2011
Mau fafauraa faufaa rahi o te Buka a Moromona
Atopa 2011


Parau Poro‘i a te Peresideniraa Matamua

Mau fafauraa faufaa rahi o te Buka a Moromona

Hōho’a
President Thomas S. Monson

E rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘e nei ua ti‘a’tu vau i te hiti ro‘i o te hoê metua tane apî a vai ai oia i roto i te ora e te pohe. Te ti‘a ra ta’na vahine faaipoipo horuhoru e ta raua na tamarii e piti i piha‘iho. Ua mau oia i to’u rima i roto i to’na, e ma te mata taparu, ua parau mai, « Episekopo, ua ite au e ua fatata vau i te pohe. A faaite mai na eaha te tupu i to’u varua ia pohe au ».

Ua pûpû vau i te hoê pure muhu ore no te arata‘iraa a te ra‘i e ua ite atu vau i ni‘a i te iri amuraa maa i piha‘iho i to’na ro‘i na papa‘iraa mo‘a e toru. Ua rave mai au i te buka e ua huri haere i te mau api. Ua ite a‘e ra vau e ua tape‘a vau, ma te opua-ore-hia e au, i te pene 40 no Alama i roto i te Buka a Moromona. Ua tai‘o vau i teie mau parau ia’na :

« Inaha, ua faaitehia mai ïa ia’u e te hoê melahi, o tei na ô mai ia’u e, ia reva’tu te varua o te taata i teie tino pohe noa nei… ua afaihia ïa ratou i taua Atua ra o tei horo‘a mai i te ora ia ratou ra.

« Ei reira… e fariihia te varua o te feia parau ti‘a ra i roto i te hoê vairaa mauruuru ra, o tei parauhia e paradaiso ; e vahi faaearaa ïa, e te hau, ei reira e faaea‘i ratou i to ratou pe‘ape‘a, i te ati, e te oto ho‘i » (Alama 40:11–12).

A tamau ai au i te tai‘o no ni‘a i te ti‘a-faahou-raa, ua anaana mai te hoho‘a mata o teie tamaiti apî e ua ata mai oia. I te hopea o to’u nei tere farerei, ua aroha’tu vau i teie utuafare maitai.

I muri mai ua ite au i te vahine faaipoipo e te mau tamarii i te oro‘a hunaraa. Te haamana‘o nei au i taua pô ra a taparu ai te hoê tamaiti apî ia ite i te parau mau, e mai roto mai i te Buka a Moromona ua faaroo oia i te pahonoraa i ta’na uiraa.

Mai roto mai i te Buka a Moromona e tae mai te tahi atu mau fafauraa faufaa rahi, e tae noa’tu i te mau fafauraa no te hau, te ti‘amâraa, e te mau haamaitairaa mai te mea « e tavini tatou i te Atua o te fenua, oia hoi o Iesu Mesia » (Etera 2:12).

Mai roto mai i to’na mau api e tae mai te fafauraa no te « oaoa hope ore » i « te mau taata e haapa‘o i te mau faaueraa a te Atua. Inaha hoi, e haamaitaihia ratou i te mau mea atoa, o te tino nei e o te Varua atoa hoi » (Mosia 2:41).

Mai roto mai i to’na mau api e tae mai te fafauraa no te « oaoa faito ore » i te mau taata o te riro ei « mauhaa i roto i te rima o te Atua » i te faaoraraa i Ta’na mau tamaroa e tamahine faufaa rahi (Alama 28:8; 29:9).

Mai roto mai i to’na mau apî e tae mai te fafauraa e haaputuputuhia o Iseraela tei haapurarahia—te hoê ohipa ta tatou e rave nei na roto i ta tatou mau tautoraa misionare rahi na te ao atoa nei (a hi‘o 3 Nephi 16; 21–22).

Mai roto mai i to’na mau api e tae mai te fafauraa e ia pure ana‘e tatou i te Metua i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia, e haamaitaihia ïa to tatou mau utuafare (a hi‘o 3 Nephi 18:21).

Na roto i te hoê tuatapaparaa i to’na mau api e tae mai ai te tupuraa o te fafauraa a te peropheta e « e tae mai ïa i roto i to outou mau oraraa e i roto i to outou mau utuafare te hoê faito rahi a‘e no te Varua o te Fatu, te hoê faaotiraa puai ia haere na roto i te haapa‘oraa i Ta’na mau faaue e te hoê iteraa papû puai a‘e e te ora nei te Tamaiti a te Atua ».1

E mai roto mai i te mau api o te Buka a Moromona e tae mai te fafauraa a Moroni e na roto i te pure, te mana‘o papû, e te faaroo i te Mesia, e nehenehe ïa ta tatou e ite i te parau mau o teie mau fafauraa « na roto i te mana o te Varua Maitai » (a hi‘o Moroni10:4–5).

Mai te tahi atu mau peropheta no te mau mahana hopea nei, te faaite papû nei au i te parau mau o teie « buka tei hau roa’tu i te ti‘a i te mau buka atoa i ni‘a i te fenua nei »,2 oia hoi te Buka a Moromona, te tahi faahou ite no Iesu Mesia. Ua haere ta’na parau poro‘i na te fenua nei e ua horo‘a i te feia tai‘o te hoê iteraa no te parau mau. O to’u ïa iteraa papû e e taui te Buka a Moromona i te mau oraraa. Ia tai‘o e ia tai‘o faahou â tatou tata‘itahi i te reira. E ia faaite tatou ma te oaoa i to tatou iteraa papû no ni‘a i ta’na mau fafauraa faufaa rahi i te mau tamarii atoa a te Atua.

Te mau nota

  1. Gordon B. Hinckley, « Te Hoê Iteraa Papû U‘ana e te Parau Mau », Liahona, Atete 2005, 6.

  2. Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Iosepha Semita (2007), 64.

Hoho‘a na Christina Smith