2009
Tau Hiki Hake Hotau Leʻo ʻo e Fakatokangá
Sānuali 2009


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Tau Hiki Hake Hotau Leʻo ʻo e Fakatokangá

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

Tupu mei he angalelei ʻa e ʻEikí, ʻokú Ne uiuiʻi ha kau tamaioʻeiki ke fakatokanga ki he kakaí telia e fakatuʻutāmakí. ʻOku toe faingataʻa mo mahuʻinga ange ʻa e uiuiʻi ke fakatokangá he ʻoku ʻikai fakakaukau e kakaí ia ʻoku moʻoni e ngaahi fakatokanga mahuʻinga taha ki he ngaahi fakatuʻutāmakí. Fakakaukau angé kia Sioná. Ne ʻuluaki hola ia mei hono ui ʻe he ʻEikí ke fakatokanga ki he kakai ʻo Ninivé, ʻa ia ne fakakuihi kinautolu ʻe he angahalá mei he fakatuʻutāmakí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe fakafisingaʻi pea tāmateʻi e kau palōfitá ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻe he kakai angakoví he ngaahi kuongá. Ka ʻi he ʻalu atu ʻa Siona ʻi he tuí, naʻe tāpuakiʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne malu pea ke lava lelei ʻene ngāué.

ʻE lava foki ke tau ako mei he ngaahi meʻa ʻoku tau aʻusia ʻi heʻetau hoko ko e mātuʻa mo e fānaú. Kuo ʻosi ongoʻi ʻe kitautolu mātuʻá ʻa e fakatuʻutāmaki ko ia ʻoku ʻikai lava ke sio ki ai ʻetau fānaú. ʻOku siʻisiʻi ha ngaahi lotu ʻe fuʻu fakamātoato hangē ko e lotu ʻa ha mātuʻa ʻo kole ke ʻiloʻi e founga ke ueʻi ai e loto ʻo ha fānau ke nau fakamamaʻo mei he fakatuʻutāmakí. Kuo ongoʻi ʻe hatau tokolahi ʻa e tāpuaki ʻo e fakafanongo mo tokanga ki he leʻo fakatokanga ʻo e mātuʻá.

ʻOku ou kei manatu pē ki heʻeku kei siʻí, ʻa e lea angavaivai kiate au ʻeku faʻeé he hoʻatā Sāpate ʻe taha, ʻi heʻeku kole ange ke u fai ha meʻa ne u pehē naʻe lelei pē ka naʻá ne ʻilo ʻe ia hono fakatuʻutāmakí. ʻOku ou kei ofo pē ʻi he mālohi ʻoku ou tui naʻe foaki ange ʻe he ʻEikí, ke ne liliu hoku lotó ʻaki ha ngaahi lea siʻi pē. ʻI heʻeku manatú, ko ʻene leá ʻeni: “ʻOku ou tui ʻe lava pē ke ke fai ia. Ka ko e fili pē ia ʻaʻau.” Ko e fakatokangá naʻe ʻi heʻene fakamamafaʻi pē ʻo e foʻi lea ko e lavá mo e filí. Ka ne ʻosi feʻunga pē ia kiate au.

Naʻe maʻu hono mālohi ke fakatokangaʻaki ha ngaahi lea siʻi peé, mei ha meʻa ʻe tolu ne u ʻilo ʻo kau kiate ia. ʻUluakí, ne u ʻiloʻi naʻá ne ʻofa ʻiate au. Uá, ne u ʻiloʻi kuó ne ʻosi fehangahangai mo e ngaahi tūkunga tatau pea kuo tāpuekina ia heʻene fai e fili totonú. Pea tolú, kuó ne fakahā kiate au ʻene fakamoʻoniʻi pau ʻa e fuʻu mahuʻinga ʻo e fili ke u faí pea ʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ke u faí ʻo kapau te u kole kiate Ia. Ko e ʻofá, faʻifaʻitakiʻangá mo e fakamoʻoní: ko ha ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻeni he ʻaho ko iá, pea kuo pehē maʻu pē ia ʻi he taimi ne u monūʻia ai ke fanongo pea tokanga ki he fakatokanga ʻa ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí.

Ko ʻetau malava ko ia ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻaki hotau leʻo ʻo e fakatokangá, ʻoku mahuʻinga ia kiate kinautolu kotoa pē ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he fuakavá. Ko e fekau ʻeni kuo tuku ki he mēmipa takitaha ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: “Vakai, naʻá ku fekauʻi atu ʻa kimoutolú ke fakamoʻoni pea fakatokanga ki he kakaí, pea ʻoku taau mo e tangata kotoa pē kuo fai ki ai ʻa e fakatokangá ke ne fakatokanga ki hono kaungāʻapí foki” T&F 88:81).

Ko Hotau Fatongia ke Fakatokangá

ʻOku ʻiate kitautolu kotoa kuo tau tali ʻa e fuakava ʻo e papitaisó, ha fatongia ke fakatokanga ki hotau kaungāʻapí. ʻOku totonu ke tau talanoa mo hotau kaungāmeʻá mo e kāinga ʻoku ʻikai Siasí, ʻo fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Ko ʻetau taumuʻá ke fakaafeʻi kinautolu ke akoʻi ʻe he kau faifekau taimi kakató, ʻa ia kuo uiuiʻi mo vaheʻi ke faiako. ʻI hano tali ʻe ha taha ʻetau fakaafe ke akoʻí, ʻoku fatu leva ai ha “founga” ki ha talaʻofa maʻongoʻonga, he ʻoku ngali te ne foua ʻa e vai ʻo e papitaisó pea hoko atu ʻi he faivelenga.

ʻI hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí, ʻokú ke ʻiloʻi ʻe kole atu e kau faifekau taimi kakató pe fakauooti pe fakakoló, ha faingamālie ke nau tokoni atu ke hiki ha lisi ʻo e kakai ʻe lava ke mou vahevahe ki ai e ongoongoleleí. Mahalo ʻe fokotuʻu atu ʻe he kau faifekaú ke ke fakakaukau ki hao kāinga, kaungāʻapi, mo hao ngaahi maheni. Mahalo pē te nau kole atu ke ke fokotuʻu ha ʻaho te ke feinga ke teuteuʻi ki ai ha taha pe fāmili ke akoʻi ʻe he kau faifekaú. Kuó u ʻosi aʻusia ia. Koeʻuhí ne tali ʻe homau fāmilí e fakaafe ko ia mei he kau faifekaú, ne u monūʻia ai ke fakahoko hono papitaiso ʻo ha uitou taʻu 80 ne akoʻi ʻe he kau faifekau fefiné.

ʻI heʻeku hilifaki hoku nimá ʻi hono ʻulú ke fakamaʻu ia ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ne ueʻi au ke u lea ange, ʻi heʻene fili ke papitaisó, ʻe monūʻia ai ha toʻu tangata lahi ʻo hono fāmilí, ki muʻa pea ki mui ʻiate ia. Ne aʻu ki he hili ʻene mālōloó, ne lava ke u ʻi he temipalé mo ʻene tama tangatá ke sila kiate ia.

Mahalo pē kuó ke aʻusia ha meʻa peheni mo ha kakai ne ke fakaafeʻi ke akoʻi, pea ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi momeniti he moʻuí ʻoku fakafiefia ange. ʻOku moʻoni e folofola ʻa e ʻEikí ki he kau faifekaú mo kitautolu kotoa pē: “Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa [hoʻomou] fiefiá mo e foʻi tokotaha kuó mo ʻomi kiate au ki he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí, hono ʻikai ke lahi [hoʻomou] fiefiá, ʻo kapau te [mou] ʻomi ʻa e ngaahi laumālie tokolahi kiate au!” (T&F 18:16).

ʻE tokoni mo poupouʻi kitautolu ʻe he kau faifekaú, ka ʻe fakafalala e toutou hoko ʻa e ngaahi momeniti pehē ʻi he faiʻanga papitaisó mo e temipalé, ki he anga ʻetau vakai ki he fekau ʻoku tuku kiate kitautolú mo e meʻa te tau fili ke fai ki aí. He ʻikai fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e foʻi lea ko e fakatokangá ʻo kapau naʻe ʻikai ha fakatuʻutāmaki. Ka ʻoku ʻikai ongoʻi ia ʻe he tokolahi ʻo e kakai ʻoku tau ʻiloʻí. Kuo nau ako ke tukunoaʻi e fakautuutu ʻo e fakamoʻoni kuo fakaʻau ke movetevete ʻa e sosaietí, pea ʻoku ʻikai ke nau maʻu mo honau fāmilí ʻa e melino ko ia naʻa nau fakakaukau ʻe lava ke nau maʻú. ʻE lava ʻe hoʻo taʻefie tokanga ki he ngaahi fakaʻilonga ʻo e fakatuʻutāmakí ʻo ʻai ke faingofua haʻo pehē: “Ko e hā kaú ka lea ai ki ha taha ʻo fekauʻaki mo e ongoongoleleí kapau ʻoku ʻasi fiemālie pē ʻene moʻuí?” Ko e hā hano fakatuʻutāmaki kiate kinautolu pe kiate au, ʻo kapau he ʻikai te u lea pe fai ha meʻa?”

Ko e moʻoni ʻe faingataʻa ke tau sio ki he fakatuʻutāmakí, ka ʻoku fakatuʻutāmaki moʻoni kiate kinautolu pea mo kitautolu fakatouʻosi. Hangē ko ʻení, ʻe ʻi ai pē ʻa e momeniti ʻi he maama kahaʻú ʻe ʻiloʻi ai ʻe he tokotaha kotoa naʻá ke feʻiloaki mo ia he moʻuí ni, ʻa e meʻa ʻokú ke ʻiloʻi he taimi ní. Te nau ʻilo ko e founga pē ʻe lava ke tau nofo taʻengata ai mo hotau ngaahi fāmilí pea ʻi he ʻao ʻo ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ko haʻanau fili ke hū he matapaá ʻi he papitaiso ʻe kinautolu ʻoku maʻu ʻa e mafai mei he ʻOtuá. Te nau ʻilo ko e founga pē ʻe lava ke fakataha ai ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá ko hono tali mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi temipale ʻo e ʻOtuá he māmaní. Te nau ʻilo naʻá ke ʻosi ʻilo ia. Pea te nau manatuʻi pe naʻá ke fie foaki ange kiate kinautolu e meʻa naʻe foaki atu ʻe ha taha kehe kiate koé.

ʻOku faingofua ke tau pehē, “ʻOku ʻikai ko e taimi totonú ʻeni.” Ka ʻoku ʻi ai hono fakatuʻutāmaki ʻo e fakatoloí. ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí ne u ngāue ai ki ha tangata ʻi Kalefōnia. Naʻá ne fakangāueʻi au; naʻá ne angaʻofa kiate au; ne hangē naʻá ne tokaʻi ʻaupito aú. Mahalo ko e tokotaha Siasi pē au kuó ne ʻiloʻi leleí. ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga kotoa ne u tatali ai ki ha momeniti lelei ange ke u talanoa mo ia ʻo kau ki he ongoongoleleí. Ko e meʻa pē ʻoku ou manatuʻí ko ʻeku loto-mamahi ʻi heʻeku toki ʻiloʻi naʻá ne mate mo hono uaifí ʻi haʻana fakaʻuli tuʻuapō ki hona ʻapi ʻi Kāmeli ʻi Kalefōniá, hili ia haʻane maʻu vāhenga mālōlō mei he ngāué peá u nofo ʻi ha feituʻu mamaʻo. Naʻá ne ʻofa ʻi hono uaifí. Naʻá ne ʻofa ʻi heʻene fānaú. Naʻá ne ʻofa heʻene ongomātuʻá. Naʻá ne ʻofa hono makapuná, pea te ne ʻofa ʻi heʻenau fānaú pea te ne loto ke fakataha mo kinautolu ʻo taʻengata.

ʻOku ʻikai te u ʻilo pē ʻe anga fēfē hano mapuleʻi ʻo e fuʻu kakaí ʻi he maama kahaʻú. Ka ʻoku ou tui te u fetaulaki mo ia, pea te ne sio fakamamaʻu mai ki hoku matá, pea ʻe hā mei ai e fehuʻí ni: “ʻE Hala, naʻá ke ʻiloʻi pē. Ko e hā naʻe ʻikai te ke tala mai aí?”

ʻI heʻeku fakakaukau kiate iá peá u fakakaukau ki he uitou ne u papitaisó pea ki hono fāmilí ʻa ia ʻe sila kiate iá, ʻoku ou loto ke u ngāue leva ke toe lelei ange. ʻOku ou loto ke fakatupulaki hoku mālohi ke fakaafeʻi mai e kakai ke akoʻí. Ka tau ka maʻu ʻa e holi ko iá pea tui ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, te tau fai ʻeni ʻo toe lelei ange.

ʻOku Muʻomuʻa ʻa e ʻOfá

ʻOku muʻomuʻa maʻu pē ʻa e ʻofá. He ʻikai faʻa feʻunga ha kiʻi ngāue ʻofa pē ʻe taha. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ʻofa kuo pau ke tau maʻú, pea kuo pau ke ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻoku tau fakaafeʻí, ʻoku tau maʻu ia, ʻaki ha ngaahi lea hangē ko ʻení: “ʻOku kātaki fuoloa ʻa e ʻofá,” pea “ʻokú ne ʻufiʻufi ʻa e meʻa kotoa pē, ʻoku tui ia ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē” (1 Kolinitō 13:4, 7).

Kuó u mamata ʻi hono ʻuhinga ʻo e “kātaki fuoloá” mo e “kātakiʻi ʻo e meʻa kotoa peé.” Naʻe hiki mai ha fāmili ki ha fale ofi mai pē kiate kimautolu. Ko ha ʻapi foʻou ʻeni, pea ne u kau ʻi he Kāingalotu ne ngāue ʻi ha ngaahi pō lahi ke fakaleleiʻi ʻa tuʻá. ʻOku ou manatuʻi ʻeku tuʻu he tafaʻaki ʻo e husepāniti ʻo e fāmilí he pō fakaʻosi ʻo e ngāué. Naʻá ne vakai ki heʻemau ngāué peá ne pehē mai kiate kimautolu ne ofi atu aí, “Ko e tuʻo tolu ʻaki ʻeni e tokoni mai ʻa kimoutolu kau Māmongá pea ʻoku ou pehē ko e lelei tahá ʻeni. Naʻá ne fakahā mai leva ʻi he leʻosiʻi kae mālohi ʻokú ne fiemālie ʻaupito pē ʻi he siasi ʻokú ne kau aí, ko ha fepōtalanoaʻaki ia naʻá ma faʻa fai ʻi he ngaahi taʻu lahi ne nofo ai ʻi he ʻapi ko iá.

ʻI he taimi kotoa ko ʻení, naʻe ʻikai pē tuku e ngaahi ngāue ʻofa naʻe fai kiate ia mo hono fāmilí he naʻe ʻofa moʻoni e ngaahi kaungāʻapí ʻiate kinautolu. Ne u foki mai ki ʻapi ʻi ha efiafi ʻe taha ʻo sio ki ha loli ʻi he hala ki honau ʻapí. Ne ʻosi talamai kiate au te nau hiki ki ha vahefonua kehe. Ne u ʻalu atu ʻo vakai pe ʻe lava ke u tokoni. Naʻe ʻikai ke u ʻilo e tangata naʻá ne fakaheka e ngaahi nāunau falé ki he lolí. ʻI heʻeku ofi atú, naʻá ne pehē mai, “Mālō e lelei, Misa ʻAealingi.” Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ia he ko e foha ʻeni ne nofo pē aí kuo fuʻu tangata ka naʻá ne mali pea hiki ia mei ai. Pea koeʻuhí ko e ʻofa ʻa ha tokolahi ʻiate iá, naʻá ne papitaiso ai pea kau ki he Siasí. ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi e ngataʻanga ʻo e talanoa ko iá koeʻuhí he ʻe ʻikai hano ngataʻanga. Ka ʻoku ou ʻilo naʻe kamataʻaki ia ʻa e ʻofá.

Uá, ʻe fie maʻu ke tau hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga lelei ange ʻo e ngāue ʻoku tau fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau faí. ʻE toe mahuʻinga ange ʻa e fekau ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí ʻi ha māmani ʻoku fakaʻau ke fakapoʻuli: “Tuku ke ulo pehē hoʻomou māmá ʻi he ʻao ʻo e kakaí, koeʻuhí ke nau mamata ki hoʻomou ngaahi ngāue leleí, pea fakamālōʻia ʻa homou Tamai ʻa ia ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 5:16).

ʻE pehē ʻe hatau tokolahi he ʻikai fakatokangaʻi ʻa ʻetau ngaahi faʻifaʻitakiʻangá. Ka ʻoku ʻikai te mou fakatokangaʻi ʻoku lahi hono siofia koe mo ho fāmilí. Ne u maʻu ha faingamālie ki muʻa ke kau atu mo lea ʻi ha ngaahi fakatahaʻanga naʻe ʻi ai ha kau faifekau ʻe meimei toko 300 ʻo e ngaahi siasi kehé. Ne u talanoa fakatāutaha mo e tokolahi taha ne u lavá. Ne u fehuʻi ange pe ko e hā hono ʻuhinga naʻa nau fuʻu tokanga ai ki heʻeku pōpoakí, ʻa ia ko ʻeku fakamatala ki he kamataʻanga ʻo e Siasí, ki he ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Mai ʻa e talavou ko Siosefa Sāmitá pea mo e kau palōfita moʻuí. Naʻa nau fai ʻa e tali tatau ki he meʻa kotoa ko ʻení. Naʻa nau fai ha talanoa kau ki ha tokotaha pe fāmili—Siasi naʻa nau ʻiloʻi. Ne u faʻa fanongo ki heʻenau pehē, “Ko e fāmili lelei taha ia kuo mau ʻiloʻí.” Naʻa nau faʻa fakamatala ki he founga fakaofo naʻe tokoni ai e kāingalotu ʻo e Siasí ki ha ngāue fakakolo pe fakatamaki ne hoko.

Kuo teʻeki ai fakatokangaʻi ʻe he kakai ne u fetaulaki mo ia he ngaahi fakatahaʻangá ʻa e moʻoni ʻi he tokāteliné, ka kuo nau mamata ki hono fuá ʻi he moʻui ʻa e kāingalotú ʻo nau mateuteu ai ke fakafanongo. Ne nau mateuteu ke fanongo ki he ngaahi moʻoni ʻo hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí—ʻa ia ʻe lava ke silaʻi e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá pea ʻe lava ke liliu hotau ʻulungāangá ʻe he ongongoleleí. Naʻa nau mateuteu koeʻuhí ko hoʻomou ngaahi faʻifaʻitakiʻangá.

Ko e meʻa hono tolu kuo pau ke tau fai ke lelei angé ko e fakaafe ʻaki ʻa e fakamoʻoní. ʻE ʻomi ʻe he ʻofá mo e faʻifaʻitakiʻangá ʻa e foungá, ka kuo pau ke tau fakaava hotau ngutú ʻo fakamoʻoni. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe ha foʻi moʻoni faingofua: ʻoku fehokotaki pea ʻikai lava ke fakamavahevaheʻi ʻa e moʻoní mo e fili ʻoku tau faí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fili kuo pau ke fai ʻe he fānau kotoa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke nau feʻunga ai ke maʻu ha fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni fakalaumālié, pea ko ʻetau ʻiloʻi pē ha foʻi moʻoni fakalaumālie, kuo pau leva ke tau fili pe te tau moʻui ʻo fakatatau mo ia. ʻI he taimi ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai e moʻoní ki hotau ngaahi ʻofaʻangá pe kaungāmeʻá, kuo pau ke tau fakahā kiate kinautolu ʻa e ngaahi fili kuo pau ke nau fai ʻi he taimi te nau ʻiloʻi ai e moʻoni ko iá ʻiate kinautolu peé. ʻOku ʻi ai e ongo sīpinga mahuʻinga ʻe ua: ko hono fakaafeʻi ha taha ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná mo hono fakaafeʻi ha taha ke ne loto lelei ke akoʻi ia ʻe he kau faifekaú.

Ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, kuo pau ke tau lau ia pea fai e fili ʻoku hā ʻi he tohi ʻa Molonaí: lotu ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni ia (vakai, Molonai 10:3–5). Hili ʻetau fai iá, ʻe lava ke tau fakamoʻoniʻi ki hotau ngaahi kaungāmeʻá mei he meʻa kuo tau aʻusia tonú, ʻe lava ke nau fai e fili ko iá pea ʻiloʻi ʻa e moʻoni tatau. ʻI heʻenau ʻiloʻi ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá, te nau fehangahangai ai mo ha toe fili ʻe taha: pe te nau tali hoʻo fakaafe ke akoʻi kinautolu ʻe he kau faifekaú. Ke fai e fakaafe ko iá ʻaki hoʻo fakamoʻoní, ʻe fie maʻu ke ke ʻiloʻi kuo uiuiʻi e kau faifekaú ko ha kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá.

ʻE lava ke ke maʻu e fakamoʻoni ko iá ʻaki haʻo fili ke fakaafeʻi e kau faifekaú ki ho ʻapí ke nau akoʻi ho fāmilí pe kaungāmeʻá. ʻE tali lelei ʻe he kau faifekaú ʻa e faingamālie ko iá. ʻI hoʻo nofo hifo mo kinautolu ka nau fai e akoʻí, ʻo hangē ko ia ne u faí, te ke ʻiloʻi ʻoku ueʻi kinautolu ʻe ha mālohi ʻoku hulu ange ʻi honau taʻu motuʻá mo honau tuʻunga fakaakó. Pea hili hoʻo fakaafeʻi ha niʻihi ke nau fai ha fili ke akoʻi kinautolu ʻe he kau faifekaú, te ke lava ʻo fakamoʻoni te nau akoʻi e moʻoní pea fai ha ngaahi fili te nau fiefia ai.

Ko ha Tala Fakapapau

Mahalo ʻe faingataʻa ki ha niʻihi ʻo kitautolu ke tau tui ʻoku feʻunga pē ʻetau ʻofá, lelei pē ʻetau moʻuí pe feʻunga e mālohi ʻoku tau maʻu ke fai ha fakamoʻoní ke tali ʻetau fakaafe ki hotau ngaahi kaungāʻapí. Ka naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻe lava pē ke tau ongoʻi pehē. Fakafanongo ki Heʻene ngaahi folofola fakalotolahí, ʻa ia naʻá Ne fakahinohino mai ke fokotuʻu he vahe ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi Heʻene tuku mai e fekau: “Pea ʻe fai ʻa e lea ʻo e fakatokangá ki he kakai kotoa pē, ʻi he ngutu ʻo ʻeku kau ākongá, ʻa ia kuó u fili ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení” (T&F 1:4).

Hili iá peá ke fanongo ki Heʻene fakamatalaʻi e tuʻunga ʻo e kau ākonga ko iá—ʻiate kitautolú: “ʻE ō mai e ngaahi meʻa vaivai ʻo e māmaní ʻo holoki hifo ʻa e kau māfimafí mo e kau mālohí” (T&F 1:19).

Peá Ne toe folofola: “Koeʻuhí ke lava ʻo malangaʻaki hono kakato ʻo ʻeku ongoongoleleí ʻe he kau vaivaí mo e kau māʻulaló ki he ngaahi ngataʻanga ʻo e māmaní” (T&F 1:23).

Pea toe folofola: “Pea fakatatau ki heʻenau loto-fakatōkilaló ʻe lava ʻo ngaohi ʻa kinautolu ke mālohi, pea tāpuekina mei ʻolunga” (T&F 1:28).

Naʻe fai e tala fakapapau ko ʻení ki he ʻuluaki kau faifekau ʻo e Siasí pea ki he kau faifekau ‘o e kuongá ni. Ka ʻoku toe ‘omi ia kiate kitautolu hono kotoa. Kuo pau ke tau tui ʻe feʻunga ʻetau ʻofá pea kuo feʻunga hono tokoniʻi ʻetau moʻuí ʻe he ongoongoleleí ke ongona atu ʻa ʻetau fakaafe ke filí, ʻo hangē tofu pē ko e haʻu hangatonu ia mei he ʻEikí, ʻa ia ʻoku ʻAʻana e fakaafé.

Ko Ia ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e meʻa ke tau faí. Kuó ke ongoʻi ʻEne ʻofá mo ʻEne tokangá ʻo aʻu pē ki he taimi naʻe ʻikai te ke fanongo ai kiate Iá, ʻo hangē pē ko e ʻikai fanongo ki he ongoongoleleí ʻa kinautolu naʻá ke fakahā ki aí. Kuo tuʻo lahi ʻa ʻEne fakaafe mai ke akoʻi koe ʻe Heʻene kau tamaioʻeikí. Mahalo naʻe ʻikai te ke fakatokangaʻi ʻeni ʻi he ngaahi ʻaʻahi ʻa e kau faiako fakaʻapí mo e kau faiako ʻaʻahí, pe ʻi ha telefoni atu ʻa e pīsopé, ka ko ʻEne ngaahi fakaafe ia ke tokoniʻi mo akoʻi koé. Pea kuo fakamahinoʻi maʻu pē ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi nunuʻá pea tuku mai leva ke tau fili.

Ko e ngaahi meʻa ko ia naʻe akonakiʻaki ʻe Līhai ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ki hono ngaahi fohá, ʻoku tatau pē ʻene moʻoní kiate kitautolu: “Pea ko ʻeni ʻe hoku ngaahi foha, ʻoku ou loto ke mou sio ki he Fakalaloa lahí, pea tokanga ki heʻene ngaahi fekau mahuʻingá; pea tui faivelenga ki heʻene ngaahi folofolá, pea fili ʻa e moʻui taʻengatá, ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo hono Laumālie Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 2:28).

Pea tau maʻu leva ʻa e fakalotolahi ko ʻení meia Sēkope ke feau hotau fatongia ke fakamoʻoniʻi ko e fili ko ia ke akoʻi kitautolu ʻe he kau faifekaú, ko e fili ia ke hū he hala ki he moʻui taʻengatá, ʻa ia ko e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá: “Ko ia, fakafiefiaʻi homou lotó, pea manatu ʻoku mou tauʻatāina ke ngāue maʻamoutolu pē—ke fili ʻa e hala ʻo e mate taʻengatá pe ko e hala ʻo e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 10:23).

ʻOku ou fakamoʻoni te tau toki maʻu pē ʻa e melino kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí ʻi he moʻuí ni pea mo e ʻamanaki lelei ki he moʻui taʻengata ʻi he maama kahaʻú, ʻi hono tali mo moʻuiʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. ʻOku ou fakamoʻoni kuo tuku kiate kitautolu ʻa e faingamālie mo e tufakanga ke ʻoatu ʻa e moʻoní mo e ngaahi fili ʻe maʻu ai e ngaahi tāpuaki ko iá, ki hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻa ia ko e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ʻokú Ne moʻui pea ko ʻEne ngāué ʻeni.

Ngaahi taá naʻe fai ʻe David Stoker

Pea hili hoʻo fakaafeʻi ha niʻihi ke nau fili ke akoʻi kinautolu ʻe he kau faifekaú, te ke lava ʻo fakamoʻoni ange te nau akoʻi e moʻoní pea ʻoange ha ngaahi fili te nau fiefia ai.

Kuo pau ke tau tui ʻe feʻunga ʻetau ʻofá pea kuo feʻunga hono tokoniʻi ʻetau moʻuí ʻe he ongoongoleleí ke ongona atu ʻa ʻetau fakaafe ke filí ʻo hangē tofu pē ko e haʻu fakahangatonu ia mei he ʻEikí, ʻa ia ʻoku ʻAʻana e fakaafé.

Konga naʻe toʻo mei he Kuó Ne Toe Tuʻu, tā ʻe Del Parson