2008
Ko e Toko Hongofulu Mā Uá
Mē 2008


Ko e Toko Hongofulu Mā Uá

Kuo pau ke maʻu ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kií, kae hoko ʻa e Siasí ni ko Hono Siasi.

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

Taimi nounou hili e pekia ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, naʻe fakataha ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻo e temipalé ʻa e kau tangata ʻe toko 14, ko e kau ʻAposetolo kuo nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá, ke fakahā ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí. Naʻe ʻikai fehuʻia e founga kuo fakahoko ʻakí. Kuo tau ʻilo ko e ʻAposetolo fuoloa tahá ko e Palesiteni ia ʻo e Siasí. Pea ʻi he fakataha molumalu ko iá, naʻe hikinimaʻi ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa Tōmasi Sipenisā Monisoni, ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻá ne fokotuʻu mo e hingoa ʻo hono ongo tokoní. Naʻe hikinimaʻi mo kinaua pea fakanofo mo ʻoange ʻa e mafaí. Ko Palesiteni Monisoni pē kuo ʻoange ki ai ʻa e mafai ke ngāueʻaki e ngaahi kī kotoa ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku talamai ʻe he folofolá, ko e tangata pē ia ʻe taha ʻi he māmaní ʻoku ʻi ai ʻene totonu ke ngāueʻaki e kotoa ʻo e ngaahi kií. Ka ʻoku mau maʻu kotoa ia heʻemau hoko ko ha kau ʻAposetolo. Ko e tangata pē ʻe taha ʻiate kitautolu kuo uiuiʻi mo fakanofo pea te ne hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo ʻosi hikinimaʻi ia ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ha palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahā.

ʻI he ui ko ia ʻo Palesiteni ʻUkitofa ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku ʻatā leva ha lakanga ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá pea naʻa tau hikinimaʻi ai ʻaneafi ha mēmipa foʻou ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ko ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni. Kuó ne kau mai ʻi he taimí ni ki he ngaahi fototehina ʻi he siakale toputapu ko iá pea ʻoku kakato leva e tuʻu ʻa e siakalé. Naʻe kamata pē mei he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí hono ui ʻo e kau ʻAposetoló.

Naʻa tau hikinimaʻi foki mo ha niʻihi ʻo e Kau Fitungofulú. ʻOku ʻi honau ngaahi nofoʻangá ʻi he taimí ni. ʻOku fakahā mai ʻe he folofolá ko e fatongia ia ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e Siasí pea ʻi he taimi te nau fie maʻu tokoni aí, te nau “ui ki he kau Fitungofulú … kae ʻikai ki ha taha kehe.”1 ʻOku ʻi ai ha Kōlomu ʻe valu ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he taimí ni ʻoku nau ʻi he funga māmaní, ʻa ia ko ha Kau Fitungofulu ʻe toko 300 tupu, ʻoku nau maʻu kotoa ʻa e mafai ke fakahoko ha meʻa pē ʻoku fakahinohino kiate kinautolu ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ke nau fai.

Naʻe fokotuʻu pē ʻe he ʻEikí ʻiate Ia ʻa e founga fakataki ko ʻení:

“Naʻe ʻalu hake ia ki ha moʻunga ke lotu, pea lotu ai pē ia ki he ʻOtuá ʻi he poó ʻo ʻaho.

“Pea kuo ʻaho hake, peá ne ui kiate ia ʻa ʻene kau ākongá: pea naʻá ne fili ʻiate kinautolu ʻa e toko hongofulu mā toko uá, ʻa ia foki naʻá ne fakahingoa ko e kau ʻaposetoló.”2

Kuo fanongo ʻa ʻAnitelū ki he lea ʻa Sioné peá ne lele ki hono tokoua ko Saimoné ʻo pehē ange, “Kuo mau ʻilo ʻa e Mīsaiá… .

“… Pea ne ʻomi ia kia Sīsū. Pea ʻi he mamata ʻa Sīsū ki aí, naʻá ne pehē, Ko koe ko Saimone ko e foha ʻo Sioná: ʻe ui koe ko Kifasi, ko hono ʻuhingá [ko ha maka].”3

Ko Saimone mo hono tokoua ko ʻAniteluú, ʻa ia ne na lolotonga lī hona kupengá ki tahi; Sēmisi mo Sione ko e ongo foha ʻo Sēpetí ne na lolotonga pena hona kupengá; Filipe mo Pātolomiu; Mātiu ko e tānaki tukuhaú; Tōmasi; Sēmisi ko e foha ʻo ʻAlefiusí; Saimone ko e Kēnaní; Siutasi ko e tokoua ʻo Sēmisí; pea mo Siutasi ʻIsikaliote—ko kinautolu ʻa e Kōlomu ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.4

Naʻá Ne ui kinautolu kotoa ke nau “Haʻu ʻo muimui ʻiate au.”5

Naʻá Ne folofola kia Pita, “Pea te u ʻoatu kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí: pea ko ia kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmaní, ʻe nonoʻo ia ʻi he langí: pea ko ia te ke veteki ʻi māmaní, ʻe veteki ia ʻi he langí.”6

Peá Ne folofola ki he Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko ia ʻoku tui kiate aú, ko e ngaahi ngāue ʻoku ou faí ʻe fai ʻe ia foki; pea te ne fai mo ia ʻoku lahi hake; koeʻuhí ko ʻeku ʻalu ki heʻeku tamaí.”7

Naʻá Ne ʻoange ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻa e “mālohi mo e pule ki he kau tēvolo kotoa pē pea fakamoʻui ʻa e ngaahi mahakí. Peá ne fekau atu ʻa kinautolu ke malanga ʻaki ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo fakamoʻui ʻa e mahakí … ʻi he potu kotoa pē.”8

Pea naʻá Ne folofola, “[Ko e] Toko Hongofulu Mā Uá ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ke fakaava ʻa e mafai ʻo hoku puleʻangá ʻi he ngaahi tuliki ʻe fā ʻo e māmaní, pea ka hili ia, ke ʻoatu ʻeku leá ki he kakai kotoa pē.”9

Naʻe fehuʻi ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá, “ ʻOku pehē ʻe he kakaí pe ko hai au, ko e Foha ʻo e tangatá? …

“Pea lea ʻa Saimone Pita, ʻo pehēange, Ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.”10

ʻI he taimi naʻe faiako ai ʻa Sīsū ʻi he falelotu faka-Siú, naʻe tokolahi ha kau ākonga ne nau fehuʻi, “Ko e lea faingataʻa ʻeni; ko hai ʻoku faʻa ʻilo iá? …

“Pea talu mei ai naʻe foki ki mui ʻa e tokolahi ʻo ʻene kau ākongá, ʻo ʻikai toe ʻalu mo ia.

“Pea lea ai ʻa Sīsū ki he toko hongofulu mā toko uá, ʻE ʻalu mo kimoutolu foki?

“… Pea leaange ʻa Saimone Pita kiate ia, ʻEiki, te mau ʻalu kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.”11

Hili ʻa e Tutukí, naʻe manatuʻi ʻe he kau ʻAposetoló naʻá Ne folofola ʻoku totonu ke nau nofo ʻi Selusalema.12 Pea hoko mai e ʻaho ʻo e Penitekosí, ko e meʻa lahi ia ne hoko ʻi he taimi ne nau maʻu ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.13 Ne nau maʻu ha “lea moʻoni lahi ʻo e kikité”14 mo “lea ʻi hono ueʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.”15 Pea kuo nau kakato.

ʻOku siʻi ʻetau ʻilo ki heʻenau fefonongaʻakí pea ko ha niʻihi pē ʻo kinautolu ʻoku tau ʻilo ki he feituʻu mo e founga ne nau pekia aí. Naʻe fakapoongi ʻa Sēmisi ʻi Selusalema ʻe Hēlota. Naʻe pekia ʻa Pita mo Paula ʻi Loma. ʻOku hā he talatupuʻá naʻe fononga ʻa Filipe ki he Hahaké. Ka ʻoku lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ia ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ki aí.

Naʻa nau movete holo; naʻa nau faiako, fakamoʻoni pea mo fokotuʻu ʻa e Siasí. Pea naʻa nau pekia koeʻuhí ko ʻenau ngaahi tui fakalotú pea naʻe hoko mai ʻa e ngaahi senituli fakapoʻuli ʻo e hē mei he moʻoní, hili ʻenau pekiá.

Ko e meʻa mahuʻinga taha naʻe mole ʻi he Hē mei he moʻoní, ko e mafai naʻe maʻu ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá—ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo pau ke maʻu ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e kií pea nau foaki ia ki he niʻihi kehé, kae hoko ʻa e Siasí ni ko Hono Siasi.

Naʻe hokosia mo e taimi ʻo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí pea mo hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ʻe Pita, Sēmisi mo Sioné.16

Naʻe fakahā mai kimuí ni ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá:

“He ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kuo tukufakaholo mai mei he ngaahi tamaí ʻa e ngaahi kī ʻo e kuongá, ʻa ia kuo mou maʻú pea ko hono fakaʻosí, kuo fekauʻi hifo ia mei he langí kiate kimoutolu.

“… Hono ʻikai ke mamafa ʻa homou uí. Fakamaʻa homou lotó pea mo homou ngaahi kofú, telia naʻa ʻekeʻi ʻa e toto ʻo e toʻu tangatá ni mei homou nimá.”17

Naʻe kei foʻofoʻou ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní kuo toe fakafoki maí, he taimi naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻa e fuofua Kau Palesitenisī ʻUluakí, hoko ki ai mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia naʻe kau ki ai ha kau tangata anga-maheni pea mo e Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú. Ko e ʻavalisi ʻo e taʻu ʻo e Kōlomu ʻuluaki ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko e taʻu 28.

Kuo hokohoko taʻemotu mai ai pē ʻa e laine ʻo e mafaí. Ko e ngaahi kī ko ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe foaki ki he kau ʻAposetoló, kuo maʻu maʻu ai pē ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe hoko ʻaneafi ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofāsoni ko e ʻAposetolo hono 96 ke kau ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he kuonga fakakosipelí ni. ʻE fakanofo ia ko ha ʻAposetolo pea foaki kiate ia ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku maʻu ʻe he kau palōfitá, kau tangata kikite mo e kau maʻu fakahā ʻe toko 14 kehé—ʻa ia ko e kau ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he 1976, naʻe fakahoko ai ha konifelenisi lahi fakaʻēlia ʻi Koupeniheikeni ʻi Tenimaʻake. Hili ʻa e fakatahaʻanga fakaʻosí, naʻe loto ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ke ʻaʻahi ki he Siasi Vor Frue, ʻa ia naʻe tuʻu ai ʻa e ongo tā tongitongi ʻa Tōvolosoni ko e ʻīmisi ʻo Kalaisí mo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne ʻaʻahi ki ai ʻi ha ngaahi taʻu kimuʻa ange peá ne fie maʻu kotoa kimautolu ke mau sio mo ō ki ai.

ʻI he konga ki muʻa ʻo e falelotú, ʻi mui ʻi he ʻōlitá, naʻe tuʻu ai ʻa e maka fakamanatu ʻo Kalaisí ʻoku mafao mai ki muʻa Hono toʻukupú, pea hā mei hono toʻukupú ʻa e mata kafo ʻo e faʻó, pea ʻilonga lelei mai mo e kafo ʻi Hono lalo vakavaká. Naʻe tuʻu ʻi hono ongo tafaʻakí ʻa e maka fakamanatu ʻo e kau ʻAposetoló, ʻo kamata meia Pita ʻi muʻa ki he tafaʻaki toʻomataʻú pea toki hokohoko mai ai e toenga ʻo e kau ʻAposetoló.

Naʻe nofo e konga lahi ʻo ʻemau kau fonongá, he konga ki mui ʻo e falelotú, fakataha mo e tokotaha tauhi ʻapí. Ne u tuʻu mo Palesiteni Kimipolo ʻi muʻa he ʻīmisi ʻo Pitá, fakataha mo ʻEletā Lēkisi D. Pinikā pea mo ʻIohani Helasi Penitini, ko e palesiteni ʻo e siteiki Koupeniheikení.

ʻI he nima ʻo Pitá, naʻá ne pukepuke ai ha taunga kī naʻe tongitongi mei he maka māpelé. Naʻe tuhu ʻa Palesiteni Kimipolo ki he ngaahi foʻi kī ko iá peá ne fakamatalaʻi mai honau fakataipé. Pea naʻá ne fai leva ha meʻa he ʻikai pē ke toe ngalo ʻiate au, ʻo ne tafoki ʻo tuhutuhu pē kia Palesiteni Penitini mo ne pehē ange, “ ʻOku ou fakaʻamu ke ke tala ki he tokotaha kotoa pē ʻi Tenimaʻake, ʻoku ou maʻu ʻa e ngaahi kií! ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi kī moʻoní, pea ʻoku tau fakaʻaongaʻi ia he ʻaho kotoa pē.”

He ʻikai pē ke toe ngalo ʻiate au e tala ko iá, ʻa ia ko ha fakamoʻoni ʻa e palōfitá. Naʻe ongo fakalaumālie moʻoni ia pea fakatuʻasino ʻa hono mālohí.

Naʻa mau lue atu ki he konga ki mui ʻo e falelotú ki he feituʻu ne tuʻu ai e toenga ʻo ʻemau kau fonongá. Naʻe tuhu ʻa Palesiteni Kimipolo ki he ngaahi ʻīmisi tongitongí peá ne pehē ange ki he tauhiʻapi angaleleí, “Ko e kau ʻAposetolo ʻeni kuo pekiá.” Naʻá ne tuhu mai leva kiate au peá ne pehē ange, “Ko ʻeni e kau ʻAposetolo moʻuí. Ko ʻEletā Pēká ko ha ʻAposetolo. Ko ʻEletā Tōmasi S. Monisoni mo ʻEletā L. Tomu Peulí ko ha ongo ʻAposetolo pea ko ha ʻAposetolo au. Ko ha kau ʻAposetolo moʻui ʻa kimautolu.

“Kuo mou ʻosi lau he Fuakava Foʻoú ʻo fekauʻaki mo e Kau Fitungofulú, pea ʻoku ʻi heni ha ongo Fitungofulu moʻui, ko ʻEletā Lēkisi D. Pinikā pea mo ʻEletā Lōpeti D. Heili.”

Naʻe fakafokifā pē kuo tangi ʻa e tauhiʻapí, ka naʻe teʻeki ke ne fakahā mai ha faʻahinga ongo ki muʻa ai.

Ne u ongoʻi ko ha meʻa ʻeni ʻe tuʻo taha pē ʻeku aʻusia ʻi he moʻuí.

“ ʻOku mau tui ki he ngaahi lakanga tatau ko ia naʻe fokotuʻu ʻi he Siasí ʻi he kuonga muʻá, ʻa ia ko e kau ʻaposetolo, kau palōfita, kau faifekau, kau akonaki, kau ʻevangeliō, mo e ngaahi lakanga peheé.”18

ʻI he taimi ʻoku fakanofo ai ʻa e Kau Fitungofulú, neongo ʻoku ʻikai fakanofo ʻa kinautolu ko ha kau ʻAposetolo pe te nau maʻu ha ngaahi kī, ka ʻoku nau maʻu ʻa e mafaí pea ʻoku ui ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá “ki he kau Fitungofulú, ʻi he taimi ʻoku nau fie maʻu ai ha tokoní, ke tali ʻa e ngaahi kole kehekehe ke malanga ʻaki mo ʻoatu ʻa e ongoongoleleí, kae ʻikai ki ha niʻihi kehe.”19

ʻI he ʻahó ni, ʻoku ʻi ai ha Kau Fitungofulu ʻe toko 308 ʻi ha ngaahi kōlomu ʻe 8. ʻOku nau fakafofongaʻi ha ngaahi fonua ʻe 44 pea nau leaʻaki ha lea fakafonua ʻe 30.

ʻOku ʻikai ke tau fanongo ki hano fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi siasi faka-Kalisitiane kehé. Hangē ʻoku ngalikehe hono tala ʻe ha niʻihi ʻoku ʻikai ko ha kau Kalisitiane kitautolu, lolotonga ko iá ko kitautolu pē ʻoku tau maʻu ʻa e mafai pea mo e fokotuʻutuʻu naʻá Ne fakahokó.

Ko ha kakai angamaheni pē ʻa e Toko Hongofulu Mā Ua he taimi ní. ʻOku ʻikai ko ha kakai laulōtaha ʻa kinautolu ʻi he fakafoʻituituí, ka ʻoku ʻi ai ha mālohi lahi he taimi ʻoku nau fakataha aí, ʻo tatau pē mo e fuofua Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻOku mau ō mai mei ha puipuituʻa fakaengāue kehekehe. Ko ha kau saienisi, kau loea, kau faiako ʻa kimautolu.

Ko ʻEletā Nalesoní ko ha toketā tafa mafu ʻiloa ia. Kuo lauafe ʻa e ngaahi tafa kuó ne fakahokó. Naʻá ne talamai naʻá ne fakapapauʻi ange ki he tokotaha kotoa pē kuó ne tafa, he ʻikai toe palopalema hono mafú he toenga ʻo ʻene moʻuí ʻi heʻene ngāué.

ʻOku ʻi ai ha kau tangata he Kōlomú ni naʻe ngāue fakakautau—ko ha kauvaka, kau sōtia mo ha kau pailate.

Kuo nau fua ha ngaahi fatongia kehekehe ʻi he Siasí: ko ha kau faiako fakaʻapi, kau faiako, kau faifekau, palesiteni fakakōlomu, pīsope, palesiteni fakasiteiki, palesiteni fakamisiona, kae mahuʻinga tahá, ko ha ngaahi husepāniti mo e ngaahi tamai.

Ko ha fānau ako mo ha kau faiako kotoa ʻa kinautolu ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e meʻa ʻoku mau taha aí, ko ʻemau ʻofa ki he Fakamoʻuí mo e fānau ʻa ʻEne Tamaí pea ʻoku mau fakamoʻoni ko Ia ʻoku ʻulu ki he Siasí.

Naʻe tukuʻau mai ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá mei ha kamataʻanga fakatōkilalo, ʻo hangē ko e taimi naʻá Ne ʻi heni aí. ʻOku fakatahaʻi ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻenau ngāue ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi naʻe hoko mai ai ʻa e uí, ne mau takitaha tukuange homau kupengá, ka mau tuʻu ʻo muimui ki he ʻEikí.

ʻOku manatua ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi heʻene lea ko ʻení, “ ʻOku hangē ʻa ʻeku moʻuí ko hoku suú—ko hono tui pē ke taʻeʻaonga,”20 ʻOku kaungatonu ia ki he kau mēmipa kotoa pē ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku mau ongosia ʻi hono fai e ngāue ʻa e ʻEikí, pea ʻoku mau fai ia ʻi he loto fiengāue. ʻOku ʻikai ko ha moʻui faingofua ia kiate kimautolu pe ko homau ngaahi fāmilí.

ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ke mafakamatalaʻi ʻaki ʻa e tokoni, faifatongia, feilaulau ʻoku fai ʻe he ngaahi uaifi ʻo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻI he kuohilí, naʻe fakahoko ai ki hoku uaifí pea mo Sisitā Pālati, ha tafa lahi ki hona tuʻá. ʻOkú na fakatou moʻui lelei he taimí ni: ka kuo teʻeki ai ke hanu ha taha ʻiate kinaua. Ko e lea ofi taha ki he lāungá ne fakahoko ia ʻe hoku uaifí, naʻe peheni, “Ko ha meʻa fakataʻelata ʻeni!”

Fakatatau mo e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e “fatongia ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá foki, ke fakanofo mo fokotuʻutuʻu maau ʻa e kau ʻōfisa kehe kotoa pē ʻo e siasí, ʻo fehoanaki mo e fakahaá.”21

ʻOku tau maʻu he taimí ni ha founga fakaʻilekitulōnika ʻe lava ke tau faiako mo fakamoʻoni ai ki he kau takí mo e kāingalotu he funga ʻo e māmaní. Ka ke lava ʻo foaki ʻa e ngaahi kī ʻo e mafaí ʻi he laine hokohoko mo taʻemotu ko ia ʻo e taki lakanga fakataulaʻeikí, “ ʻi he hilifaki ʻo e nima,”22 ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi ai he māmaní, kuo pau ke ʻi ai tonu ha taha ʻo kimautolu he taimi kotoa pē.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Pea ko e tahá, ʻoku ou pehē kiate koe, ʻilonga ʻa kinautolu te ke fekauʻi atu ʻi hoku hingoá, ʻi he leʻo ʻo ho kāinga ko e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia kuo fakaongoongoleleiʻi mo fakamafaiʻi totonu ʻe kimoutolú, te nau maʻu ʻa e mālohi ke fakaava ʻa e matapā ʻo hoku puleʻangá ki ha puleʻanga pē ʻa ia te mou fekauʻi atu ʻa kinautolu ki aí.”23

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau “fakataha alēlea … fononga holó.”24

ʻOku ʻikai ke u toe kehe au mei hoku Ngaahi Tokoua ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kau Fitungofulú mo e Kau Pīsopeliki kuó u ngāue fakataha mo kinautolu ʻi he taʻu ʻe 47 ko ʻení, ʻi heʻeku fakahā atu ko ia kuo hā he lekōtí kuo laka hake he tuʻo 75 ʻeku ʻi Mekisikou mo ʻAmelika Lotoloto mo ʻAmelika Tonga pea tuʻo 50 tupu ʻeku ʻi ʻIulope, tuʻo 25 ʻi Kānata, tuʻo 10 he ʻotu motu Pasifikí, tuʻo 10 ʻi ʻĒsia pea tuʻo 4 ʻi ʻAfilika; pea tuʻo ua foki ʻi Siaina; pea mo ʻIsileli, Saute ʻAlepea, Pāleni, Tominikeni Lepapuliká, ʻInitia, Pākisitani, ʻIsipite, ʻInitonīsia mo ha ngaahi feituʻu kehekehe lahi ʻi he funga ʻo e māmaní. Ko e niʻihi kuo nau fononga holo ʻo lahi ange ia.

Neongo ʻoku maʻu ʻe he kau ʻAposetoló ʻe ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka ʻe lava ʻe he kau takimuʻa mo e mēmipa kotoa pē ʻo maʻu ha fakahā fakafoʻituitui. Ko e moʻoni, kuo pau ke nau fekumi ki ai ʻi he lotu pea ngāue ki ai ʻi he tui.

“He ko e meʻa ʻiate ia ʻoku tau … hoko ʻi he Laumālie pē taha ki he Tamaí.

“Pea ko ʻeni, ʻoku ʻikai ai ko e kau muli mo e kau ʻaunofo ʻa kimoutolu, ka ko e kaungā kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻo e ʻOtuá;

“Pea kuo fokotuʻu ki he tuʻunga ʻa e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita, ko hono [fungani] makatulikí ʻa Sīsū Kalaisi pē.”25

ʻE ʻEletā Kulisitofāsoni mahalo te ke fifili, ʻo hangē ko aú, pe ko e hā ʻoku totonu ke fakanofo ai kita ki he tuʻunga fakaeʻaposetolo māʻoniʻoní.

ʻOku lahi ha tafaʻaki ʻoku ʻikai ke u feʻunga ai. ʻOku lahi mo ha ngaahi meʻa ke fakaleleiʻi ʻi heʻeku fuafatongiá. Ka ʻoku taha pē ʻa e meʻa ʻoku ou maʻu ʻe lava ke fakamatalaʻi ʻaki ʻoku ou feʻungá. Hangē ko Pita mo kinautolu kotoa pē kuo fakanofo ʻi muʻá, ʻoku ou maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá.

ʻOku ou ʻilo ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamaí. Naʻá Ne fakafeʻiloaki mai Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí kia Siosefa Sāmita. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ou ʻiloʻi ko e Kalaisí ʻa Sīsū. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui. Naʻe ʻaloʻi mai Ia ʻi he vahevaheʻanga ʻo taimí. Naʻá Ne akoʻi ʻa ʻEne ongoongoleleí pea naʻe ʻahiʻahiʻi Ia. Naʻá Ne mamahi pea tutuki Ia pea naʻá Ne toetuʻu ʻi he ʻaho hono tolú. ʻOkú Ne tatau pē mo ʻEne Tamaí, ʻo maʻu ʻa e sino kakano mo e hui. Naʻá Ne fakahoko ʻa ʻEne Fakaleleí. ʻOku ou fakamoʻoni kiate Ia. ʻOku ou hoko ko ha fakamoʻoni kiate Ia. ʻOku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. T&F 107:38.

  2. Luke 6:12–13.

  3. Sione 1:41–42.

  4. Vakai, Luke 6:12–16.

  5. Vakai, Mātiu 4:19; 16:24; Maʻake 6:1; Luke 9:23; vakai foki, Sione 21:19; T&F 112:14.

  6. Mātiu 16:19.

  7. Sione 14:12.

  8. Luke 9:1–2, 6.

  9. T&F 124:128.

  10. Mātiu 16:13, 16.

  11. Sione 6:60, 66–68.

  12. Vakai, Ngāue 1:4.

  13. Vakai, Ngāue 2:1–4.

  14. 2 Pita 1:19.

  15. 2 Pita 1:21.

  16. Vakai, T&F 27:12; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:72.

  17. T&F 112:32–33.

  18. Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:6.

  19. T&F 107:38.

  20. ʻI he Gordon B. Hinckley, “The Gift of Self,” Tambuli, Dec. 1986, 4: “He Is at Peace,” Ensign, Dec. 1985, 41.

  21. T&F 107:58; vakai foki, T&F 107:33.

  22. Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:5.

  23. T&F 112:21.

  24. T&F 107:23.

  25. ʻEfesō 2:18–20.