2012
Ko e Fakamoʻoni ʻa Tōmasí
Siulai 2012


Ko e Fakamoʻoni ʻa Tōmasí

“Ko au, ko e ‘Eikí, ‘oku ou foaki kiate kimoutolu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní” (T&F 67:4).

Ko ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi, pea naʻe ʻi ai ha konga ʻa e taha kotoa pē ke fakahoko. Naʻe tataki ʻa e fineʻeikí. Fai ʻe he tangataʻeikí ʻa e lēsoní. Naʻe tokangaʻi ʻe he fānaú ʻa e lotú, hivá, pea mo e ʻekitivitií—tukukehe pē ʻa Tōmasi. Ko e uike ní, ko Tōmasi te ne fai ʻene fakamoʻoní, pea naʻe kiʻi ongoʻi mā.

Naʻe ʻosi fakahoko ʻe Tōmasi ʻene fakamoʻoní ki muʻa, ka kuo fuoloa, pea ʻoku ʻikai ke ne fuʻu manatuʻi ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ne leaʻakí. Ko ia, ʻi he ʻosi ʻa e ʻuluaki hivá pea fakahoko mo e lotú, kuo mata fakafulofula ʻa Tōmasi ia.

Fakamanatuʻi ange ʻe he fineʻeikí, “Ko ho taimí ʻeni.”

Sio pē ʻa Tōmasi ia ki tuʻa ʻi he matapā sioʻatá ki he fuʻu ʻakau lau maʻuiʻuí, mahalo ʻo fakaʻamu te ne lava ʻo talange ʻa e meʻa ke ne faí.

Ne tangutu leva ʻa e tangataʻeikí he tafaʻaki ʻo Tōmasí ʻo ʻeke ange pe ko e hā ʻa e palopalemá.

Fanafana ange pē ʻa Tōmasi, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ko e hā ʻa e fakamoʻoni.”

Naʻe pehē ange tangataʻeikí, “Sai, te u lava ʻo tokoni atu kia koe. Ko hono fakamatala mai ia kiate kimautolu ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku moʻoni pe ngaahi meʻa ʻokú ke tui ki aí. Te ke lava ʻo fakamatala ʻa e founga naʻá ke manako ai he lau folofolá. ʻOku tokoni maʻu pē ia ke ke ongoʻi ai e Laumālié.”

Ka naʻe ʻikai ongoʻi mateuteu ʻa Tōmasi. Naʻe sio fakamamaʻu ki ai ʻa e taha kotoa, ʻo tatali ke ne fai ha faʻahinga meʻa. Naʻá ne kalokalo pē hono ʻulú ʻoʻona. “He ʻikai ke u lava ʻe au. ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au pe ko e hā ia.”

Naʻe milimili leva ʻe he tangataʻeikí ʻa e ʻulu ʻo Tōmasí. “Sai pē ia. Te ke lava ʻo fai ia ʻi ha taimi kehe.”

Naʻe tangutu ʻa Tōmasi ʻi hono mohengá ki mui ange ʻi he efiafi ko iá mo ʻene Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tonu pē tangataʻeikí—naʻe hanga maʻu pē ʻe he lau ʻo e folofolá ʻo ʻai ke ne ongoʻi lelei ange. Naʻe feinga ke ne lau ha vahe ʻe taha ʻi he ʻaho kotoa pē, ka naʻe kamata ke fuʻu lōloa ʻa e ngaahi vahé. Naʻá ne fakaava leva ʻene folofolá ki he 1 Nīfai 17.

Fanafana hake ʻa Tōmasi, “Ko ha vahe lōloa ia!” Naʻe fai leva haʻane lotu ki he Tamai Hēvaní ʻo kole ha tokoni. Pea toki fakatumutumu ʻi he vave ʻo e ʻosi ʻa e taimí.

Ki muʻa pea tāmateʻi ʻe Tōmasi ʻene māmá, kuo hū mai ʻa e tangataʻeikí ke fakalea ki ai kae mohe.

“ʻOkú ke ʻilo ha meʻa, Teti?”

“Ko e hā, siana?”

“Naʻe ʻikai ke u lau ʻeku folofolá ʻi ha uike kakato ʻe taha koeʻuhí he ʻoku fakaʻau ke fuʻu lōloa ʻa e ngaahi vahé. Ka ʻi he pōní naʻá ku fie maʻu ke lau ʻa e folofolá, pea naʻá ku fai ai ha lotu, pea ne tokoni mai kiate au ʻa e Tamai Hēvaní. Naʻá ku lau kakato ia, pea naʻe hangē pē ia ha miniti ʻe nimá. Ko ha meʻa lelei ʻa e lotú.”

Naʻe ʻeke ange ʻe he tangataʻeikí mo malimali, “Tōmasi, ʻokú ke ʻilo ʻa e meʻa naʻá ke toki leaʻakí? Naʻá ke toki vahevahe mai hoʻo fakamoʻoní!”

Ne ʻeke ange ʻe Tōmasi, “Moʻoni? Ko e hā hoʻo ʻuhingá?”

“Ko e taimi ʻokú ke fakamatala ai ki he lotú mo ʻene tokoni kiate koé—ko ha fakamoʻoni ia ʻo e lotú.”

Kiʻi tō hifo e ngutu ʻo Tōmasí ʻo ava ʻi heʻene ʻohovalé. Naʻe fakakaukau ki he ngaahi taimi kotoa ne akoʻi ai ia ʻe he kakaí fekauʻaki mo e fakamoʻoní. Naʻá ne toki fakatokangaʻi kuó ne fai ʻene fakamoʻoní!

Naʻe ongoʻi fiefia ʻa Tōmasi mo ne ongoʻi hangē ʻoku fie katá. Naʻe fāʻofua leva ki heʻene Tangataʻeikí.

Naʻe pehē ʻe Tōmasi, “Mani, ne u lava ʻo fai ia! Teti, ʻe lava ke u fai ʻeku fakamoʻoní ʻi he uike kahaʻú ʻi he efiafi fakafāmilí? ʻOku mahino pē ʻoku ʻikai ko hoku taimi, ka ʻoku ou fie fakamatala fekauʻaki mo e lotú.”

Talaange ʻe he Tangataʻeikí, “ʻOku ou tui ko ha fakakaukau lelei ia.”

ʻI he mavahe ʻa e Tangtaʻeikí mei he lokí, ne fakakaukau leva ʻa Tōmasi ki he ngaahi meʻa kotoa naʻe hoko ʻi he ʻaho ko iá. Naʻe fakamālō koeʻuhí ko e fāmilí, folofolá, pea mo ha ngaahi meʻa lahi kehe. ʻI he taimi pē ko iá, naʻe fakamālō lahi tahá koeʻuhí ko ha fakamoʻoni. Kuó ne ʻilo e founga ke vahevahe ai ha fakamoʻoni pea mo hono ʻuhingá.

Tā fakatātaaʻi ʻe Matt Smith