, “ʻOku ou loto ke mou ikunaʻi ʻa e māmaní.”8

Ko e ikunaʻi ʻo māmaní, ʻoku ʻikai ko ha momeniti tā-tuʻo-taha pē ia ʻi he moʻuí, ka ko ha ngaahi taimi kehekehe ʻi he moʻuí ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e taʻengatá.

ʻE lava ʻo kamata ʻi ha ako ha kiʻi tamasiʻi ke lotu mo hivaʻi ʻapasia e, “Feinga ke hangē ko Sīsuú. ”9 ʻOku hoko atu ia ʻi he hokohoko ako ʻe ha taha ki he moʻui ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Fuakava Foʻoú mo ne fakakaukauloto ki he mālohi ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

ʻOku fakamahino mai ʻe he lotú, fakatomalá, muimui he Fakamoʻuí, mo e maʻu ʻEne ʻaloʻofá, ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ʻi heni aí mo e tuʻunga ke tau aʻusiá.

Naʻe fakamatalaʻi peheni ia ʻe ʻAlamā: “Naʻe hoko foki ha fuʻu liliu lahi ʻi honau lotó, pea nau fakavaivaiʻi ʻa kinautolu ʻo nau falala ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí … [pea nau] tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”10

ʻOku ʻilo ʻe kinautolu ʻoku nau ikunaʻi ʻa e māmaní, te nau fai ha fakamatala ki heʻenau Tamai Hēvaní. ʻOku ʻikai leva toe hoko e liliu mo e fakatomala moʻoni mei heʻetau ngaahi angahalá ko ha fakapōpula, ka ko e fakatauʻatāina, he ʻoku hoko leva e “ngaahi angahala [kula] ʻahoʻahó … [ʻo] hinaekiaki.”11

Haʻisia ki he ʻOtuá

ʻOku faingataʻa ke nofo haʻisia ʻa māmani ki he ʻOtuá—tatau mo ha kiʻi tamasiʻi ʻoku paati fakafiefia ʻi he ʻapi ʻene ongomātuʻá lolotonga ʻena mavahe mei honau koló, ʻo fiefia he foʻi faihala ko iá, kae ʻikai fie fakakaukau ki he nunuʻa ʻo ka foki mai e ongomātuʻá hili ha houa ʻe 24 mei ai. 

ʻOku tokanga lahi ange ʻa māmani ia ki he tukulolo ki he tangata fakakakanó kae ʻikai ke fakavaivaiʻi hono lotó.

Ko e ikunaʻi ʻo māmaní ʻoku ʻikai ko hano ʻohofi fakaemāmani lahi ka ko ha fepaki fakapulipuli, fakafoʻituitui, ʻoku fie maʻu ai ke tau fehangahangai mo hotau fili ʻi he lotó.

ʻOku ʻuhinga e ikunaʻi ʻo e māmaní, ki hono makakoloaʻaki e fekau maʻongoʻonga tahá: “Pea ke ʻofa, ki he [ʻEiki] ko e ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa, pea mo ho laumālié kotoa, pea mo ho ʻatamaí kotoa, mo ho mālohí kotoa.”12

Naʻe fakamatalaʻi peheni ia ʻe he taha Kalisitiane faʻu tohi ko C. S. Luisí: “ʻOku pehē ʻe Kalaisi ʻʻOmai Kotoa kiate Au. ʻOku ʻikai ke u fuʻu fie maʻu fēfē ho taimí mo hoʻo paʻangá mo hoʻo ngāué: ʻOku ou fie maʻu Koe.”13

Ko e ikunaʻi ʻo māmaní ko e tauhi ia ʻetau ngaahi palōmesi ki he ʻOtuá—ʻa ʻetau fuakava ʻi hotau papitaisó mo e temipalé, mo ʻetau fakapapau ke anganofo ki hotau hoa taʻengatá. ʻOku ʻoatu kitautolu ʻe he ikunaʻi ʻo māmaní ʻi he loto fakatōkilalo ki he tēpile ʻo e sākalamēnití he uike kotoa pē, ʻo tau kole fakamolemole mo fuakava ke “manatu maʻu ai pē kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú” kae lava ke ʻiate [kitautolu] “maʻu ai pē hono Laumālié.”14

ʻOku ʻikai ngata ʻetau ʻofa he Sāpaté he taimi ʻoku tāpuni ai e falelotú, ka ʻoku fakaava hake ai e matapaá ki ha ʻaho fakaʻofoʻofa ʻo e mālōlō mei he ngāue fakaʻahó, akó, lotú kae tokoni ki hotau fāmilí mo e niʻihi kehe ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokangá. ʻOku ʻikai ke tau fiefia kuo tuku e lotú mo tau ʻamanaki atu ke fai mo tau aʻu ki he televīsoné ʻo kumi hake pe kuo kamata e vaʻingá, kae tuku taha muʻa ʻetau tokangá ʻi he Fakamoʻuí mo Hono ʻaho tapú.

ʻOku fefūsiaki e māmaní ʻe ha ngaahi leʻo olopoto mo fakahekeheke lahi fau.15

Ko e ikunaʻi ʻo māmaní ko e falala ia ki he leʻo pē taha ʻoku fakatokanga, fakafiemālie, fakamaama, mo ʻomi e nongá “ʻo ʻikai hangē ko e foaki ʻa e māmaní.”16

Taʻesiokitá

ʻOku ʻuhinga e ikunaʻi ʻo māmaní ke hanga atu ki tuʻa, ʻo manatuʻi e fekau hono uá17: “Ko ia ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolú, ʻe hoko ia ko homou tauhi.”18 ʻOku mahuʻinga ange e fiefia hotau malí ʻi heʻetau ngaahi fie maʻú. Ko e tefitoʻi meʻa mahuʻingá ke tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau ʻofa ki he ʻOtuá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku tau loto fiemālie ke vahevahe hotau ngaahi tāpuaki fakamatelié ʻo fakafou ʻi he vahehongofulú, ʻaukaí, mo e foaki maʻanautolu ʻoku masivá. Pea ʻi he hanga hange ki he langí hotau lotó, ʻoku tataki leva kitautolu ʻe he ʻEikí ki he niʻihi te tau lava ʻo tokoniʻí.

ʻOku tokanga taha pē ʻa e māmaní ki hono ʻunivēsí, mo ne talaki ʻi he laukau ʻaki: “Vakai mai, ʻo fakahoa au ki hoku kaungāʻapí! Sio ki he meʻa ʻoku ʻaʻakú! Sio ki hoku mahuʻingá!”

ʻOku fakakinaʻi ngofua, ʻikai mahuʻingaʻia, taʻeʻunua, mo manako ʻa e māmaní ʻi he mavava ʻa e kakaí, ka ko e ola hono ikunaʻi ʻo e māmaní, ko e loto fakatōkilaló, loto mahinó, faʻa kātakí pea mo e manavaʻofa kiate kinautolu ʻoku kehe meiate koé.

Malu he Kau Palōfitá

ʻE ʻuhinga maʻu pē ʻa e ikunaʻi ʻo māmaní, ʻe ʻi ai haʻatau ngaahi tui ʻe manukiʻi ʻe he māmaní. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē:

“Kapau ʻoku fehiʻa ʻa māmani kiate kimoutolu, ʻoku mou ʻilo naʻe tomuʻa fehiʻa ia kiate au ʻiate kimoutolu.

“Ka ne ʻo māmani ʻa kimoutolu, ʻe ʻofa ʻa māmani ki he meʻa ʻaʻaná.”19

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi he pongopongí ni, “ʻOku loto fiemālie e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí ke kehe, lea, mo makehe mei he kakai ʻo e māmaní.”20

Ko e ākonga ʻa Kalaisí ʻoku ʻikai hohaʻa ia kapau he ʻikai saiʻia ha toko 1,000 he Facebook ʻi heʻene tuí, pe te nau fakalea fiefia ange.

Ko hono ikunaʻi ʻo e māmaní, ʻa e fakasiʻisiʻi ko ia e tokanga ki heʻetau fehokotaki ʻinitanetí, kae lahi ange ʻetau tokanga ki heʻetau fehokotaki mo e ʻOtuá.

ʻOku hanga ʻe he ʻOtuá, ʻi heʻetau ikunaʻi ʻa māmaní ʻo foaki mai e malú, ʻi heʻetau talangofua ki he fakahinohino ʻEne kau palōfita mo e kau ʻaposetolo moʻuí.

ʻĪmisi
President Monson speaking

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni: “E lava ke mohu faingataʻa e māmaní. … [ʻI heʻetau ʻalu ki he temipalé], … te tau malava ange ai ke kātakiʻi e faingataʻa kotoa pē mo ikunaʻi e ʻahiʻahi kotoa pē. …ʻE fakafoʻou mo fakamālohia ai kitautolu.”21

Ko e taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí pe fakahalá, ʻoku kākaaʻi e māmani kinautolu naʻe tui faivelengá ke nau liʻaki e ngaahi aʻusia lelei fakalaumālie ʻo honau kuohilí, ʻo pehē ko ha ngaahi fakakaukau vale pē ia.

Ko e ikunaʻi ʻo e māmaní ko e manatu ia, ʻo aʻu ki he taimi ʻoku tau lotofoʻi aí, mo manatua e ʻofa mo e maama ʻo e Fakamoʻuí. Naʻe fakamatalaʻi peheni ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ha taha ʻo e ngaahi aʻusia ko ʻení: “Kuo tāpuekina au, pea naʻá ku ʻilo naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá naʻá ku ʻilo ne tāpuekina au”22 Neongo te tau ongoʻi liʻekina ʻi ha taimi, ka ʻoku ʻikai ngalo kitautolu.

ʻOku ʻikai ʻuhinga e ikunaʻi ʻo māmaní ke pehē ʻoku tau moʻui lufilufiʻi, mo tau hao mei he ngaahi meʻa taʻetotonu mo faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié. Ka, ʻokú ne fakaava ʻa e ʻilo lahi ange ʻo e tuí, pea tohoakiʻi atu ai kitautolu ki he Fakamoʻuí pea mo ʻEne ngaahi talaʻofá.

Neongo ko e haohaoá ʻoku ʻikai kakato ʻi he moʻui ko ʻení, ka ʻoku pukepuke ʻe he ikunaʻi ʻo māmaní ʻetau ʻamanakí, ʻe ʻi ai ha ʻaho te tau “tuʻu ai ʻi he ʻao [hotau Huhuʻí]; [ʻo] mamata fiefia ki hono fofongá,”23 mo ongona Hono leʻó: “Haʻu, ʻa kimoutolu kuo monūʻia ʻi heʻeku Tamaí, ʻo maʻu ʻa e puleʻanga kuo teu moʻo kimoutolú.”24

Ko e Tā Sīpinga ʻa ʻEletā Pulusi D. Pōtá

ʻI he ʻaho 28  ʻo Tīsema ʻo e taʻu kuo ʻosí, ne fakakakato ai ʻe hotau kaumeʻa mo e Taki Māʻolunga ʻofeina ko ʻEletā Pulusi  T. Pōtá ʻene moʻui fakamatelié. Naʻe taʻu 64.

Ne u fuofua feʻiloaki mo Pulusi ʻi heʻema kei ako he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Ko e taha ia ʻo e fānau ako lelei taha mo poto tahá. Hili ʻene maʻu hono mataʻitohi toketāá mei he ʻUnivēsiti Hāvatí, ʻo fakatefito he ngaahi Meʻa Faka-Lūsiá, naʻe hanga ʻe heʻene fakakaukaú mo e meʻa naʻá ne tohi naʻe mei tohoakiʻi ai iá, ka naʻe ʻikai ʻaupito teitei uesia ʻe he tuʻumālié mo e fakahikihiki e māmaní, ʻo tohoakiʻi ʻene fakakaukaú.25 Naʻá Ne tauhi mateaki ki hono Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, hono hoa taʻengata ko Sūsaná; mo ʻene fānaú mo e makapuná.

ʻĪmisi
Elder Porter with his young family

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Pulusi mo ha mahaki ki hono kofu-uá. Naʻe tafa ʻi he ʻosi ʻene ngāue fakafaifekaú, ka naʻe hōloa māmālie pē hono kofuuá.

Hili pē ha taimi nounou mei hono ui ʻo Pulusi ke Taki Māʻolunga he 1995, ne ngāue fakataha homa ongo fāmilí ʻi Felengifeeti, Siamane, kae fakatefito ʻene ngāué ʻi Lūsia mo ʻIulope Hahake.

Naʻe liliu lahi e moʻui ʻa ʻEletā Pōtá ʻi he 1997, ʻi he kamata ke kovi ange ngāue hono kofuuá mo ʻene moʻuí. Ne foki mai e fāmili Pōtá ki Sōleki Siti.

Lolotonga e taʻu ʻe meimei 22 ʻo ʻene ngāue ʻi he Kau Fitungofulú, ne tokoto falemahaki tuʻo lahi ʻa Pulusi kau ai mo hano tafa tuʻo 10. Ne tuʻo ua hano talaange ʻe he kau toketaá kia Sūsana he ʻikai toe ʻahoia ʻa Pulusi, ka naʻe moʻui pē ia.

Naʻe taialasisi ʻa Pulusi ke fakamaʻa hono totó ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 12ʻo ʻene hoko ko ha Taki Māʻolungá. Ko e taimi lahi, naʻá ne taialasisi ʻi ha efiafi ʻe nima he uike ʻo taki houa ʻe fā, kae lava ʻo ngāue ʻi hono uiuiʻí he taimi ʻahó mo tali e ngaahi ngāue fakakonifelenisí he fakaʻosinga ʻo e uiké. Naʻe fifili ʻa Pulusi ʻi he ʻikai toe ake ʻene moʻuí hili ha ngaahi faingāué, ka naʻá ne ʻiloʻi ʻa e taha naʻe falala ki aí.26

ʻI he 2010, ne maʻu ʻe Pulusi ha foʻi kofuua mei hono foha ko Tēvitá. Naʻe ʻikai fakafisinga ʻe hono sinó e fetongí he taimi ko ʻení. Ko ha mana, he naʻá ne ʻomi ha moʻui foʻou pea lava ai mo Sūsana ke na foki ki he fonua ʻofeina ko Lūsiá ke ngāue ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēliá.

ʻĪmisi
Elder and Sister Porter in Russia

Hili haʻane fepaki taʻetuku mo ha palopalema ʻi he falemahaki ʻi Sōleki Sití he ʻaho 26  ʻo Tīsema ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻá ne kole ki he kau toketaá ke nau mavahe mei he lokí. Ne talaange ʻe Pulusi kia Sūsana “kuó ne ʻilo ʻi he Laumālié he ʻikai toe felave ha feinga e kau toketaá ke fakahaofi ʻene moʻuí. Naʻá ne ʻiloʻi… ʻe ʻave ia ʻe he Tamai Hēvaní ki ʻapi. Naʻá ne fonu ʻi he nongá”27

ʻI he ʻaho 28 ʻo Tīsemá, ne foki ai ʻa Pulusi ki hono ʻapi fakafāmilí. Hili ha ngaahi houa siʻi, lolotonga e haʻohaʻo takai siʻono fāmilí, naʻá ne foki fiemālie atu ai ki hono ʻapi fakalangí.

ʻĪmisi
Portrait of Elder Bruce D. Porter

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe fai ai ʻe Pulusi Poota e tohi ko ʻeni ki heʻene fānaú:

“Kuo hoku e fakamoʻoni ʻoku ou maʻu ki he moʻoni mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ko ha kāpasa ʻo ʻeku moʻuí. … Ko ha fakamoʻoni māfana mo haohaoa [ia] ʻo e Laumālié ʻokú Ne moʻui, ko Ia hoku Huhuʻí mo e Kaumeʻá ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.”28

“… Ko ʻetau tukupaá … ke tau ʻilo [ʻa e Fakamoʻuí] … pea ikunaʻi e ngaahi faingataʻa mo e ʻahiʻahi ʻo e māmaní ni ʻi heʻetau tui kiate Iá.”29

“Tau tui faivelenga muʻa mo mateaki, pea falala kiate Ia.”30

Naʻe ʻikunaʻi ʻe Pulusi Takilisi Poota ʻa māmani.

ʻOfa te tau takitaha feinga mālohi ange ʻi heʻetau feinga ke ikunaʻi ʻa e māmaní, ʻo ʻikai kumi tonuhia he ngaahi faiangahala mamafá kae faʻa kātaki ʻi he fanga kiʻi tō nounou mo e hinga īkí, ʻo fakavavevave mo tokoniʻi lahi ange ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ou palōmesi atu ha ngaahi tāpuaki ʻo e nonga lahi ange ʻi he moʻuí ni pea mo ha fakapapauʻi ange ho ikuʻanga taʻengatá kapau te ke falala kakato ki he Fakamoʻuí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.