2010
O Le Tala a Nifae, O La’u Tala Lea
Aperila 2010


Talalelei i Lo’u Olaga

O Le Tala a Nifae, O La’u Tala Lea

O le vili mai o Jake na tuia ai lo’u fatu, ae na ou maua le faamoemoe i le faataitaiga a se perofeta anamua.

I ni nai tausaga talu ona maea la’u aoga, na ou saofai ai i se afiafi faaleaiga ma isi talavou matutua nofofua i la’u uarota. Na valaaulia i matou i le aiga o se fesoasoani o la matou au peresitene o le siteki, ma o lona faletua na faia le lesona.

Sa matou faitau i le tala ia Nifae ma ona uso ia na o e aumai papatusi apamemea mai ia Lapana (tagai 1 Nifae 3–5). Na talanoa mai lo matou faiaoga e uiga i le lototoa ma le finafinau na faaalia e Nifae. Ona ia tepa a’e lea i la matou vaega toagaogao. Na matuai toto’a lana vaai.

“Na tuuina atu ia Nifae ma ona uso se galuega faigata,” sa ia fai mai ai. “Na tele ni taumafaiga, ma sa lei faigofie nei taumafaiga uma. Ae na aoga le taumafaiga finafinau. O se taunuuga o le mauaina o tusitusiga paia, o le a faasaoina ai e Nifae lona aiga mai le ‘tauau ina toaitiiti ma fano ona o le lē faatuatua’ (1 Nifae 4:13).

“O le a i ai ni ‘papatusi’ i o outou lava olaga,” sa faaauau ai lana faamatalaga. “Atonu o le a tatau ona e faataitaia le finafinau i le aotauina o oe i aoga. Masalo foi o le a valaauina oe e faaalia le lototele pe a e tafao faamasani. “Po o a lava osigataulaga, o maagao, o faalavefau, o loto nutimomoia—po o le a lava le mea e mafai ona faasaoina ai lou aiga i le lumanai ma taofia ai mai le tuuitiitia ona o le lē talitonu—ia toe foi lava e aumai papatusi.”

Sa ou manatu, o se faatusatusaga matagofie lea. Sa ou teuina i lo’u mafaufau ina ia ou manatua mulimuli ane. Ou te lei lagona i lena taimi e tele ni maagao i lo’u olaga. Ua mae’a la’u aoga, sa ou fiafia i la’u galuega, ma sa ma tafafao faamasani foi ma se alii lelei tele—o se uo ua leva ma ua faigata tele ai mea uma—mo le fa masina. Sa ou matuai fiafia i le tulaga na i ai.

I ni nai masina mulimuli ane sa matuā faamanuiaina la ma mafutaga ma Jake (ua suia le igoa). Ae na tete’a matua o Jake i ni tausaga ua mavae, ma o le la teteaga na matua aafia loloto ai o ia. Na fefe o ia afai ma te faaipoipo, o le a faapena foi le iuga o i ma’ua e pei o ona matua.

Sa ou fai atu ia te ia ua ou naunau e tuuina atu se taimi mo ia—se taimi telē pe a mana’o ai—e faatulaga ai mea uma i lona mafaufau ma lona loto. Sa ma talanoa e uiga i le faia o faaiuga e faavae i luga o le faatuatua ae le o le fefe. Na ma talanoa i matafaioi o le faitalia ma le mea moni e leai se mea o le a ia manatu ai faapea, o le ala o ona matua o le a otometi ai foi ona avea ma ona taunuuga. Na ma talanoa e uiga i le Togiola a Iesu Keriso ma le gafatia e le Faaola ona faamalolo o o tatou loto.

Na foliga mai na fesoasoani la ma talanoaga e tuumamaina teisi ai lona popole, ma faaauau ai pea la ma mafutaga e pei ona masani ai. Ma ina ua valaau mai i le aoauli o le isi aso Toonai e faamuta la ma mafutaga, sa matuai faateia lava a’u. Na ia tau mai e le mafai ona ia vaai ia te ia o faaipoipo mai ia te a’u—po o se isi lava tagata. Na matuai le toe talitonu o ia i le faaipoipoga.

Na ma toe iloiloina i le isi itula mea ua uma ona ma talanoaina, ae sa le mafai ona ou faatauanauina o ia. Sa ia musumusu mai, “Malie lou loto,” ma tuu loa i lalo le telefoni. Sa ou nofonofo filemu i luga o lo’u moega, ma o’u loimata na tafe ifo i o’u foliga, i lo’u te’i tele.

E lei umi ae tu’itu’i mai le tamaitai ma te potu i le faitotoa o le potumoe. “E te sau i le konafesi a le siteki?” na ia fesili ai. Ou te lei lagona tele so’u fia alu i se mea pe faia foi se mea, ae na fai lava lo’u ofu ma ou oso i lana taavale.

Ina ua ma taunuu, o le tagata muamua lava na ou vaaia o le tina lea na ia faia le lesona i le afiafi faaleaiga i ni masina ua mavae atu. E lei tautala se isi o i maua, ae na fetaui o ma mata, ma i lo’u mafaufau, sa ou faalogoina ai se leo o valaau i lo’u igoa ma faapea mai, “Toe foi e aumai papatusi.”

O iina na ou iloa uma ai mea na faailoa mai e le uunaiga. E lei faatatauina na o se perofeta anamua na toe foi e aumai se faamaumauga paia. Na faatatau foi ia te a’u. O lona uiga e ui lava sa lei talitonu Jake i le faaipoipoga, e mafai lava ia te a’u. E mafai ona ou faamoemoe i ai ma tatalo i ai ma galue i ai—ia lē o se auala o le manaonao, ma faasiasia ae i se auala o le talitonu, mataalia, saunia-a’u-i aso-uma-aua-o le ituaiga auala lena o-le-fuafuaga-a-le-Atua-mo-Lana-fanau. E lē faapea ou te toe foi ia Jake ma mafuta ia te ia seia ou “faatalitonuina o ia” i le manatu o le faaipoipoga, ma e lē faapea foi ua tatau ona ou tafao faamasani vave loa i se isi tagata fou. Sa lelei lava mo a’u le i ai o se taimi e faanoanoa ma faamaloloina ai.

Ae i lena foi taimi sa mafai lava ona ou aloese i lo’u faanoanoa alofa ia te a’u lava. Sa mafai lava ona ou teena faaosoosoga o le tautala ma le ita e uiga ia Jake—po o le lautele foi o tama. E mafai ona ou sailia ni uo e talitonu i faaipoipoga ma tulimatai atu i ai. Ma e mafai foi ona ou, faapei o Nifae, talitonu i se Tama Faalelagi alofa o lē na te lē aumaia se poloaiga—e le gata o le aumaia o faamaumauga o tusitusiga paia anamua po o le faaipoipo atu ma faavae ni aiga—e aunoa ma le saunia o se auala mo i tatou e faataunuuina ai.

O loo o’u i ai pea i le tulaga o le “tau faataunuuina”—ae le o le “ma’ea faataunuuina”—. Ou te lei faaipoipo, ae ou te faafetai mo aafiaga lelei o le tafao faamasani ua ou iloa—o aafiaga na faaoaina e ala i le malamalama faateleina i matafaioi o loo faatinoina e le finafinau i faamoemoega amiotonu.

Ua faamafanafanaina ma faalototeleina foi a’u e ala i lo’u iloa o le mea na aoao mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le mamanu a Nifae o le finafinau. Na Ia saunoa:

“Ina ua uma taumafaiga e lua e lei faamanuiaina, sa tumau pea le faatuatua o Nifae. Na tolotolo atu o ia i le aai e agai i le fale o Lapana e aunoa ma le iloa o le mea e tatau ona fai. Na fai mai a ia ‘Sa taitaiina a’u e le Agaga, ma sa [ou] le mua’i iloa mea ou te faia,’ ma sa toe faaopoopo mai o ia i ni upu taua lava, ‘Ae ui i lea na ou alu atu.’ (1 Ni. 4:6–7; ua faaopoopo mea e faamamafa.)

“Na manao lava Nifae e taumafai ma toe taumafai, i le faia o le mea sili na te mafaia. Na faatuatua o ia o le a ia maua le fesoasoani. Sa musu o ia e faavaivai. Ona o lona faatuatua i le Alii, na ia usiusitai ai, ma faaaoga tatau lona faitalia, sa ia maua ai le taitaiga. Na musuia o ia i laasaga taitasi i le faamanuiaina, ma e tusa ai ma upu a lona tina ‘na foaiina atu le … mana [e] fai ai le mea na poloaiina e le Alii.’ (1 Ni. 5:8; ua faaopoopo le faatusilima.)”1

Ioe, o le mataupu faavae lenei o le finafianu e le o faatapulaaina i na o tafaoga faamasani. E faatatau foi ia i latou uma o loo faapea ona i ai gasegase tumau ma e le o mautinoa pe latou te gafatia le vaai fiafia atu i se isi aso tiga; i se ulugalii o loo tauivi e galulue i faafitauli o le la faaipoipoga; i matua o loo tatalo mo ni tausaga mo se tamaitiiti ua alu ese mai le talalelei; i se talavou o loo feagai ma le faaesea i le aoga ona o ni ona talitonuga; i faifeautalai o e na galulue mo le tele o aso e aunoa ma le aoaoina atu o se lesona. I se tasi itu, ua poloaiina i tatou uma tatou te toe foi e aumai papatusi.

Ma e pei lava o Nifae, tatou te mafaia. Faatasi ai ma le lototele, finafinau, ma le faatuatua, e mafai ona tatou faataunuuina uma mea na poloaiina ai i tatou e le Alii.

Faamatalaga

  1. Richard G. Scott, “Aoao ia Iloa Tali i Tatalo,” Liahona, Ian. 1990, 33–34.

Ata na tusia e Michael Parker