2007
Fai Nei Loa
Novema 2007


Fai Nei Loa

O le taimi nei, o le taimi lea e faalelei ai ma le Atua e ala i le faagasologa alofa o le suia na tuuina mai ia i tatou e le Togiola.

Ata

Ina ua 11 tausaga le matua o le ma tama matua (o le ua avea nei ma se tamā o se fanau toatolu ma o loo saofai i le faapotopotoga a le au perisitua i le afiafi nei), na tuuina atu ai ia te ia se tofiga, faatasi ma isi tamaiti vasega ono o le latou aoga, e aumai se fua o se kuka e sili ona fiafia i ai lona aiga. E fai ma sao i se faaaliga tele o le tautotogo, sa saunia ai e le vasega ono se tusi kuka o le a tufatufa atu i le alaalafaga atoa. Ina ua tau atu e le faiaoga le galuega faatino ma le aso e faagata ai o le Aso Faraile o le vaiaso na sosoo ai, na vave lava ona fai le faaiuga a lo ma atalii o Brett, sa telē lava le taimi e fai ai le galuega i se taimi mulimuli ane, ma na le toe mafaufau loa i ai. O le amataga o le vaiaso na sosoo ai, ina ua faamanatu atu e le faiaoga i tamaiti o le Aso Faraile e faagata ai, na tonu ia Brett e faigofie lava ona ia faamaeaina le galuega i le po o le Aso Tofi, ae o le taimi lea, e mafai ona faaaoga lona taimi i isi mea e sili atu le malie.

Ina ua oo i le taeao o le Aso Faraile sa atofaina, sa faatonu e le faiaoga ia tamaiti e pasi atu a latou fua o kuka i le pito i luma o le vasega. O le fai mea tuu o Brett na mafua ai ona galo ia te ia le meaaoga ma na matuai le saunia ai. I lona popole ma le le mautonu, na faliu atu ai o ia i le isi tamaitiiti na nofo i ona talaane ma tau atu i ai lona faafitauli. I le taumafai o lea tamaitiiti o le vasega e fesoasoani ia [Brett], sa ia faapea atu ai, “Na ou aumaia se fua faaopoopo. Afai e te manao i ai, tago e faaaoga le isi.” Na vave ona sei mai e Brett le fua o le kuka, ma tusi ai i luga lona igoa, ma le manatu ua sao mai i soo se taunuuga o lona le saunia.

I se tasi afiafi i ni nai vaiaso mulimuli ane, sa ou taunuu atu ai i le fale ou te sauni ae ou te le’i alu i au fonotaga faale-Ekalesia i lena aso. O ni nai aso na muamua atu, na valaauina ai au e avea o se peresitene o le siteki ina ua mavae ni nai tausaga o ou auauna atu o se epikopo. Na iloa i matou i totonu o le matou nuu o ni tagata o le Ekalesia o e na taumafai e ola i aoaoga a le Ekalesia. “E i ai se mea e tatau ona e vaai i ai,” o le tala lea a lo’u toalua o Diane, a o ou savali atu i le faitotoa. Sa ia tuuina mai ia te au se tusi na tuufaatasia ma se itulau sa faailogaina. I lo’u tilotilo atu i le ulutala o le faavaa, Noelani School’s Favorites—1985, [Fua o Kuka e Sili Ona Fiafia i ai le Aoga a Noelani—1985], na ou suea le itulau na faailogaina ma faitau, “Aiga o Hallstrom, Fua o le Kuka e Sili Ona Fiafia i Ai—Keke Faamafu Bacardi.”

E toatele i tatou ua oo i tulaga e ogaoga atu taunuuga nai lo le faalumaina ona o lo tatou faatuutuu e liliu atoatoa mai i le talalelei a Iesu Keriso. Ua tatou iloa le mea sa’o, ae ua tatou tolopoina lo tatou auai atoatoa faaleagaga ona o le paie, mata’u, fai ‘alofaga, po o le leai o se faatuatua. Tatou te faatalitonuina i tatou lava e faapea “e i ai se aso o le a ou faia ai.” Ae peitai, mo le toatele e le oo mai lava “se aso”, ma e oo foi i isi o e iu ina faia se suiga, e i ai se vaega tele e le mafai ona tatou toe maua mai o le leai o se alualu i luma ma e mautinoa lava e ese le itu e agai i ai.

I le avea ai ma se vaega o le faamasinoina o i tatou lava i lo tatou tulaga pe tatou te faatuutuu faaleagaga, o a o tatou uiga e faaali pe a tatou auai i sauniga a le Ekalesia? Pe o le suesue “i le aoao e faapea foi i le faatuatua” (tagai MFF 88:118), lea e mafua ai ona tatou galulue e tusa ai ma mea ua tatou aoaoina? Pe tatou te mafaufau faapea “Ua uma foi ona ou faalogo i ai” lea e vave ai lava ona punitia le oo atu o le Agaga i o tatou mafaufau ma o tatou loto, ma faapea ona avea ai le faatuutuu ma se vaega tele o o tatou tagata?

E uiga i se tagata sailiili lauiloa o le Ekalesia toefuataiina, o le na osifeagaiga o le a ia usitai i soo se poloaiga e tuuina atu e le Alii ia te ia, na taua e faapea, “Na ia talia foi ma le fiafia le upu, ae peitai na faaosoosoina loa lava o ia e Satani … ma o le manao faalelalolagi na mafua ai ona ia teena le upu” (MFF 40:2). Faatusatusa lena i le fetalaiga manino a le Alii: “O lē talia la’u tulafono ma usiusitai i ai, o lo’u soo lea” (MFF 41:5).

Na tautino mai e Alema faatasi ai ma ni lagona loloto, “O lenei foi, ou uso e, ua ou manao i le totonu o lo’u loto, ioe, ma ua atuatuvale tele ai e oo lava i le tiga, ia faalogologo outou i a’u upu, ma lafo ese a outou agasala, aua foi tou te faatuai le aso o lo outou salamo” (Alema 13:27).

Na faamamafa atu e Amoleka, o le uo ma le soa faifeautalai a Alema, le savali e ala i le folafola atu:

“Aua faauta, e tatau i tagata ona sauniuni i lenei olaga e fetaiai ma le Atua. Ioe, faauta, o le aso o lenei olaga, o le aso lea e tatau ona fai ai e tagata a latou galuega.

“O lenei foi, … ona ua ia te outou nei molimau e toatele, o le mea lea ou te aioi atu ai ia te outou, aua tou te faatuai le aso o lo outou salamo e oo i le iuga“ (Alema 34:32–33).

Ina ua ou matua e pei o se a’oa’o i le Perisitua Arona, na foliga mai o taeao o Aso Toonai uma lava mo le tele o masina, na fafagu ai au i le pao o lo’u tama i le faiga o galuega i le fanua i fafo mai o le faamalama o lo’u potumoe. (Na umi se taimi na faatoa ou iloa ai le mafuaaga na amata ai i taimi uma ana galuega i lalo ifo o lo’u faamalama.) I le tuanai ai o se vaitaimi o ou taumafai e le amanaia le pao, na ou ala ae ai ma faatasi atu i lou tama i ona tiute faalevaiaso e fesoasoani ia te ia i le tapenaina o le fanua na siomia ai lo matou fale.

Masalo o le mavae ai o ni nai taeao na tuai ai ona ou nofo i luga pe ona o nisi foi mea talitutusa faapena, pe a manaomia ana faamalosiauga faifaipea ona faatoa ou gaoioi atu lea, i se tasi aso, sa ma nofonofo faatasi ai ma lo’u tama ma ia faaali mai ai ia te au se ata lapoa o se siligi paie, o se meaola na lauiloa i lona paie. Ona ia susueina lea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma tuu mai ou te faitauina, “Aua faauta, e le tatau ona ou poloai atu i mea uma; aua o le tatau ona faamalosia i mea uma lava, e tusa ia ma se auauna faatamala ma le le poto; o le mea lea na te le maua ai se taui” (MFF 58:26; ua faatusilima mea e faamamafa). Talu mai lena aso, o lena ata ma lona lesona ua avea o ni aseta taua i lo’u olaga.

O se tasi o faalaeiau mataalia a Peresitene Spencer W. Kimball o le faaupuga “Ia Faia.” Sa ia faalauteleina mulimuli ane lenei faaupuga i le “Ia Faia Loa” e aoao ma faamamafaina ai le manaomia ona vave fai.

Na aoao mai foi e Peresitene Kimball le mataupu faavae maoae e faapea, o le faatuutuu e oo atu ai i le le maua o le faaeaga. Sa saunoa o ia: “O se tasi o vaivaiga sili ona leaga i tagata uma lava o le faatuutuu lea, o le le naunau e talia ia tiutetauave e faatatau i le tagata lava ia i le taimi nei… . Ua toatele ua faatagaina i latou lava ina ia taitaiese ma … tupu ai le paie faalemafaufau ma le faaleagaga, ma naunau ai i fiafiaga o le lalolagi” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Spencer W. Kimball [2006], 4–5).

O le toatele o i tatou e mananao i le auala faigofie—o le faagasologa e le manaomia ai le galue malosi ma le ositaulaga. Ia, sa i ai se taimi na ou manatu ai ua ou mauaina. O le tietie atu i uta i se vanu lanulauava i luga ae o le aai o Honolulu, na ou tilotilo ae ai, ma vaai ai iina—Auala Faigofie! A o ou moemiti i faamanuiaga e suia ai le olaga na ou tau i ai, na ou avane i fafo lau meapueata e pueina ai lea taimi matagofie. Ae peitai, a o ou matamata ai i le ata na pueina, na faapea ona manino lelei ai la’u vaai. O se faailo tele lanu samasama na ou iloa ai le mea moni—o Auala Faigofie o se auala e gata!

Atonu o le faatuutuu e foliga mai o le auala faigofie lea, ona na te aveesea mo sina taimi le taumafaiga e manaomia e ausia ai se mea taua. O le mea malie, i le aluga o taimi, o le faatuutuu e aliae ai se avega mamafa e aofia ai le tausalaina ma se lagona gaogao o le leai o se faamalieina. O le faatuutuu o le a le mafai ona ausia ai sini faaletino, ae maise lava le taua o sini faaleagaga.

O le taimi nei, o le taimi lea e faaali ai lo tatou faatuatua. O le taimi nei, o le taimi lea e tautino ai ia amiotonu. O le taimi nei, o le taimi lea e fai ai soo se mea e manaomia e faaleleia ai o tatou tulaga e le manaomia. O le taimi nei, o le taimi lea e faalelei ai ma le Atua e ala i le faagasologa alofa o le suia na tuuina mai ia i tatou e le Togiola o tagata.

Matou te talosaga atu:

  • I soo se tasi ua maua se molimau i le moni o le talalelei a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ae le’i papatiso ma faamauina.

  • I soo se alii ua umia le Perisitua Arona ma le Perisitua Mekisateko, ae ona o se solitulafono pe o le leai foi o se mea o faia, ua tetee ai i se tautoga paia ma feagaiga (tagai MFF 84:33–39).

  • I soo se tagata o le Ekalesia ua maua faaeega paia ae le o agavaa i le taimi nei mo se pepa faataga o le malumalu.

  • I soo se tagata o le ekalesia ua afaina i soo se amioga a se isi ma ua vavaeeseina ai o ia i soo se itu mai le Ekalesia.

  • I soo se tasi o loo ola i se olaga le faamaoni ma o loo fai ma avega mamafa ni agasala e le’i faaleleia.

Ou te molimau atu e mafai e oe ma i tatou uma ona suia, ma e mafai i le aso nei. Atonu o le a le faigofie, ae o a tatou agasala e mafai ona “faaumatia ai i le olioli ia Keriso” (Alema 31:38). Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.