2010–2019
Ko e Lahi Taha ʻiate Kimoutolú
ʻEpeleli 2017


Ko e Lahi Taha ʻiate Kimoutolú

ʻOku foaki e pale maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku ngāue ʻo ʻikai ʻamanaki ki ha totongí.

Siʻoku ngaahi tokoua mo e kaungāmeʻa, ʻoku ou houngaʻia ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeiki fakamāmani lahi fakalaumālié ni. Palesiteni Monisoni, fakamālō atu ʻi hoʻo pōpoakí mo e tāpuakí. Te mau tukulotoa maʻu pē hoʻo ngaahi lea fakahinohinó, faleʻí, mo e potó. ʻOku mau ʻofa mo poupouʻi koe, pea ʻoku mau lotua maʻu pē koe. Ko e palōfita moʻoni koe ʻa e ʻEikí. Ko homau Palesitení koe. ʻOku mau poupouʻi mo ʻofeina koe.

Meimei ko e taʻu ʻe uofulu kuo hilí, ne fakatapui ai e Temipale Metuliti Sipeiní pea kamata  ʻene ngāue ko e fale toputapu ʻo e ʻEikí. ʻOku ou manatuʻi lelei ia mo Halieta koeʻuhí naʻá ku kau ʻi he Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo ʻIulopé he taimi ko iá. Naʻá ma fakamoleki mo ha kakai kehe tokolahi, ha ngaahi houa lahi ʻi he fakaikiiki hono palani mo fokotuʻutuʻu e ngaahi polokalama ki he fakatapuí.

Naʻá ku fakatokangaʻi ʻi he ofi ʻa e ʻaho ki he fakatapuí, kuo teʻeki ke maʻu haʻaku tohi fakaafe ki ai. Naʻe kiʻi taʻeʻamanekina ʻeni. ʻI hoku fatongia ko ia ko e Palesiteni Fakaʻēliá, naʻe lahi ʻeku kau atu ki he ngāue ki he temipalé ni, pea ne u ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻeku kaunga ki ai.

Ne u ʻeke kia Halieta pe kuo sio ki ha tohi fakaafe. Ka naʻe ʻikai.

Ne ʻosi atu ha ngaahi ʻaho mo e fakalalahi ʻa ʻeku hohaʻá. Naʻá ku fakakaukau pe naʻe mole ʻema tohi fakaafé—mahalo ne tō ia he vahaʻa fakamolū ʻo e seá. Mahalo ne fetoʻoaki ia he ngaahi meili noaʻiá pea laku. Naʻe ʻi ai ha pusi pauʻu ʻa e kaungāʻapí, pea kamata ke u huʻuhuʻu ki ai.

Fāifai pea iku ke u tali e moʻoní: Kuo ʻikai fakaafeʻi au.

Ka naʻe malava fēfē ke hoko e meʻá ni? Ne u fai nai ha meʻa fakatupu loto mamahi? Naʻe ʻi ai nai ha taha ne fakakaukau ia ʻoku fuʻu mamaʻo ke ma fononga ki ai? Kuo ngalo nai au?

Fāifai, peá u fakatokangaʻi ʻe fakaiku ʻeku faʻahinga fakakaukau ko ʻení ki ha tuʻunga ʻoku ʻikai ke u fie aʻu ki ai.

Naʻá ma fakamanatu leva mo Halieta kiate kimaua ʻoku ʻikai fekauʻaki e fakatapui ʻo e temipalé mo kimaua. ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo hai ʻoku totonu ke fakaafeʻí pe ko hai ʻoku ʻikaí. Pea ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo e ngaahi ongo homau lotó pe ongoʻi ʻoku ʻi ai haʻate totonu ki aí.

ʻOku fekauʻaki ia mo hono fakatapui ha fale māʻoniʻoni, ko ha temipale ʻo e ʻOtua Fungani Māʻolungá. Ko ha ʻaho ia ʻo e fiefia ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ʻi Sipeiní.

Kapau ne fakaafeʻi au, naʻá ku mei fakahoko fiefia ia. Kapau naʻe ʻikai fakaafeʻi au, he ʻikai hōloa ai e lahi ia ʻo ʻeku fiefiá. Te u kaungā fiefia pē mo Halieta mei he mamaʻó, mo homa ngaahi kaungāmeʻá, ko homa ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻofeiná. Te ma fakahīkihikiʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he tāpuaki fakaʻofoʻofá ni ʻo tatau pē ʻema fiefia mei homa ʻapi ʻi Felengifetí, ʻo hangē pē ne ma ʻi Metulití.

Ongo Foha ʻo e Maná

Ne kau ʻi he Toko Hongofulu Mā Ua ne ui ʻe Sīsū mo fakanofó, ha ongo tautehina ko Sēmisi mo Sione. ʻOku mou manatuʻi e hingoa fakatenetene naʻá Ne ʻoange kiate kinauá?

Ongo foha ʻo e Maná (Boanerges).1

ʻOku ʻikai ke ke maʻu ha hingoa fakatenetene pehē taʻe ʻi ai hano puipuituʻa mālie. Meʻapangó, he ʻoku ʻikai ʻomi ʻe he folofolá ha fakamatala lahi fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e hingoa fakatenetené. Ka ʻoku tau maʻu ha kiʻi fakalika ki he ʻulungaanga ʻo Sēmisi mo Sioné. Ko e ongo tautehina tatau pē ʻeni naʻá na fokotuʻu ke ʻohifo ha afi mei langi ki ha kolo ʻi Samēliá, ko e ʻikai fakaafeʻi kinaua ki he koló.2

Ko Sēmisi mo Sioné ko e ongo tangata toutai—mahalo naʻe ʻikai ke na fuʻu fēfē—ka ʻoku ou tui naʻá na ʻilo lahi ki he ngaahi ʻelemēniti ʻo natulá. Ko ha ongo tangata ngāue moʻoni kinaua.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga e teuteu ʻa e Fakamoʻuí ke fononga fakaʻosi ki Selusalemá, ne haʻu ʻa Sēmisi mo Sione kiate Ia mo ha kole makehe—ko ha kole, mahalo ʻoku taau mo hona hingoa fakatenetené.

Naʻá na pehē, “Ko homa lotó ke ke fai maʻamaua ʻa ia kotoa pē te ma kole ki aí.”

ʻOku ou fakakaukauloto atu ki he malimali ange ʻa Sīsū ʻi Heʻene tali ange, “Ko e hā homo lotó?”

“Tuku kiate kimaua ke ma nofo, ko e tokotaha ʻi ho nima toʻomataʻú, pea tokotaha ʻi ho nima toʻohemá, ʻi ho nāunaú.”

Naʻe fakatukupaaʻi kinaua ʻe he Fakamoʻuí ke na kiʻi fakakaukau lahi ange ki he meʻa naʻá na kolé peá ne pehē ange. “Ko e nofo ki hoku nima toʻomataʻú mo hoku nima toʻohemá, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia ke foaki; ka kiate kinautolu kuo teuteu ia ki aí.”3

Ko hono ʻai ʻe tahá, he ʻikai ke ke lava ʻo maʻu ha lāngilangi ʻi he puleʻanga ʻo e langí ʻaki haʻo feinga (kemipeini) ke maʻu ia. Pe te ke “[takitaki] koloa” ka ke maʻu e nāunau taʻengatá.

Naʻe ʻikai fuʻu fiefia ʻa e kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu kehé ʻi he taimi ne nau fanongo ai ki he kole mei he Ongo Foha ʻo e Maná. Naʻe ʻafioʻi ʻe Sīsū ne nounou Hono taimí, pea pau pē ne faingataʻa kiate Ia ʻEne vakai ki he fakafekiki ʻa kinautolu te nau hoko atu ʻEne ngāué.

Naʻá Ne folofola ki he Toko Hongofulu Mā Uá  fekauʻaki mo e natula ʻo e mālohí pea mo e anga ʻene uesia kinautolu ʻoku fekumi mo maʻu iá. Naʻá Ne pehē, “Ko e kakai mālohi ʻi he māmaní ʻoku nau fakaʻaongaʻi honau mafaí ke puleʻi e niʻihi kehé.”

ʻOku ou mei lava pē ke sio ki he Fakamoʻuí, ʻi Heʻene vakai ʻi he ʻofa taʻe-fakangatangata ki he fofonga ʻo e kau ākonga faivelenga mo tuí. Hangē ne u mei lava pē ʻo ongoʻi Hono leʻo tautapá: “Ka ʻe ʻikai pehē ʻiate kimoutolu. Ka, ko ia ʻoku loto ke lahi ʻiate kimoutolú, ke hoko ia ko homou tauhi: Pea ko ia ʻiate kimoutolu ʻoku loto ke ʻeikí, ʻe hoko ia ko e tamaioʻeiki ʻamoutolu kotoa pē.”4

ʻOku ʻuhinga ʻa e lahí mo e takí ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ke vakai ki he niʻihi kehé ʻi honau tuʻunga moʻoní—hangē ko e ʻafio ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú—pea toki ala atu ʻo tokoni kiate kinautolu. ʻOku ʻuhinga ia ke fiefia mo kinautolu ʻoku fiefiá, tangi mo kinautolu ʻoku mamahí, hiki hake ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Sīsū ʻiate kitautolú. ʻOku ʻofa e Fakamoʻuí he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá, neongo pe ko e hā honau tuʻunga fakaʻekonōmiká, matakalí, tui fakalotú, lea fakafonuá, tafaʻaki fakapolitikalé, tangataʻi fonuá, pe faʻahinga kulupu kehe pē. Pea ʻoku totonu ke tau pehē!

ʻOku foaki e pale maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu ʻoku ngāue ʻo ʻikai ʻamanaki ki ha totongí. ʻOku foaki ia kiate kinautolu ʻoku ngāue taʻeʻiloá; ʻa kinautolu ʻoku fekumi fakalongolongo pē ki ha ngaahi founga ke tokoniʻi ai e niʻihi kehé; ʻa kinautolu ʻoku nau tokoniʻi e niʻihi kehé koeʻuhí pē ko ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻene fānaú.5

ʻOua Te ke Toʻoa Ai

Hili ha taimi nounou mei hono ui au ko ha Taki Māʻolunga foʻoú, ne u maʻu ha faingamālie ke fononga mo Palesiteni Sēmisi E. Fausi ke toe fokotuʻutuʻu ha siteiki. ʻI heʻeku fakaʻuli ki heʻema ngāue ʻi he Fakatonga ʻo ʻIutaá, ne angaʻofa feʻunga ʻa Palesiteni Fausi ke fakaʻaongaʻi e taimí ke fakahinohinoʻi mo akoʻi au. He ʻikai toe ngalo ʻiate au ha lēsoni ʻe taha. Naʻá ne pehē, “ʻOku fakaʻapaʻapa e kāingalotu ʻo e Siasí ki he Kau Taki Māʻolungá. Te nau angaʻofa kiate koe mo lea ʻaki ha ngaahi meʻa lelei fekauʻaki mo koe.” Peá ne kiʻi longo pea pehē mai, “Tieta, fakafetaʻi maʻu pē ʻi he meʻá ni, kae ʻoua naʻá ke teitei toʻoa ai.”

ʻOku kaunga e lēsoni mahuʻingá ni ki he ngāue ʻi he Siasí, ki he taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa ʻi he kōlomu kotoa pē he Siasí. ʻOku kaunga ia kiate kitautolu kotoa he Siasí ni.

ʻI he taimi naʻe faleʻi ai ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí, ʻa kinautolu ne ui ki he ngaahi tuʻunga maʻu mafai ʻi he Siasí, naʻá ne faʻa talange ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e lao fika onó.

ʻOku mahino naʻe ʻeke ange ʻe ha taha, “Ko e hā ʻa e lao fika onó?”

Te ne pehē ange, “ʻOua te ke fuʻu fakamātoato.”

Ko hono moʻoní foki ne iku ʻeni ki ha toe fehuʻi ʻe taha: “Ko e hā e ngaahi lao ʻe nima ko eé?”

Naʻe mamali ʻa Palesiteni Kalake mo ne pehē ange, “ʻOku ʻikai ha lao pehē ia.”6

Kuo pau ke tau ʻiloʻi e lēsoni mahuʻinga ko ʻení, ka tau hoko ko ha kau taki lelei ʻi he Siasí: ʻoku ʻikai fuʻu ʻuhinga e tuʻunga fakatakimuʻa ia ʻi he Siasí ki hono fakahinohinoʻi ʻo e niʻihi kehé, ka ʻoku ʻuhinga ia ko ʻetau loto fiemālie ke tataki kitautolu ʻe he ʻOtuá.

Ko e Hoko ʻa e Uiuiʻí ko ha Faingamālie ke Ngāué

Kuo pau ke tau manatuʻi ʻi heʻetau hoko ko e Kāinga Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtua Fungani Māʻolungá, ʻoku fie maʻu ke tau “manatuʻi ʻa e kakai masivá mo e faingataʻaʻiá, pea mo e tukuhāusiá, he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻoku ʻikai ko ʻeku ākonga ia.”7 ʻOku taʻefakangatangata ngaahi faingamālie ke feʻaluʻaki ʻo fai lelei mo tokoniʻi e niʻihi kehé. Te tau lava ʻo maʻu ia ʻi hotau tukuikoló, ʻi hotau ngaahi uōtí mo e koló, pea ʻi hotau apí tonu pē.

ʻIkai ngata aí, ʻoku tuku ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí ha ngaahi faingamālie pau ke ngāue. ʻOku tau ui e ngaahi faingamālie ko ʻení ko e “ngaahi uiuiʻi”—ko ha foʻi lea ʻoku totonu ke ne fakamanatu mai pe ko hai ʻokú ne uiuiʻi kitautolu ke ngāué. Kapau te tau lau hotau ngaahi uiuiʻí ko ha faingamālie ke tokoni ki he ʻOtuá mo tokoni ki he niʻihi kehé ʻi he tui mo e loto-fakatōkilalo, ʻe hoko e ngāue tokoni kotoa pē ko ha sitepu ʻi he hala ki he tuʻunga fakaākongá. ʻI he foungá ni, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he langa hake ʻe he ʻOtuá Hono Siasí ka ʻokú Ne toe langaki hake foki ai mo ʻEne kau tamaioʻeikí. ʻOku fakataumuʻa e Siasí ke tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ko e kau ākonga moʻoni mo faivelenga ʻa Kalaisi, ko ha ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine lelei mo fakaʻeiʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai toki hoko pē ʻeni ʻi he taimi ʻoku tau ō ai ki he ngaahi houalotú ʻo fanongo ki he ngaahi malangá, ka ʻi he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he niʻihi kehé pea tau tokoní. Ko e founga ʻeni ʻoku tau hoko ai ʻo “māʻongoʻonga” ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

ʻOku tau tali e uiuiʻí ʻi he anga fakaʻeiʻeiki, loto fakatōkilalo, mo houngaʻia. Ko e taimi ʻoku tukuange ai kitautolu mei he uiuiʻi ko ʻení, ʻoku tau tali e liliú ʻi he anga fakaʻeiʻeiki, loto fakatōkilalo, mo e houngaʻia tatau.

ʻOku ʻikai ha uiuiʻi ia ʻi he [siasí] ʻe mahuʻinga lahi ange ʻi he tahá, ʻi he hangaifofonga mai e ʻOtuá. ʻOku hanga ʻe heʻetau ngāué—tatau ai pē ʻa e lahi pe siʻisiʻi—ʻo fakaleleiʻi hotau laumālié, fakaava e ngaahi matapā ʻo e langí, pea tukuange mai e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻo ʻikai kiate kinautolu pē ʻoku tau tokoniʻí ka kiate kitautolu foki. Ko e taimi ʻoku tau tokoni ai ki he niʻihi kehé, te tau lava ʻo ʻiloʻi moʻoni ʻi he loto fakatōkilalo ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngāué ʻo tali mo hōifua ki ai. ʻOkú Ne fofonga fiefia mai kiate kitautolu ʻi heʻetau fai e ngaahi ngāue-loto ʻofa ʻo e manavaʻofá, tautautefito ki he ngaahi ngāue ʻoku ʻikai ʻiloʻi mo fakatokangaʻi ʻe he niʻihi kehé.8

nb}Ko e taimi kotoa pē ʻoku tau foaki ai ki ha taha, ʻoku tau ofi ange ai ke hoko ko ha ākonga lelei mo moʻoni ʻa e Tokotaha naʻá Ne foaki kakato Ia maʻatautolú: ʻa ia ko hotau Fakamoʻuí.

Mei he Pulé ki he Laka Fakateé

Lolotonga hono fakamanatua e taʻu 150 ʻo e tūʻuta e kau paioniá ki he Teleʻa Sōlekí, ne lolotonga hoko ʻa Misa Mailoni Litisini ko ha palesiteni fakasiteiki ʻi Henifā, ʻIutā. Naʻe kau ʻi he kātoangá hano faivaʻi e foua ʻe he kau paioniá hono koló.

Naʻe lahi e kau atu ʻa Palesiteni Litisini ʻi he palani ʻo e kātoangá, pea kau ʻi ha ngaahi fakataha lahi mo e kau Taki Māʻolungá mo ha niʻihi kehe ke aleaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe hokó. Naʻá ne kau kakato ki he polokalamá ni.

Kimuʻa pē pea fai e kātoangá, kuo fokotuʻutuʻu foʻou e siteiki ʻo Palesiteni Litisiní, pea tukuange ai ia mei he palesitení. ʻI he Sāpate hono hokó, naʻá ne ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻa e uōtí, ʻi he taimi ne kole ai e kau takí ki ha kau ngāue tokoni ʻi he kātoangá. Naʻe hikinima ʻa Palesiteni Litisini mo ha niʻihi kehe, pea ʻoange leva e ngaahi fakahinohino ke nau teunga ngāue pea ʻomi ʻene lolí mo ha sāvolo.

Fāifai, pea aʻu ki he pongipongi ʻo e ngāué, pea ʻalu atu ʻa Palesiteni Litisini ki he ngāue ʻofá.

ʻI ha ngaahi uike siʻi pē kimuʻa ai, naʻe hoko ko ha taha tokoni māʻolunga ki he palani mo e tokangaʻi ʻo e polokalama lahí ni. Ka, ko hono fatongia ʻi he ʻaho ko iá, ke muimui he fanga hoosi ʻi he laka fakateé ʻo tufi ʻenau fakavevé.

Naʻe fakahoko loto fiemālie mo fiefia ʻeni ʻe Palesiteni Litisini.

Naʻe mahino ki ai ʻoku ʻikai māʻolunga hake ha ngāue tokoni ʻe taha ʻi ha ngāue ʻe taha.

Naʻá ne ʻilo mo fakahoko e ngaahi lea ʻa e Fakamoʻuí: “Ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolú ʻe hoko ia ko homou tauhi.”9

Ko e Fakahoko Totonu e Ngāue Fakaākongá

Hangē ko e Ongo Foha ʻo e Maná, ʻoku tau holi he taimi ʻe niʻihi ki ha ngaahi tuʻunga ʻiloa. ʻOku tau feinga ke fakatokangaʻi kitautolu. ʻOku tau feinga ke taki mo fai ha ngaahi foaki ʻiloa.

ʻOku ʻikai ha meʻa ia ʻe fehālaaki ʻi he fie tokoni ki he ʻEikí, ka ko e taimi ʻoku tau feinga ai ke takiekina ha mālohi ʻi he Siasí koeʻuhí ko kitautolu—ke maʻu e fakalāngilangi mo e fakaʻapaʻapa ʻa e tangatá—kuo maʻu leva ʻetau totongí. Ko e taimi ʻoku tau “toʻoa” ai ʻi he fakalāngilangi ʻa e kakai kehé, ʻe hoko e fakalāngilangi ko iá ko ʻetau totongi.

Ko e hā e uiuiʻi mahuʻinga taha ʻi he Siasí? Ko e uiuiʻi ko ia ʻokú ke lolotonga maʻú. Neongo pē ʻe hā ngali maʻulalo pe māʻolunga, ka ko e uiuiʻi ʻokú ke lolotonga maʻu he taimi ní, te ne ʻai ke ʻikai ngata pē ʻi haʻo lava ke hiki hake ʻa e niʻihi kehé ka ke toe hoko foki ai ko e tangata ʻa e ʻOtuá naʻe fakatupu koe ki aí.

Ngaahi kaungāmeʻa mo e tokoua ʻofeina he lakanga fakataulaʻeikí, ngāue mālohi ʻi he feituʻu ʻokú ke tuʻu aí!

Naʻe akoʻi ʻe Paula e kakai Filipaí, “ʻOua naʻa fai ha meʻa ʻe taha ʻi he fakakikihi, pe ʻi he manako ki he fakamālō launoa; ka ʻi he loto angavaivai ke fetoutou femahalo lelei ʻaki hake takitaha ki hono kāinga ʻiate ia.”10

Ngāue ʻi he Lāngilangi

Ko e natula ʻo ʻĪsoá ʻa e kumi lāngilangi mo ongoongo ʻi he Siasí, kae ʻikai ko e ngāue moʻoni mo loto fakatōkilalo maʻá e niʻihi kehé.11 Mahalo te tau maʻu ha pale fakamāmani, ka ʻoku maʻu ia ʻi he totongi lahi—ko e mole e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

Tau muimui muʻa he sīpinga hotau Fakamoʻuí, ʻa ia naʻe angamalū mo fakatōkilalo, mo ʻikai kumi ki he fakahīkihiki ʻa e tangatá ka ke fai e finangalo ʻEne Tamaí.12

Tau tokoni muʻa ʻi he loto-fakatōkilalo ki he niʻihi kehé—ʻaki hotau iví, ʻi he houngaʻia, mo e lāngilangi. Neongo ʻe ngali māʻulalo, fūfūnaki, pe ʻikai fuʻu mahuʻinga ʻetau ngāue tokoní, ka ko kinautolu ʻoku tokoni ʻi he angaʻofa mo e lotoʻofa ki he niʻihi kehé, te nau ʻilo ʻi ha ʻaho ʻa hono mahuʻinga ʻo ʻenau ngāué ʻi he ʻaloʻofa taʻengata mo mohu tāpuekina ʻa e ʻOtua Fungani Māfimafí.13

Siʻoku kāinga mo e kaungāmeʻa, ʻofa ke tau fakakaukauloto, mahino, pea moʻui ʻaki e lēsoni taupotu taha ko ʻeni ʻo e tuʻunga fakatakimuʻá, pea mo e lakanga fakataulaʻeikí: “Ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolú ʻe hoko ia ko homou tauhi.” Ko ʻeku lotú ʻeni mo e tāpuakí ʻi he huafa toputapu ʻa hotau ʻEikí, ko hotau Huhuʻi, ʻa ia ko e huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.