2012
Ko ha Vaitafe ʻo e Nonga
Siulai 2012


ʻOku Mau Lea ʻia Kalaisi

Ko ha Vaitafe ʻo e Nongá

Neongo pē ʻeku loto mamahí, ka ʻoku ou laka pē ki muʻa mo tui mālohi pea ʻamanaki lelei ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Ko e ʻaho ne malōlō ai ʻema tamasiʻi lahi tahá he fakatuʻutamakí, ne hanga ʻe he molé ni ʻo hokeʻia ha matakafo ne uhu ʻi heʻeku moʻuí. Ka ne u ʻilo te u kei lava ʻo falala ki he mālohi fakalelei ʻo e Fakamoʻuí ke tokoni ʻi hono fuesia ʻeku kavenga mafasia ʻo e loto mamahí mo e mamahí. Ne u kole mo hoku husepanití ki heʻemau ongo faiako fakaʻapí ke na faingāue muʻa kiate kimaua. Naʻá ma ʻilo te ma maʻu ha ivi ʻo lahi ange ʻi homa iví. Kuo talaʻofa mai hotau Fakamoʻuí he ʻikai ke Ne tuku ke tau tuēnoa (vakai, Sione 14:18). Kuó u pīkitai moʻoni ki he talaʻofa ko iá pea ʻoku ou fakamoʻoni kuó Ne fai pehē mo Ia.

Ne akoʻi ʻe ʻIsaia ko e Fakamoʻuí ko “ha tangata ʻo e ngaahi mamahi, pea maheni … mo e loto mamahí” (ʻIsaia 53:3). Ka ʻi ai ha taha te ne lava ʻo fakafiemālieʻi kimaua, ʻoku ou ʻilo te Ne lava, ʻi ha tuʻunga fakatāutaha moʻoni. Ka ne u toe ʻilo foki kapau te Ne toʻo atu he taimí ni pē ʻema loto mamahí, he ʻikai ha tupulaki, pe mafoa mai ha mahino.

Neongo ʻa e loto mamahí, ka kuó u aʻusia ha vaitafe mahuʻinga tuʻuloa ʻo e nongá ʻoku tafe mei he Fakamoʻuí (vakai, 1 Nīfai 20:18). Kuo toʻo atu ʻe Heʻene nongá ʻa ʻeku ngaahi mamahí, tautautefito ʻi he ngaahi momeniti, ngaahi ʻaho, pea mo e ngaahi uike faingataʻá. Naʻe pau ke u kole ia. ʻOku ʻikai finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ia ke tau fononga toko taha ʻi he moʻui fakamatelié.

Pea ʻi heʻeku fakakaukau ki he fakatuʻutāmaki naʻá ne toʻo siʻi moʻui hoku fohá, ne haʻu ki heʻeku fakakaukaú ha fakamatala mei he Fuakava Motuʻá:

“ʻOku mālohi ʻa homau ʻOtua, ʻa ia ʻoku mau tauhí, ke fakahaofi ʻa kimautolu mei he afi vela kakahá, pea te ne fakahaofi ʻa kimautolu mei ho nimá, ʻe tuʻi.

Pea kapau ʻe ʻikai, ke ke ʻilo pē ʻe tuʻi, ʻe ʻikai ke mau tauhi ho ngaahi ʻotuá” (Taniela 3:17–18; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Ko e konga mahuʻingá ʻa e “Pea kapau ʻe ʻikaí.” Kuo pau ke tau pukepuke ʻa e tui tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó. Naʻe mei lava pē ke fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní ha kau ʻangelo ke nau ʻave hoku fohá mei he tuʻunga faingataʻá, ka naʻe ʻikai ke Ne fai ia. ʻOkú Ne ʻafioʻi e meʻa te ne fakamāʻoniʻoniʻi kimaua ke ma mateuteu ke foki ange kiate Iá. ʻE iku lelei pē ʻa e meʻa kotoa. ʻOku ʻikai ʻuhinga ia he ʻikai ke ma teitei toe loto mamahi pe tangi. Ko ʻema tēngihiá ʻoku tupu ia mei heʻema ʻofá, ka ʻoku ʻikai totonu ke faingataʻaʻia homa lotó.

Ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha te tau lava ʻo foaki kiate kinautolu ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ko haʻatau laka lototoʻa atu ʻi he tui mo e ʻamanaki lelei ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi, tatau ai pē kapau ko e foʻi laka kotoa ʻoku fai ia mo tafe pē loʻimatá ʻi hotau fofongá. He kuo talaʻofa mai kiate kitautolu “ʻoku ʻikai ha ikuna ʻa e faʻitoká, pea ʻoku folo hifo ʻa e huhu ʻo e maté ʻia Kalaisi” (Mōsaia 16:8). ʻE ʻi ai ha ʻaho, “ʻe holoholo ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa e ngaahi loʻimatá mei he mata kotoa pē” (ʻĪsaia 25:8).

Faitā ʻa e © Getty Images