2007
O Le Atua Moni e Toatasi Atoa Ma Le Na Ia Auina Mai o Iesu Keriso Lea
Novema 2007


O Le Atua Moni e Toatasi Atoa Ma Le Na Ia Auina Mai o Iesu Keriso Lea

Tatou te folafola atu o loo faamaonia mai i tusitusiga paia o le Tama, o le Alo ma le Agaga Paia o ni peresona mavaevae, o ni tagata paia e toatolu.

Ata

E pei ona uluai taua e Elder Ballard i lenei sauniga, o le tele o feteenaiga i aso nei ua faateleina ai le taulai atu o le lautele i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na ta’u atu e le Alii i e anamua o lenei galuega i aso e gata ai o le a avea ma “se vavega ma le mea e ofo ai,”1 ma o loo faapena lava. Ae ui lava tatou te valaaulia tagata uma ina ia iloiloina faalelei le mea e ofo ai, e tasi le mea tatou te le mananao i se tasi ina ia tuufesili ai—pe o tatou o ni “Kerisiano” pe leai.

O le mea ua masani ai e soo se faafinauga lava i lenei mataupu e faaautu lava i ni aoaoga faavae se lua—o lo tatou manatu i le AigaAtua ma lo tatou talitonuga i le mataupu faavae o faaaliga faaauauina pea lea e tau atu ai i se tuufaatasiga aloaia o tusitusiga paia e mafai ona faaopoopo atu i ai. I le laugaina o lenei mea tatou te le manaomia ona faatoese atu mo lo tatou faatuatuaga; peitai tatou te mananao ia aua ne’i i ai se manatu sese. Faatasi ai la ma le manao ina ia faateleina le malamalama ma ia matuai manino ona folafola atu o i tatou o Kerisiano, ou te tautala atu ai i le asō i le aoaoga faavae muamua o aoaoga faavae e lua lea na faatoa ta’ua.

O la tatou uluai mataupu faavae o le faatuatua ma sili ona taua i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le “Matou te talitonu i le Atua, le Tama Faavavau, ma Lona Alo, o Iesu Keriso, ma le Agaga Paia.”2 Tatou te talitonu o nei tamaalii paia e toatolu o loo maua ai se AigaAtua e tasi e aufaatasi i le faamoemoe, i uiga, i le molimau, i le misiona. Tatou te talitonu e faatumulia i Latou i le sane faaleatua lava e tasi o le alofa mutimutivale ma le alofa, faamasino tonu ma le alofa tunoa, onosai, faamagalo, ma le togiola. Ou te manatu e sao ona faapea atu tatou te talitonu e tasi i Latou i uiga taua ma le faavavau e manatu i ai, sei vagana tatou te le talitonu o i Latou o ni tagata e toatolu o loo tuufaatasia i se mea e tasi, o se manatu o le Tolutasi e le o aoaoina mai lava i totonu o tusitusiga paia aua e le moni.

Ae o loo tusia i se punaoa faaaloalogia ua ta’ua o le Harper’s Bible Dictionary e faapea “o le aoaoga faavae aloaia o le Tolutasi e pei ona faauigaina ai e aufono a lotu tetele o le seneturi lona fa ma le lima e le o maua i totonu o le [Feagaiga Fou].”3

Soo se faitioga la e faapea O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e le talitonu i le talitonuga FaaKerisiano i ona po nei i le Atua, Iesu, ma le Agaga Paia e le o se faamatalaga o faatatau i la tatou tautinoga ia Keriso ae o se faalauiloaga (e sa’o, atonu e mafai ona ou faaopoopo i ai) e faapea o lo tatou talitonuga i le AigaAtua e ese mai le talafaasolopito FaaKerisiano ina ua mavae le Feagaiga Fou ma e toe foi i le aoaoga faavae sa aoaoina e Iesu lava Ia. O lea, atonu e aoga se faamatalaga e uiga i lena talafaasolopito ina ua mavae le Feagaiga Fou.

I le tausaga T.A. 325 sa taloina ai e le Kaisa Roma o Konesetatino le Aufono i Nisaea e talanoaina ai—faatasi ai ma nisi o mea—le faatupulaia lea o le mataupu e faapea o le Atua o le “tolutasi.” O mea na aliae mai le vevela o feteenaiga o tagata lotu, tagata atamamai, ma taitai faalelotu lea na lauiloa (ina ua mavae le isi 125 tausaga ma isi fono tetele e tolu)4 o le Faamatalaga Aloaia i Nisaea, ma nisi toe teuteuga e pei o le Faamatalaga Aloaia i Atenaisana. O nei mea eseese na tutupu ma toe teuteuga o faamatalaga aloaia—faapea ma isi faamatalaga aloaia na fatuina i le tele o seneturi—sa faailoa ai o le Tama, o le Alo, ma le Agaga Paia e le tino mai faaletino, e silisiliese le mana nai lo mea uma, e tutoatasi mai le taimi ma le vanimonimo, e i ai i soo se mea, e mafai ona i ai i ni faaaliga eseese, e faavavau uma, ma silisili atu le malamalama, e leai se tino, vaega, po o ni lagona ma e nonofo i fafo atu o le vanimonimo ma le vateatea. I faamatalaga aloaia faapea, o sui uma e toatolu o ni peresona mavaevae, ae o se tagata e toatasi, lea e masani ona taua o le “mea lilo o le tolutasi.” O i latou o ni peresona tumaoti e toatolu, ae peitai e le toatolu ni Atua ae toatasi. O peresona uma e toatolu e le mafai ona malamalama i ai, ae peitai e toatasi le Atua e le mafai ona malamalama i ai.

O le manatu lena e tasi tatou te taufai ioe uma i ai ma le au faitio—e faapea o se manatu faapena mo lē paia e moni e le mafai ona malamalama i ai. O le i ai o se faauigaga fenumiai e uiga i le Atua ua tuuina mai i luga o le ekalesia, e le o se mea la e ofo ai i le tagitui a se failotu o le seneturi lona fa, “Auoi lo’u mafatia e! Ua latou aveese lo’u Atua mai ia te au … ma ua ou le iloa po o ai ou te tapuai pe tatalo i ai.”5 E faapefea la ona tatou faatuatuaina, alolofa, tapuai i ai, e aunoa ma le mafaufau pe faapefea ona tauivi ia faapei o le Tagata e lē malamalama i ai ma leiloaina? Ae faapefea le tatalo a Iesu i Lona Tama o i le Lagi e faapea “o le ola e faavavau foi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toatasi, atoa ma le ua e auina mai, o Iesu Keriso lea”?6

E le o so tatou faamoemoega le ta’ufaatauvaaina o talitonuga o soo se tagata po o le mataupu a soo se talitonuga faalelotu. E tutusa lava le faaaloalo tatou te tuuina atu ia i latou uma mo le latou mataupu lea o loo tatou fesiligia ai i tatou lava. (O lena foi mea, o se mataupu faavae o lo tatou faatuatua.) Ae afai e fai mai se tasi e le o tatou o ni Kerisiano ona e le o ia i tatou se talitonuga o le seneturi lona fa po o le lima i le AigaAtua, ae faapefea na uluai Au Paia Kerisiano, o le toatele o i latou o molimautino o le Keriso soifua, o e sa le’i i ai foi se talitonuga faapena?7

Tatou te folafola atu o loo faamaonia mai i tusitusiga paia o le Tama, o le Alo ma le Agaga Paia o ni peresona mavaevae, o ni tagata paia e toatolu, ma ia tagai i faataitaiga manino ma le sao e pei o le Tatalo Faapuluvaga maoae a le Faaola lea sa faatoa ta’ua, o Lona papatisoga i aao o Ioane, o le mea na tupu i le Mauga o Liua, ma le faamaturoina o Setefano—ua na o le fa ua ta’u atu.

I le i ai o nei punaoa o le Feagaiga Fou faapea ma le tele o isi8 o loo tatagi mai i o tatou taliga, atonu e le talafeagai ona fesili po o le a le uiga o le fetalaiga a Iesu ina ua ia fai mai, “E le mafai e le Atalii ona fai o se mea na o ia lava, a o mea na te vaai atu i le Tama o faia:”9 I se isi tulaga na Ia fetalai ai, “Ou te le’i alu ifo mai le lagi, e fai lo’u lava loto, a o le finagalo o le ua auina mai au.”10 I e sa tetee ia te Ia na ia fetalai atu i ai, “[Ua latou] … vaai mai ma latou inoino mai ia te au atoa ma lo’u Tama.”11 Ma e i ai pea lava lena usiusitai ma le faaaloalo i Lona Tama lea sa masani ona ia Iesu sa mafua ai ona Ia faapea atu, “Se a le mea e te taulelei mai ai au? E leai se tasi e lelei, ua na o le toatasi, o le Atua lea.”12 “E sili lo’u tama ia te au.”13

O ai sa aioi atu i ai ma le faatauanau ia Iesu i na tausaga uma, e aofia ai taimi ina ua ia fetalai ma le tiga i upu e pei o le “Lo’u Tama e, afai e mafai, ia aveese lenei ipu ia te au”14 ma le “Lo’u Atua e, lo’u Atua e, se a le mea ua e tuulafoai mai ai au”?15 Ina ia faailoa atu mau faatusi paia e faamaonia ai o sui o le AigaAtua o e aufaatasi atoatoa e ui o ni tagata mavaevae ma patino e le faapea ua tausalaina ai i tatou i le tapuai i ni atua se tele; ae o le vaega o le faaaliga maoae na afio mai Iesu e aumai e faatatau i le natura o tagata paia. Atonu sa sili atu ona faaupuina e le Aposetolo o Paulo” “O Keriso Iesu … sa uiga faatasi ma le Atua, e lei manatu ia o se mea faoa ina ia tusa lava o ia ma le Atua.”16

O se mafuaaga na ta’ua e nisi tagata e le aofia ai le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai le vaega o Kerisiano, aua tatou te talitonu e pei o perofeta ma aposetolo anamua, i se Atua e i ai se tino faaletino—ae mautinoa lava le faamamaluina.17 Ia i latou o e faitioina lenei talitonuga e faavae mai tusi paia, ou te fesili atu ina ia faamamafaina: Afai e teenaina le manatu faapea o le Atua e i ai se tino faaletino, aisea la i aoaoga faavae autu ae faasilisili ai le tulagaese i uiga taua uma o le Faakerisiano le aoaoga faavae faapea o Iesu Keriso, o le tagata lona lua lea o le Tolutasi e i ai sona tino, faapea le Togiola, ma le Toetu faaletino o le Alii o Iesu Keriso? Afai e le manaomia le i ai o se tino ma e le manao i ai le Atua, aisea la na togiolaina ai e le Togiola o tagata Lona tino mai le mana o le oti ma le tuugamau, ma ua faamaonia ai o le a le toe tuueseeseina lava Lona tino mai Lona agaga i le olaga nei po o le faavavau?18 Soo se tasi e teenaina le manatu faapea e i ai se tino o le Atua, ua na teenaina foi le Keriso faitino ma toetu. E leai se tagata e faapea mai o se Kerisiano faamaoni, o le a manao e fai lena mea.

O lenei, soo se tasi o loo lagonaina mai lo’u leo o loo tau manatunatu pe o tatou o ni Kerisiano pe leai, ou te tuuina atu lenei molimau. Ou te molimau atu o Iesu Keriso, o le Alo moni soifua lea o lo tatou Atua moni soifua. O le Iesu lenei o lo tatou Faaola ma le Togiola, o le Foafoa o le lagi ma le lalolagi ma mea uma o loo i ai, i lalo o le taitaiga a le Tama. Ou te tuuina atu la’u molimau sa fanau mai o Ia i se tina taupou, o Lona soifuaga i le olaga sa Ia faatino ai le tele o vavega ofoofogia sa matauina e le toatele o Ona soo faapea foi ma Ona fili. Ou te molimau atu sa ia te Ia le mana e pulea ai le oti aua e paia o Ia, ae sa naunau o Ia e tuuina atu o Ia lava i le oti ona o i tatou, aua sa soifua o Ia i la le tino mo se taimi. Ou te folafola atu o Lona usiusitai ia tuuina atu o Ia i le oti sa Ia tauaveina ai i Ona lava luga ia agasala a le lalolagi, ma totogiina ai se tau e le muta mo faanoanoaga ma ma’i uma, o lototiga ma lē fiafia uma mai lava ia Atamu e oo atu lava i le mutaaga o le lalolagi. I le faia ai faapea sa Ia faatoilaloina uma le tuugamau faaletino ma seoli faaleagaga, ma faasaolotoina ai le aiga tagata. Ou te molimau atu na toetu moni mai o Ia mai le tuugamau ma ina ua mavae ona afio ae i Lona Tama ina ia faamaea le faagasologa o lena Toetu, sa faaali soo atu o Ia i le fia selau o soo i le Lalolagi Tuai ma le Lalolagi Fou. Ou te iloa ua na o Ia Le Paia e Toatasi o Isaraelu, o le Mesia o le a toe afio mai i se aso i le mamalu mulimuli, e nofotupu i le lalolagi e avea ma Alii o alii ma Tupu o tupu. Ou te iloa e leai lava se isi igoa ua tuuina mai i le lalolagi e mafai ona faaolaina ai tagata, ma e na o le faalagolago atoatoa i Ana galuega, o lona alofa mutimutivale, ma le alofa tunoa faavavau19 e mafai ona tatou maua ai le ola faavavau.

O la’u molimau faaopoopo e faatatau i lenei aoaoga faavae mamalu e faapea, i le sauniuni atu mo Lona nofotupu faameleniuma i aso e gata ai, ua uma ona afio mai Iesu, e sili atu ma le faatasi, i le mamalu silisiliese i la le tino. I le tautotogo o le 1820, na alu atu ai se taulealea e 14 tausaga le matua, sa fenumiai i le tele o nei lava aoaoga faavae lea o loo fenumiai ai pea le toatele o Kerisiano, i se togavao e tatalo ai. I le tali i lena tatalo faamaoni sa tuuina atu e se talavou faapena, sa faaali mai ai le Tama ma le Alo o ni tagata faitino mavaevae ma le mamalu i le perofeta taulealea o Iosefa Samita. O lena aso na faailogaina ai le amataga o le toe foi mai o le talalelei moni o le Feagaiga Fou a le Alii o Iesu Keriso ma le toefuataiga o isi upumoni faavaloaga sa tuuina mai ia Atamu e oo mai i le taimi nei.

Ou te tautino atu o la’u molimau i nei mea e moni ma o loo tatala pea le lagi ia i latou uma o e sailia lea lava faamaoniga. O le Agaga Paia o le Upumoni, e mafai ai ona tatou iloa uma “le Atua moni e toatasi, ma lē [na Ia] auina mai o Iesu Keriso lea.”20 Ona tatou ola ai lea i a La aoaoga ma ia avea ma Kerisiano moni i faatinoga, e faapea foi i upu, ou te ole atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Isaia 29:14.

  2. Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:1.

  3. Paul F. Achtemeier, ed. (1985), 1099; faaopoopo le faatusilima.

  4. Constantinople, A.D. 381; Ephesus, A.D. 431; Chalcedon, A.D. 451.

  5. Sii mai ia Owen Chadwick, Western Asceticism, (1958), 235.

  6. Ioane 17:3; faaopoopo le faatusilima.

  7. Mo se talanoaina auiliili o lenei mataupu, tagai i le Stephen E. Robinson, Are Mormons Christian?, pp. 71–89; tagai foi i le Robert Millet, Getting at the Truth, (2004), 106–22.

  8. Tagai, mo le faataitaiga, Ioane 12:27–30; Ioane 14:26; Roma 8:34; Eperu 1:1–3.

  9. Ioane 5:19; tagai foi Ioane 14:10.

  10. Ioane 6:38.

  11. Ioane 15:24.

  12. Mataio 19:17.

  13. Ioane 14:28.

  14. Mataio 26:39.

  15. Mataio 27:46.

  16. Filipi 2:5–6.

  17. Tagai David L. Paulsen, “Early Christian Belief in a Corporeal Deity: Origen and Augustine as Reluctant Witnesses,” Harvard Theological Review, vol. 83, no. 2, (1990): 105–16; David L. Paulsen, “The Doctrine of Divine Embodiment: Restoration, Judeo-Christian, and Philosophical Perspectives,” BYU Studies, vol. 35, no. 4, (1996): 7–94; James L. Kugel, The God of Old: Inside the Lost World of the Bible, (2003), xi–xii, 5–6, 104–106, 134–35; Clark Pinnock, Most Moved Mover: A Theology of God’s Openness (2001), 33–34.

  18. Tagai Roma 6:9; Alema 11:45.

  19. Tagai 1 Nifae 10:6; 2 Nifae 2:8; 31:19; Moronae 6:4; Faaliliuga a Iosefa Samita, Roma 3:24

  20. Ioane 17:3.