2012
‘I he Vaeuaʻanga Mālié Maʻu Pē
Siulai 2012


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

ʻI he Vaeuaʻanga Mālié Maʻu pē

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he māhina ko Siulaí e vaeuaʻanga mālie ʻo e taʻú, ʻi ha ngaahi tohi māhina lahi he māmaní. Neongo ʻoku kātoangaʻi mo manatua ʻa e kamataʻangá mo e fakaʻosí ka ʻoku faʻa taʻefakatokangaʻi maʻu pē ʻa e vaeuaʻangamālie ʻo ha meʻa.

Ko e kamataʻangá ko e taimi ia ʻo e fokotuʻu tukupā, ke fokotuʻu ai ha ngaahi palani, he kei lahi ʻa e iví. Ko e ikuʻangá ko ha taimi ʻo e māmālie hifo pea ʻoku ala kau ki ai ha ongoʻi lavameʻa pe mole. Ka ʻi he vakai totonú, ʻi heʻetau lau ʻoku tau ʻi he vaeuaʻanga mālié ʻo ha meʻá, te ne lava ʻo tokoniʻi ai kitautolu ke ʻikai ngata pē ʻi heʻene mahino lelei ange kiate kitautolu ʻa e moʻuí ka ke tau toe moʻui ʻaonga ʻaki ia.

Lolotonga ʻo e Ngāue Fakafaifekaú

Ko e taimi ʻoku ou lea ai ki heʻetau kau faifekau kei talavoú, ʻoku ou faʻa talaange ʻoku nau lolotonga ngāue fakafaifekau. Tatau ai pē pe ne nau toki tau mai he ʻaho ki muʻá pe ko ʻenau teu foki ki ʻapi ʻi ha ʻosi ha ʻaho ʻe taha, ka ʻoku ou kole ange ke nau fakakaukau ʻoku nau ʻi loto mālie maʻu pē.

Mahalo ʻe fakakaukau ʻa e kau faifekau foʻoú ʻoku ʻikai ke nau fuʻu taukei ke maʻu ha ola, pea ʻoku nau fakatoloi leva ʻenau leá pe ngāue lotolahi mo taʻeufí. ʻE lava ke loto mamahi ʻa e kau faifekau taukei ʻoku mei ʻosi ʻenau ngāue fakafaifekaú, pe te nau kiʻi lepa ai ʻi heʻenau fakakaukau atu pe ko e hā te nau fai ʻi he ʻosi ʻenau ngāue fakafaifekaú.

Tatau ai pē pe ko e hā e tūkunga ʻoku nau ʻi aí mo e feituʻu ʻoku nau ngāue aí, ko hono moʻoní ʻoku tūtuuʻi fakaʻaho ʻe he kau faifekau ʻa e ʻEikí ha ngaahi tenga taʻefaʻalaua ʻo e ongoongo fakafiefiá. ʻE hanga ʻe heʻenau fakakaukau ʻoku nau ʻi he vaeuaʻanga mālie ʻo ʻenau ngāue fakafaifekaú ʻo fakalotolahiʻi mo fakaivia e kau fakafofonga faitotonu ko ʻeni ʻo e ʻEikí. Hangē ko ia ʻoku hoko ʻi he kau faifekau taimi kakató, ʻoku pehē pe mo kitautolu kotoa foki.

ʻOku tau ʻi he Vaeuaʻanga Mālié Maʻu Pē

Ko e liliu ko ʻeni he fakakaukaú ʻoku ʻikai ko ha kiʻi mafuli pē ʻo e ʻatamaí. ʻOku ʻi ai ha moʻoni māʻolunga ʻi he foʻi fakakaukau ko ia ʻoku tau ʻi he vaeuaʻanga mālié maʻu peé. Kapau te tau vakai ki hotau tuʻuʻangá ʻi ha mape, ʻoku ueʻi kitautolu ke tau pehē ʻoku tau ʻi he kamataʻangá. Ka, kapau te tau vakai fakalelei, ko e fē pē feituʻu ʻoku tau ʻi aí, ʻoku hoko ia ko e vaeuaʻanga mālie ʻo ha feituʻu ʻoku lahi ange.

Hangē ko e vavaá, ʻoku pehē pē mo e taimí. Te tau ala fakakaukau ʻoku tau ʻi he kamataʻanga pe fakaʻosinga ʻo ʻetau moʻuí, ka ʻi heʻetau vakai ki hotau tuʻungá ʻi hono fakahoa mo ʻitānití—ʻi heʻetau fakatokangaʻi ne moʻui hotau laumālié ʻi ha taimi ʻoku ʻikai ke tau malava ʻo fua pea—tuʻunga ʻi he feilaulau haohaoa mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe moʻui hotau laumālié ʻo aʻu ki ʻitāniti—te tau lava leva ʻo fakatokangaʻi tā ʻoku tau ʻi he vaeuaʻanga mālié moʻoni.

Ne u ongoʻi ki muí ni mai ke toe fakaleleiʻi ʻa e maka fakamanatu ʻo e faʻitoka ʻo ʻeku ongomātuʻá. Ne hōloa e faʻitoká he fuoloa ʻo e taimí, peá u ongoʻi ʻe taau mo ʻena moʻui tā-sīpinga leleí ke ʻai ha maka fakamanatu foʻou. Ko e taimi ne u vakai ai ki he ʻaho fāʻeleʻi mo e ʻaho mate ʻi he maka fakamanatú ʻa ia naʻe fehokotaki ʻaki e kiʻi laine angamahení, ne fakafonu ʻe he kiʻi fakaʻilongá ni hoku ʻatamaí ʻaki ha ngaahi manatu lelei lahi. Naʻe fakahoʻata mai ʻe he ngaahi manatu mahuʻingá ni taki taha ha mōmeniti ʻi he vaeuaʻnga mālie ʻo e moʻui ʻa ʻeku mātuʻá pea mo e vaeuaʻanga mālie ʻo ʻeku moʻuí.

Tatau ai pē pe ko e hā hotau taʻu motuʻá, feituʻu ʻoku tau ʻi aí, taimi ʻoku hoko ai e ngaahi meʻa heʻetau moʻuí, ʻoku tau ʻi he vaeuaʻanga mālié maʻu pē. Ko e meʻa ʻoku mālié he, te tau ʻi he vaeuaʻanga mālié maʻu pē.

Ko e ʻAmanaki ʻo e ʻi he Vaeuaʻanga Mālié

ʻIo, ʻe ʻi ai ha ngaahi mōmeniti ʻo e kamataʻanga mo ha ngaahi mōmeniti ʻo e ngataʻanga ʻi heʻetau moʻuí, ka ko ha ngaahi fakaʻilonga pē ʻeni ia ʻi he vaeuaʻanga mālie ʻo ʻetau moʻui taʻengatá. Tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi he kamataʻangá pe ikuʻangá, pe ʻoku tau kei talavou pe toulekeleka, ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo fakaʻaongaʻi kitautolu ki Heʻene ngaahi taumuʻá kapau te tau tuku ki tafaʻaki ha fakakaukau pē ʻokú ne fakangatangata ʻetau malava ke ngāué mo tuku Hono finangaló ke ne oʻi ʻetau moʻuí.

ʻOku pehē ʻe he Tangata Sāmé, “Ko e ʻaho ʻeni kuo ngaohi ʻe [he ʻEikí]; [ʻoku totonu ke] tau fiefia pea nēkeneka aí” (Saame 118:24). ʻOku fakamanatu mai ʻe ʻAmuleki “ko e moʻuí ni ko e taimi ia ki he tangatá ke teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá; ʻio, vakai ko e ʻaho ʻo e moʻui ní ko e ʻaho ia ke fai ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau ngaahi ngāué” (ʻAlamā 34:32; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí). Pea pehē ʻe ha punake, “Ko e Taʻengatá—ʻoku faʻu ʻaki ʻa e Lolotongá.”1

Ko e ʻuhinga ʻo e ʻi he vaeuaʻanga mālié maʻu peé, he ʻoku ʻikai toe ʻosi ʻa e vaʻingá, ʻikai toe mole ʻa e ʻamanakí, pea ʻikai ko e ngataʻangá pē ʻa e ulungiá. He ʻe tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi fē pe ko e hā hotau tūkungá, ʻoku ʻi muʻa ʻiate kitautolu ha kamataʻanga mo ha ikuʻanga ʻoku taʻengata.

ʻOku tau ʻi he vaeuaʻanga mālié maʻu pē.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Emily Dickinson, “Forever—is composed of Nows,” ʻi he The Complete Poems of Emily Dickinson, ed. Thomas H. Johnson (1960), 624.

Ko Hono Akoʻi ʻo e Pōpoakí ni

Fakakaukauʻi ke aleaʻi mo e fāmilí e founga ʻoku nau ʻi he “vaeuaʻanga mālié maʻu peé,” ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau kamata pe fakaʻosi ha faʻahinga meʻa. Poupouʻi kinautolu ke fai honau lelei tahá ʻi heʻenau ngaahi ngāue lolotongá, kae ʻoua ʻe nofo ʻenau tokangá ʻi he kuo hilí pe tali ki he ʻekitivitī pe ngāue ka hokó. Te ke lava ʻo fokotuʻu ange ke nau fili ha meʻa ʻe taha ʻe lava ke nau fai fakafāmili ke fakahoko e faleʻi ko ʻení mo fokotuʻu ha ʻaho ʻoku nau ʻamanaki ke lavaʻi ai ʻenau taumuʻá.

Faitā ʻa e © shutterstock

KO E UTUTAʻU ʻA E ʻEIKÍ, Fai ʻe Marilee B. Campbell; tā fakatātaaʻi ʻe Bryan Beach