2010–2019
Alofa Sili mo Fanau a lo Tatou Tama
Konafesi Aoao ia Aperila 2019


Alofa Sili mo Fanau a lo Tatou Tama

O le alofa o le uiga autu lea ma le uunaiga mo faamoemoega faaleagaga na poloaiina i tatou e faatino e lo tatou perofeta pele.

O’u uso e ma tuafafine pele, o se taimi tulagaese ma taua lenei i le talafaasolopito. Ua faamanuiaina i tatou e ola i le tisipenisione mulimuli a o le’i oo i le Afio Faalua Mai o le Faaola. E latalata i le amataga o lenei tisipenisione i le 1829, le tausaga lea a o lumanai ai le faatulagaina aloaia o le Ekalesia, sa maua ai se faaaliga faapelepele na folafola mai ai se “galuega ofoofogia” “o le a oo mai.” O lenei faaaliga na faamautu mai ai e faapea o i latou o ē mananao e auauna atu i le Atua ua agavaa mo lea auaunaga e ala i le “faatuatua, faamoemoe, alofa mama ma le alofa, ma le manatu tasi i le mamalu o le Atua.”1 O le alofa mama, o lona uiga “o le alofa lē pona lea o Keriso,”2 ua aofia ai ma le alofa e faavavau o le Atua mo Ana fanau uma.3

O lo’u faamoemoega i lenei taeao o le faamamafa atu lea o le matafaioi taua o lena ituaiga o alofa i le galuega faafaifeautalai, galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga, ma le tausiga faalelotu o le aiga e faatotonugalemu-i-le-aiga, ma lagolagoina-e-le-Ekalesia. O le alofa o le Faaola ma le alofa o o tatou uso a tagata, o tane ma fafine4 o le uiga autu lea ma le uunaiga mo auaunaga ma faamoemoega faaleagaga5 ia na poloaiina i tatou e faatino e lo tatou perofeta pele, Peresitene Russell M. Nelson, i fetuunaiga na faasilasila mai i le 2018.

O Le Taumafaiga Faafaifeautalai e Faapotopoto Isaraelu ua Faataapeapeina

Sa vave ona ou masani i le sootaga i le va o le galuega faafaifeautalai ma le alofa i le talavou o lo’u olaga. Ina ua 11 o’u tausaga, sa ou mauaina se faamanuiaga faapeteriaka mai se peteriaka, o ia foi o lo’u tama matua.6 O se vaega o lena faamanuiaga e faapea, “Ou te faamanuia ia te oe i se alofa sili mo ou uso a tagata, aua o le a valaauina oe e avatu le talalelei i le lalolagi … ia manumalo mai ni agaga ia Keriso.”7

Sa ou malamalama e ui lava i lo’u laitiiti i lena taimi o le faasoaina atu o le talalelei sa fua i se alofa sili mo fanau uma a lo tatou Tama Faalelagi.

Ina ua tofia le Pulega Aoao e galulue i le Tala’i La’u Talalelei i le 15 tausaga ua mavae, sa matou faai’uina e faapea o le uiga paia o le alofa e taua i le galuega faafaifeautalai i o tatou aso, e pei lava ona i ai e le aunoa. O le Mataupu 6 i uiga paia Faa-Keriso, o loo aofia ai le alofa mama ma le alofa, ua avea pea ma mataupu sili ona lauiloa i faifeautalai.

I le avea ai ma avefeau a le Faaola, o le toatele o faifeautalai e lagonaina lenei ituaiga o alofa, ma a latou lagonaina, e faamanuiaina a latou taumafaiga. A maua e tagata o le ekalesia se vaaiga mamao o lenei ituaiga o alofa, lea e taua i le fesoasoani ai i le Alii i Lona faamoemoega, o le a faataunuuina le galuega a le Alii.

Ata
R. Wayne Shute

Sa faamanuiaina a’u e maua sina matafaioi i se faataitaiga ofoofogia o lenei ituaiga o alofa. A o ou auauna atu o se Peresitene o le Eria o Motu o le Pasefika, sa ou maua se valaau mai ia Peresitene R. Wayne Shute. A o avea ma se alii talavou, sa ia auauna atu i se misiona i Samoa. Mulimuli ane, sa ia toefoi atu i Samoa o se peresitene o le misiona.8 E telefoni mai ia te a’u ua avea o ia ma peresitene o le Malumalu o Apia Samoa. O se tasi o ana faifeautalai talavou, a o avea o ia ma peresitene o le misiona, o Elder O. Vincent Haleck, lea o loo avea nei ma Peresitene o le Eria i le Pasefika. Sa i ai ia Peresitene Shute le alofa sili ma le faaaloalo mo Vince ma le aiga atoa o Haleck. O le toatele o le aiga o ni tagata o le Ekalesia, ae o le tamā o Vince, o Otto Haleck, le peteriaka o le aiga (o se tupuaga Siamani ma Samoa), sa le’i avea ma se tagata o le ekalesia. Sa iloa e Peresitene Shute sa ou auai atu i se konafesi faalesiteki ma isi fonotaga i Amerika Samoa, ma sa ia fesili mai ia te a’u pe ou te le fia nofo i le maota o Otto Haleck faatasi ma se manatu e faasoa atu le talalelei ia te ia.

Ata
Elder O. Vincent Haleck i le avea ai ma se faifeautalai talavou

Sa ma nonofo ma lo’u toalua o Mary ia Otto ma lona faletua, o Dorothy, i lo la maota matagofie. I le mālū taeao sa ou faasoa atu ai se savali o le talalelei ma valaaulia Otto e feiloai ma faifeautalai. Sa agalelei o ia, ae sa mausali, i le teenaina o la’u valaaulia. Sa ia fai mai ua fiafia o ia i le toatele o tagata o lona aiga ua avea ma Au Paia o Aso e Gata Ai. Ae sa ia faailoa mai ma le malosi e faapea o nisi o tuaa o lona tina Samoa sa avea ma uluai faifeau Kerisiano i Samoa, ma sa ia lagona se tuuto sili i lo latou faatuatuaga Faa-Kerisiano ua leva.9 Ae ui i lea, sa matou faamavae o ni uo lelei.

Mulimuli ane, a o sauni Peresitene Gordon B. Hinckley e faapaia le Malumalu o Suva i Fiti, sa ia fai i lana failautusi faapitoa, o Uso Don H. Staheli,10 e valaau mai ia te a’u i Niu Sila e fai ia fetuunaiga. Sa manao Peresitene Hinckley e lele atu mai Fiti i Amerika Samoa e feiloai ai ma le Au Paia. Sa fautuaina mai se faletalimalo faapitoa sa faaaogaina i ni asiasiga na muamua atu. Sa ou talosaga i ai pe mafai ona faia nisi fetuunaiga e ese ai. Sa saunoa mai Uso Staheli, “O oe o le Peresitene o le Eria; e le afaina.”

Sa vave ona ou valaau atu ia Peresitene Shute ma ta’u atu ia te ia masalo ua i ai so ma avanoa lona lua e faamanuia ai faaleagaga le ma uo o Otto Haleck. Ae o le taimi la lea o le faifeautalai o Peresitene Gordon B. Hinckley. Sa ou fesili i ai pe mata e talafeagai mo le au Halecks ona talimalo ia i matou uma ma le vaega malaga a Peresitene Hinckley.11 O Peresitene ma Sister Hinckley, o le la afafine o Jane, ma Elder ma Sister Jeffrey R. Holland sa avea foi ma vaega o lea aumalaga. Sa galulue faatasi Peresitene Shute ma le aiga i le faiga uma o fetuunaiga.12

Ina ua matou taunuu mai Fiti i le mavae ai o le faapaiaga o le malumalu, sa talileleia ma le fiafia i matou.13 Sa matou lauga atu i lena afiafi i le faitau afe o le au paia i Samoa ma matou agai atu ai loa i le maota o le aiga o Haleck. Ina ua matou faapotopoto mo le mālū taeao i le taeao na sosoo ai, sa oo ina avea Peresitene Hinckley ma Otto Haleck o ni uo lelei lava. Sa mata’ina ia te a’u lo la faia o le talanoaga lava e tasi na ma faia ma Otto i le silia ma le tausaga na muamua atu. Ina ua faailoa mai e Otto lona faamemelo mo le tatou ekalesia ae toefaamautu mai ma lona tuuto i lana lotu o loo i ai, sa tuu e Peresitene Hinckley lona lima i le tauau o Otto ma faapea atu, “Otto, ua lē lava lena mea; e tatau ona avea oe ma se tagata o le Ekalesia. O le Ekalesia lenei a le Alii.” Sa mafai ona e vaaia faafaatusa le paū ese atu o le ofutau tetee mai ia Otto i se lotomatala i le mea na saunoa atu ai Peresitene Hinckley.

O le amataga lea o le aoaoga faafaifeautalai faaopoopo ma se lotomaualalo faaleagaga na faatagaina ai Otto Haleck ina ia papatisoina ma faamauina i le silia teisi lava ma se tausaga mulimuli ane. I le tasi tausaga mulimuli ane, sa faamauina ai le aiga o Haleck o se aiga e faavavau i le malumalu.14

Ata
O le aiga o Haleck o loo faamauina i le malumalu

O le mea na ootia ai lo’u loto i lenei aafiaga maoae o le alofa lofituina faaleauaunaga sa faaalia e Peresitene Wayne Shute mo lana faifeautalai muamua, o Elder Vince Haleck, ma lona manao ia vaaia le aiga atoa o Haleck ua tuufaatasia o se aiga e faavavau.15

A oo mai i le faapotopotoina o Isaraelu, e manaomia ona tatou faaogatusaina o tatou loto ma lenei ituaiga o alofa ma ō ese mai lagona ua na o se tiutetauave lava16 po o le ta’usalaina i lagona o le alofa ma le auai i le faigapaaga faalelagi o le faasoaina atu o le savali, le auaunaga, ma le misiona a le Faaola i le lalolagi.17

I le avea ai ma tagata o le ekalesia e mafai ona tatou faaali atu lo tatou alofa mo le Faaola ma i o tatou uso ma tuafafine i le lalolagi atoa e ala i le faia o ni valaaulia faigofie. O le faasologa fou o sauniga o le Aso Sa ua maua ai se avanoa tulagaese mo tagata o le ekalesia e valaaulia ai ma le alofa ma le faamanuiaina uo ma paaga ia o mai ina matamata ma lagona se aafiaaga i le Ekalesia.18 O se sauniga faamanatuga faaleagaga, e faamoemoe e paia e pei o le saunoaga a Elder Jeffrey R. Holland ananafi, o le a sosoo ai ma se sauniga 50 minute e taulai atu i le Feagaiga Fou ma le Faaola po o saunoaga fitoitonu o le konafesi e taulai atu foi i le Faaola ma Lana aoaoga faavae.

E tuufesili nisi o tuafafine o le Aualofa pe aisea ua avatu ai se tofiga o le “faapotopotoina” ia i latou faatasi ma uso o le korama o le perisitua. O loo i ai ni mafuaaga mo lenei mea, ma ua uma ona tuu mai e Peresitene Nelson le tele o na mea i le konafesi aoao talu ai. Sa ia faaiu mai, “E le mafai lava ona matou faapotopotoina Isaraelu e aunoa ma outou.”19 I o tatou aso ua faamanuiaina i tatou pe tusa ma le 30 pasene o a tatou faifeautalai faamisiona, o tuafafaine. Ua maua ai i lenei mea se uunaiga faaopoopo mo tuafafine o le Aualofa ia faasoa atu ma le alofa le talalelei. O le mea o loo manaomia o se tautinoga alofa, agaalofa, ma faaleagaga a i tatou taitoatasi—alii, tamaitai, talavou, ma tamaiti—e faasoa atu le talalelei a Iesu Keriso. Afai tatou te faaali atu le alofa, agalelei, ma le lotomaualalo, e toatele o le a taliaina la tatou valaaulia. O i latou e filifili e le taliaina la tatou valaaulia o le a avea pea ma a tatou uo.

Taumafaiga a Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga e Faapotopoto Isaraelu

O loo i ai foi le alofa i le totonugalemu o a tatou taumafaiga o malumalu ma talafaasolopito o aiga e faapotopoto Isaraelu i le isi itu o le veli. A tatou aoao i tofotofoga ma faigata na feagai ma o tatou tuaa, o le a faalauteleina lo tatou alolofa ma le lotofaafetai mo i latou. Ua faamalosia a tatou taumafaiga o malumalu ma talafaasolopito o aiga i se tulaga iloga e fetuunaiga fou i le faasologa o sauniga i le Aso Sa ma le siitaga a le autalavou i vasega ma korama. Ua tuuina mai e nei suiga se gauaiga vave atu ma mamana atu e aoao ai e uiga i o tatou tuaa ma le faapotopotoina o Isaraelu i le isi itu o le veli. O galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga ua matua faaleleia uma.

O le initoneti o se meafaigaluega mamana; o le aiga ua avea nei ma o tatou nofoaga autu o talafaasolopito o aiga. E maoae le atamamai o a tatou tagata talavou i sailiga o talafaasolopito o aiga ma o loo uunaia faaleagaga e faatino papatisoga mo o latou tuaa, o ē ua latou aoao e alolofa i ai ma talisapaia. Talu mai le suiga ua faataga ai le ta’i 11-tausaga-le-matutua e faatino papatisoga mo ē ua maliliu, ua lipoti mai e peresitene o malumalu i le lalolagi atoa le matua faateleina o le auai. Na faailoa mai e se tasi o peresitene o malumalu e faapea “e ofoofogia le faateleina o tagata e faia papatisoga … ma o le faaopoopoga o le ta’i 11-tausaga ua aumaia le tele o aiga. … E oo lava i le [laiti] o o latou tausaga, e foliga mai latou te lagona se migao ma le faamoemoega mo le sauniga o loo latou faatinoina. E matagofie le maimoa i ai!”20

Ou te iloa o loo faia ma o le a faaauau pea ona faia e o tatou taitai Peraimeri ma le autalavou le galuega o malumalu ma talafaasolopito o aiga o se taumafaiga tele. E mafai e tuafafine o le Aualofa ma uso o le perisitua ona fesoasoani ma le alofa e faataunuu lo latou tiutetauave taitoatasi mo malumalu ma talafaasolopito o aiga ma e ala foi i le fesoasoani atu ma le uunaia o fanau ma le autalavou ia faapotopoto Isaraelu i le isi itu o le veli. E patino le taua o lenei mea i le aiga ma i le Sapati. Ou te folafola atu o le faatinoina ma le alofa o sauniga mo tuaa o le a faamalosia ai ma puipuia a tatou talavou ma aiga i se lalolagi ua faateteleina le leaga. Ou te molimau patino atu foi ua maua e Peresitene Russell M. Nelson ni faaaliga loloto ma taua e fesootai ma malumalu ma galuega faalemalumalu.

Saunia Aiga e Faavavau ma Tagata Taitoatasi ia Mau ma le Atua

O le faamamafa fou i le suesueina ma le ola ai i le talalei e faatotonugalemu-i-le-aiga, atoa ai ma punaoa o loo saunia e le Ekalesia, o se avanoa maoae lea mo le sauniaina ma le alofa o aiga e faavavau ma tagata taitoatasi e feiloai ma mau faatasi ma le Atua.21

A faamauina se alii ma se tamaitai i le malumalu, e ulufale atu i laua i le faatulagaga paia o le faaipoipoga i le feagaiga fou ma faavavau, o se faatulagaga o le perisitua.22 La te maua faatasi ma talia faamanuiaga o le perisitua ma le mana e faatonutonu ai mataupu o le la aiga. Ua i ai i tamaitai ma alii ni matafaioi tupito e pei ona otooto mai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,”23 ae o le la tiute faatausimea e tutusa le aoga ma le taua.24 E tutusa mana ia te i laua e maua ai faaaliga mo le la aiga. A laua galulue faatasi i le alofa ma le amiotonu, o a la faaiuga e faamanuiaina faalelagi.

O i latou o e saili ia iloa le finagalo o le Alii o ni tagata taitoatasi ma mo o latou aiga e tatau ona tauivi ia amiotonu, agamalu, agalelei, ma alofa. O le lotomaualalo ma le alofa o uiga iloga ia o i latou o ē saili i le finagalo o le Alii, aemaise mo o latou aiga.

O le faaatoatoaina o i tatou lava ia, faaagavaaina o i tatou lava ia mo faamanuiaga o feagaiga, ma le saunia e fetaiai ma le Atua o ni tiutetauave faaletagata lava ia. E manaomia ona tatou ola-tutoatasi ma auai ma le naunautai i le faia o o tatou aiga ma sulufaiga mai afā o loo siomia ai i tatou25 ma “se malutaga o le faatuatua.”26 Ua i ai i matua le tiutetauave ina ia aoao atu ma le alofa le la fanau. O aiga e tumu i le alofa o se olioliga, se fiafiaga, ma se lagi moni lava i le lalolagi.27

O le pese e fiafia i ai lo’u tina o le “A i ai i le Aiga le Alofa.”28 Soo se taimi lava e faalogo ai o ia i le fuaitau muamua, “A i ai i le aiga o le alofa,” e iloa lava lona ootia ma le loimatā. I le avea ai ma fanau sa matou iloa lava na matou ola i lena ituaiga o aiga; o se tasi lea o ana faamuamua sili ona maualuga.29

E faaopoopo atu i le uunaiga o se siosiomaga alofa i le aiga, ua taulai atu ai Peresitene Nelson i le faatapulaaina o le faaaogaina o ala o faasalalauga ia e faalavelave i o tatou faamoemoega autu.30 O se tasi fetuunaiga o le a manuia ai le toetoe o soo se aiga o le faia lea o le initoneti, ala o faasalalauga faaagafesootai, ma televise o se auauna nai lo o se faalavefau, po o le mea e sili ona leaga, o se matai. O le taua mo agaga o tagata uma, aemaise lava o fanau, e tele ina tupu i totonu o le aiga. I le avea ai ma matua, e manaomia ona tatou mautinoa o mea o loo i ai i ala o faasalalauga e lelei, talafeagai mo le matua, ma ogatusa ma le siosiomaga alofa o loo tatou taumafai e atiae.

O le aoao atu i totonu o o tatou aiga e manaomia ona manino ma faatauanau31 ae ia faaleagaga foi, olioli ma tumu i le alofa.

Ou te folafola atu pe a tatou taulai atu i lo tatou alofa mo le Faaola ma Lana Togiola, ma faia o Ia ma totonugalemu o a tatou taumafaiga e faapotopoto Isaraelu i itu uma e lua o le veli, auauna atu i isi, ma saunia le tagata lava ia e fetaiai ma le Atua, o le a faaitiitia le faatosinaga a le fili ma o le olioli, fiafia, ma le filemu o le talalelei o le a faalauteleina o tatou aiga i le alofa FaaKeriso.32 Ou te molimau atu i nei folafolaga faaleaoaoga faavae ma tuu atu se molimau mautinoa ia Iesu Keriso ma Lana taulaga togiola mo i tatou, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Mataupu Faavae ma Feagaiga 4:1, 5.

  2. Moronae 7:47.

  3. Tagai i le “Alofa Mama ma le Alofa,” Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai, rev. ed. (2019), 124.

  4. Tagai i le Teuterenome 6:5; Mataio 22:36–40.

  5. Tagai i le “Tiutetauave o Au Peresitene o Korama a Toeaina ma le Aualofa i le Galuega Faafaifeautalai a Tagata o le Au Paia ma le Galuega o le Malumalu ma Talafaasolopito o Aiga,” faaaliga, 6 Oke., 2018.

  6. Sa faatagaina lo’u tama matua e tuu atu se faamanuiaga faapeteriaka i fanau a fanau sa nonofo i ni siteki eseese. O la’u [faamanuiaga] sa tuuina mai ia te a’u i le 11 o o’u tausaga ona sa ma’i o ia ma sa mafaufau ina ne’i maliu o ia.

  7. Faamanuiaga faapeteriaka na tuuina atu ia Quentin L. Cook e peteriaka Crozier Kimball, 13 Oke., 1951, Draper, Iuta.

  8. Sa auauna atu foi Peresitene R. Wayne Shute ma lona faletua o Lorna i isi ituaiga eseese o misiona i Shanghai, Saina; Amenia; Sigapoa; ma Eleni. Ina ua maliu Lorna, sa ia faaipoipo atu ia Rhea Mae Rosvall, ma sa la auauna atu i le Misiona a Perisipeni Ausetalia. O le toafitu o lana fanau e toaiva sa auauna atu i ni misiona faamamaluina. I se gasologa o tausaga e lua o tausaga e tele sa ia auauna ai o se peresitene o le misiona i Samoa, sa auauna atu ai Elder John H. Groberg o se peresitene o le misiona i Toga. O aafiaga na la maua uma e logologoā.

  9. O Otto Haleck o se taitai faasamasamanoa i le Ekalesia Faapotopotoga Kerisiano o Samoa, lea e i ai ona aa e tupuga mai le LMS (London Missionary Society). O lona tama o se tagata e tupuga mai Saimani mai Dessau, Siamani.

  10. O Peresitene Don H. Staheli o loo auauna atu i le taimi nei o le peresitene o le Malumalu o Bountiful Iuta.

  11. Sa i ai uma Peresitene Gordon B. ma Sister Marjorie P. Hinckley ma lo la afafine o Jane Hinckley Dudley, Elder Jeffrey R. ma Sister Patricia T. Holland, Elder Quentin L. ma Sister Mary G. Cook, ma Uso Don H. Staheli.

  12. Na faailoa mai e Elder O. Vincent Haleck ia te a’u na valaaulia e lona tama ia Vince ma lona uso o David e toefoi atu mai nuu mamao e siaki le fale ma ia i ai iina mo le asiasiga a Peresitene Hinckley. Sa saunoa mai Elder Haleck na tautino e lona tama, “E leiloa po o ni agelu nei tagata.” Sa ia ta’u atu i ona atalii afai o le a latou talimalo i le perofeta, e manaomia ona latou faia le fale ia atoatoa.

  13. Sa faafeiloaia Peresitene Hinckley e taitai o le malo o Amerika Samoa ma le faitau afe o Samoa i le malae lakapi.

  14. O le tuufaatasia o aiga e ala i le galuega faafaifeautalai filiga o loo avea ma se uiga sili o tagata Samoa ma isi tagata Polenisia.

  15. Sa matua alofagia Peresitene Shute ma talisapaia lea na valaaulia ai o ia e lauga i le sauniga o le maliu o Otto Haleck i le 2006.

  16. “O nisi taimi atonu tatou te muai auauna atu mai se lagona o se tiute po o se matafaioi, ae e oo lava i lena auaunaga e mafai lava ona taitai atu i tatou e utuvai mai se mea maualuga atu … ia auauna atu i ‘se ala sili atu ona lelei’ [1 Korinito 12:31]” Joy D. Jones, “Mo Ia,” Liahona, Nov. 2018, 50).

  17. Tagai i le Tad R. Callister, The Infinite Atonement (2000), 5–8.

  18. E tatau i tagata o le Ekalesia ona faamaopoopo faatasi ma faifeautalai i soo se taimi lava latou te faia ai ni valaaulia.

  19. Russell M. Nelson, “Auai o Tuafafine i le Faapotopotoina o Isaraelu,” Liahona, Nov. 2018, 70.

  20. Lipoti a Peresitene B. Jackson ma Sister Rosemary M. Wixom, peresitene ma le faatina o le Malumalu o Sate Leki, i le Au Peresitene Aoao o le Peraimeri, Mat. 2019. Sa matauina e au Wixom “ua faateleina a latou oka o lavalava XXXS o le papatisoga e faafetaiaia ai le manaoga!

  21. Tagai i le Russell M. Nelson, “Malelega Amata,” Liahona, Nov. 2018, 6–8.

  22. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:1–4.

  23. Tagai i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Me 2017, 145.

  24. “O tama uma o se peteriaka i lona aiga ma o tina uma o se meteriaka e paaga tutusa i a la matafaioi tulagaese faamatua” (James E. Faust, “The Prophetic Voice,” Ensign, May 1996, 6).

  25. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:26–27; 88:91.

  26. Russell M. Nelson, “Avea ma Faataitaiga Lelei o le Au Paia o Aso e Gata Ai,” Liahona, Nov. 2018, 113.

  27. Tagai i le “O Se Lagi Se Aiga,” Viiga, nu. 179.

  28. “A i ai i le Aiga le Alofa,” Viiga, nu. 181.

  29. Afai e ao ona ausia lenei ituaiga o alofa, o le faatonuga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:41–42 e tatau ona avea ma sini:

    “E leai se mana po o se aafiaga e mafai pe tatau ona faatumauina ona o le perisitua, na o i le faatauanau, i le tali-tiga, i le agamaualalo ma le agamalu, ma le alofa faamaoni;

    “I le agalelei, ma le malamalama mama, e matua faalauteleina ai le agaga e aunoa ma le pepelo, e aunoa ma le faaoleole.”

    O le soona faitioina o fanau e tatau ona alofia. O le faatoilaloina o mea sese ma le leai o se poto e manaomia ai le aoaoga, ae le o faitioga. O agasala e manaomia ai aoaiga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:25–27).

  30. Tagai i le Russell M. Nelson, “Auai o Tuafafine i le Faapotopotoina o Isaraelu,” 69; tagai foi i le Russell M. Nelson, “Hope of Israel” faigalotu a le autalavou i le lalolagi atoa, 3 Iuni, 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  31. I se lagona, o le aiga e pei lava o se a’oga e tasi se potu mo fanau o vaitausaga uma. Pe a aoao atu le 11-tausaga-le-matua, e le mafai ona tatou le amanaiaina le 3-tausaga.

  32. Tagai i le Ioane 17:3; 2 Nifae 31:20; Moronae 7:47.