2009
Ko e Fakaʻaliʻali Talēnití
Sānuali 2009


Ko e Fakaʻali ʻali Talēnití

“Ka ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, pea ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata; pea ko ia ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ia ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻe lelei ia kiate ia” (Molonai 7:47).

Naʻe sio ʻa Maile ki tuʻa he matapā ʻo e kaá lolotonga ʻene heka atu mo ʻene kalasi Palaimelí ki he ʻapi ʻo e kau toulekeleká. Naʻá ne ʻamanaki pē naʻe ʻikai fakatokangaʻi ʻe he fānau fefiné ʻa ʻene loʻimataʻiá.

Ko ha fakakaukau naʻe ngali sai hono fokotuʻu ange ʻe Sisitā Kipisoni ke fai ha fakaʻaliʻali talēniti ko ʻenau ʻaho ʻekitivitií ia. Naʻe ngāue ʻa e taʻahine kotoa pē ki hono palani e talēniti te ne faí. Naʻe feinga ʻa Maile, ka naʻe ʻikai te ne ʻilo ha meʻa ke ne fai.

Naʻe tā piano ha ongo tamaiki ia. Naʻe tā vaiolini e taʻahine ʻe taha, pea hiva e taha. Naʻe lau ʻe ha taʻahine ʻe taha ha foʻi maau naʻá ne faʻu, pea ʻe sākisi fakaholomui ʻa Seli, ko e kaumeʻa lelei taha ʻo Mailé. Naʻe ʻikai ke kau ʻa ʻAnitulia ka naʻá ne taʻo pisikete maʻá e tokotaha kotoa ʻi ha ʻosi ʻa e fakaʻaliʻalí.

Ko e lahi ange e fakakaukau ʻa Maile ki he fakaʻaliʻalí, ko e lahi ange ai pē ia ʻene fakakaukau naʻe ʻikai hano talēnití. Naʻe ʻikai te ne fakapapauʻi pe ko e hā naʻá ne haʻu aí. Naʻe feinga ʻa Sisitā Kipisoni ke fakafiemālieʻi ia ʻi hano talaange kuo teʻeki ai pē ke ne ʻiloʻi e talēniti makehe kuo foaki ʻe he Tamai Hēvaní maʻaná. Ka naʻe faingataʻa ke tui ki ai ʻa Maile. Naʻe ʻikai pē te ne tui ia ʻe lelei ʻi ha faʻahinga meʻa.

Naʻe lōngonoa e loki talanoa ʻi he ʻapi ʻo e kau toulekeleká. Naʻe fonu e kau toulekeleká he feituʻu kotoa pē ʻo toe ʻāsili ai pē manavasiʻi ʻa Mailé. Naʻe ʻikai te ne ʻilo ha lea ke fai kiate kinautolu pe ha meʻa ke ne fai. Hangē naʻe ongoʻi tatau pē ʻe he fānau fefine kehé. Naʻa nau tuʻu fakapupunga pē mo sio takai heʻenau maá pea toki fakahinohino ange ʻe Sisitā Kipisoni ʻa e feituʻu ke nau tangutu aí.

Naʻe ongoʻi taʻeoliʻia ʻa Maile he kamata ʻa e polokalamá. Pea ʻi he ʻosi pē ʻa e ʻuluaki tā pianó, naʻá ne fanongo ki ha taha naʻe tale mei hono tuʻá. Naʻe tafoki hake ʻa Maile ʻo sio ki ha fineʻeiki ʻulu hinā naʻe tete pē hono sinó he taimi kotoa naʻá ne tale aí.

Naʻe ʻikai toe fakakaukau ʻa Maile kiate ia pē kae kamata ke ne hohaʻa ki he fineʻeikí. Naʻá ne toʻo māmālie hake ha foʻi lole fefeka mei hono kató pea lue atu ki he fineʻeikí. Naʻá ne ala hifo ki he uma ʻo e fineʻeikí mo hapai atu ʻa e kiʻi meʻaʻofá. ʻI he ala atu ki ai e nima mingimingi ʻo e fineʻeikí mo malimali angé, naʻe ongoʻi fiefia mo nonga ʻa Maile.

Naʻe nofo ai pē ʻa Maile he tafaʻaki ʻo e fineʻeikí he toenga ʻo e polokalamá. Naʻá ne pukepuke pē hono nimá pea taimi ʻe niʻihi naʻá ne fakamatalaʻi ange e meʻa naʻe hokó. Ne fakalata ke fai ha meʻa maʻá ha taha kehe, pea taʻofi ai ʻe he meʻá ni mei heʻene toe nofo ʻo fakaʻofaʻia pē ʻiate iá.

ʻI he taimi ke nau foki aí, naʻe fāʻofua ʻa e fineʻeikí ʻia Maile mo fanafana ange, “Mālō ʻaupito hoʻo talanoa mai kiate aú. Ko ho talēniti moʻoni hono ʻai ke ongoʻi ʻe he kakaí ʻoku ʻofeina kinautolú.”

ʻI heʻenau foki ki ʻapi siasí, naʻe fakamālō ʻa Maile ʻi heʻene ʻiloʻi ta ʻoku ʻi ai pē hono talēniti. ʻI heʻene tokoni ki he niʻihi kehé, naʻá ne ongoʻi ai e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní, pea naʻá ne tokoni ki he niʻihi kehé ke nau ongoʻi foki ʻa ʻEne ʻofá. Ko ha talēniti makehe ia ke te maʻu.

Tā fakatātaaʻi ʻe Brandon Dorman