2013
Ko e Misiona mo e Ngāue Fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí
ʻEpeleli 2013


Ko e Misiona mo e Ngāue Fakafaifekau ʻa Sīsū Kalaisí

Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu naʻe fai ʻi he ʻaho 18 ʻo ʻAokosi 1998, ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Ke maʻu kakato ʻi he lea Faka-Pilitāniá, hū ki he speeches.byu.edu.

ʻĪmisi
ʻEletā Russell M. Nelson

Ko e fakamoʻoni lelei taha ʻo ʻetau ʻofa kia Sīsuú ʻa ʻetau faʻifaʻitaki kiate Iá.

ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo e “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoá” (T&F 107:23), ʻoku ou tui ʻoku ou tokoni lelei taha kapau te u akoʻi mo fakamoʻoni kiate Ia. ʻUluakí, mahalo te u fai ʻa e ngaahi fehuʻi tatau pē naʻá Ne fai ki he kau Fālesí: “Ko e hā homou loto ki he Kalaisí? ko e foha ia ʻo hai?” (Mātiu 22:42.)

ʻOku faʻa haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e ongo fehuʻí ni ʻi heʻeku talanoa mo e kau taki ʻo e ngaahi puleʻangá pea mo e kau taki ʻo ha ngaahi tui fakalotu kehekehe. ʻOku pehē ʻe ha niʻihi ko “Sīsuú naʻe hoko ko ha faiako maʻongoʻonga.” ʻOku pehē ʻe he niʻihi, “Ko ha palōfita.” ʻOku ʻi ai mo ha niʻihi ʻoku hala ʻatā ke nau ʻilo Ia. ʻOku ʻikai totonu ke tau ofo ai. He ko hono moʻoní, ʻoku siʻi ha kakai ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki mai ko ia ʻoku tau maʻú. Ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha kiʻi toko siʻi pē ia ʻo kinautolu ʻoku lau ko e kau Kalisitiané.

Naʻe tomuʻa mamata ʻa Nīfai ʻi he ngaahi senituli kuo hilí ki hotau tūkunga ʻi he ʻaho ní:

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻá ku mamata ki he siasi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tokosiʻi … ; ka neongo ia, naʻá ku vakai naʻe ʻi he funga kotoa ʻo e māmaní ʻa e siasi ʻo e Lamí, ʻa ia ko e kau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻa ia naʻa nau ʻi he funga ʻo e māmaní foki; pea naʻe siʻi ʻa ʻenau pule ʻi he funga ʻo e māmaní. …

“Pea naʻe hoko ʻo pehē, ko au, Nīfai, naʻá ku vakai ki he mālohi ʻo e Lami ʻa e ʻOtuá, pea naʻe tō ia ki he kau māʻoniʻoni ʻo e siasi ʻo e Lamí, pea ki he kakai ʻo e fuakava ʻo e ʻEikí, ʻa ia kuo fakamovetevete ki he funga kotoa ʻo e māmaní; pea naʻe fakamahafu ʻa kinautolu ʻaki ʻa e māʻoniʻoní pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻi he fuʻu nāunau lahi” (1 Nīfai 14:12, 14).

ʻOku maʻu ʻa e māʻoniʻoni, mālohi, mo e nāunauʻia ko iá—ʻa e kotoa hotau ngaahi tāpuaki lahí—mei heʻetau ʻilo, talangofua, houngaʻia mo ʻofa ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

Naʻe fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ha taumuʻa kāfakafa ʻe ua ʻi he lolotonga ʻene nofo taimi nounou ʻi he matelié. Ko e taha ko ʻEne “ngāué mo [Hono] nāunaú—ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻamate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Ko e tahá naʻá Ne fakahā pē: “He kuó u tuku kiate kimoutolu ʻa e fakatātā, koeʻuhí ke mou fai ʻo tatau mo ia kuó u fai kiate kimoutolú” (Sione 13:15).

ʻOku tau ʻiloʻi ʻEne ʻuluaki taumuʻá ko e Fakalelei. Ko Hono misiona kāfakafa ʻeni ʻi he moʻui fakamatelié. Naʻe ʻoange ʻe he ʻEiki kuo toetuʻú e fakamatala ki Hono misioná ki he kakai ʻo ʻAmelika he kuonga muʻá:

“Kuó u haʻu ki māmani ke fai ʻa e finangalo ʻo ʻeku Tamaí, koeʻuhí naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí.

“Pea naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí koeʻuhí ke hiki hake au ki he kolosí; pea hili hono hiki hake au ki he kolosí, ke u tohoakiʻi ʻa e kakai fulipē kiate au” (3 Nīfai 27:13–14).

ʻI he hoko atu ʻo ʻEne malangá, naʻá Ne fakahā ai ʻEne taumuʻa hono uá—ke hoko ko hotau faʻifaʻitakiʻanga: “ʻOku mou ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa [ʻoku totonu] ke mou faí … ; he ko e meʻa kuo mou mamata kuó u faí, ke mou fai foki ia” (3 Nīfai 27:21).

Kuó u fakamahino ko ʻEne ʻuluaki taumuʻá ko Hono misioná ia. ʻOku ou fie ui ʻEne taumuʻa hono uá ko ʻEne ngāue fakalotú ia. Tau fakamanatu muʻa e ongo konga ʻo ʻEne moʻuí—Ko Hono misioná mo ʻEne ngāue fakalotú.

Ko e Misiona ʻo Sīsū Kalaisí—ko e Fakaleleí

Ko Hono misioná ʻa e Fakaleleí. Naʻe ʻAʻana tokotaha pē ʻa e misiona ko iá. Naʻe ʻaloʻi ia ʻi ha faʻē fakamatelie mo ha Tamai taʻe-faʻamate, ko Ia tokotaha pē ne lava ke tuku hifo ʻi he loto fiemālie ʻEne moʻuí pea toe toʻo hake ia (vakai, Sione 10:14–18). Ko e ngaahi ola nāunauʻia ʻo ʻEne Fakaleleí naʻe taʻe fakangatangata mo taʻengata. Naʻá Ne toʻo ʻa e huhu ʻo e maté mo ʻai ke fakataimi pē ʻa e mamahi ʻo e faʻitoká (vakai, 1 Kolinitō 15:54–55). Naʻe ʻosi ʻiloʻi pē Hono fatongia ki he Fakaleleí ki muʻa ʻi he Fakatupu ʻo e māmaní mo e Hingá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene teu ʻomai ʻa e toetuʻú mo e moʻui taʻe-faʻamaté ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, ka naʻe toe taumuʻa foki ia ke lava ke fakamolemoleʻi kitautolu mei heʻetau ngaahi angahalá—ʻi he ngaahi tuʻunga naʻá Ne ʻosi fokotuʻú. Ne fakaava ai ʻe Heʻene Fakaleleí ʻa e hala te tau lava ai ʻo taha mo Ia pea mo hotau ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá. ʻOku tau lau ʻa e tuʻunga ko ʻení ko e moʻui taʻengatá—ko e meʻaʻofa maʻongoʻonga taha ʻa e ʻOtuá ki he tangatá (vakai, T&F 14:7).

Naʻe ʻikai ha taha te ne lava ke fakahoko ʻa e Fakaleleí. Naʻe ʻikai ha taha, naʻa mo e koloaʻia mo e mālohi lahi tahá, te ne lava ʻo fakahaofi ha foʻi laumālie—naʻa mo ʻene moʻui ʻaʻaná (vakai, Mātiu 19:24–26). Pea he ʻikai ha toe taha fakafoʻituitui ʻe fie maʻu pe fakangofua ke lilingi hono totó maʻá e fakamoʻui taʻengata ʻa ha toe tangata. Naʻe fakahoko ia ʻe Sīsū “ʻo liunga taha pē” (Hepelū 10:10).

Neongo naʻe fakahoko ʻa e Fakaleleí lolotonga ʻo e kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú, ka naʻe faʻa kikiteʻi ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Fuakava Motuʻá hono mahuʻingá. Naʻe fekau ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke ʻohake ha ngaahi feilaulau ko e “tatau ʻeni ʻo e feilaulau ʻo e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí” (Mōsese 5:7). ʻO fēfē? ʻAki e lilingi ʻo e totó. Naʻa na fakamoʻoniʻi mei he meʻa ne na aʻusiá ʻa e potufolofola “ko e moʻui ʻa e kakanó ko e totó” (Levitiko 17:11).

ʻOku ʻilo ʻe he kau toketaá ko e taimi ʻoku ʻikai toe tafe ai e totó ki ha ʻōkani e sinó, ʻoku kamata leva e palopalemá Kapau ʻe faingataʻa e tafe ʻa e totó ki he vaʻé, ʻe lava ke palangia. Ka tuʻu ʻene tafe ki he ʻutó, ʻe ala hoko ha pā-kālava. Ka ʻikai tafe lelei ʻa e totó ʻi he kālavá, ʻe ala hoko ha mahaki mafu. Kapau he ʻikai mapuleʻi ʻa e fānoa ʻa e totó, ʻe hoko ʻa e mate.

Naʻe ʻilo ʻe ʻĀtama, ʻIvi, pea mo e ngaahi toʻutangata ne muiaki mai aí, ko e taimi pē ʻoku nau lilingi ai e toto mei ha monumanu, naʻe fakangata ʻa ʻene moʻuí. Ko ʻenau ouau feilaulaú, naʻe ʻikai tali ha faʻahinga monumanu noa pē. Naʻe pau ko e veloaki ia ʻo e tākangá pea mo taʻe ʻi ai hano mele (vakai, hangē ko ʻení, ʻEkesōtosi 12:5). Naʻe toe fakataipe foki ʻe he ngaahi fie maʻu ko ʻení ʻa e teu feilaulauʻi ʻo e Lami taʻe ʻi ai ha mele ʻa e ʻOtuá.

Naʻe fai kia ʻĀtama mo ʻIvi ha fekau: “Ko ia, ke ke fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ke faí ʻi he huafa ʻo e ʻAló, pea ke ke fakatomala, pea ui ki he ʻOtuá ʻi he huafa ʻo e ʻAló ʻo fai atu maʻu ai pē” (Mōsese 5:8). Mei he ʻaho ko iá ʻo aʻu ki he vahevahengamālie ʻo taimí, mo e hoko ʻa e feilaulau ʻaki e monumanú ko ha fakataipe mo ha ʻata ʻo e Fakalelei ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Ko e taimi naʻe fakahoko ai ʻa e Fakaleleí, naʻe fakakakato ʻe he feilaulau maʻongoʻonga mo fakaʻosi ko iá ʻa e fono ʻa Mōsesé (vakai, ʻAlamā 34:13–14) pea fakangata ai ʻa e feilaulau ʻaki ʻa e monumanú, ʻa ia naʻá ne akoʻi ko e “[naʻe] moʻui ʻa e kakanó ko e totó” (Levitiko 17:11). Naʻe fakamatala ʻa Sīsū ʻa e founga hono folo hifo e ngaahi ʻelemēniti ʻo e feilaulau fakakuonga muʻá ʻe he Fakaleleí mo fakamanatua ʻi he fakataipe ʻe he sākalamēnití. Toe fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fakamatala ki he moʻuí, kakanó, pea mo e totó:

“Pea leaʻa Sīsū kiate kinautolu, Ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou tala kiate kimoutolu, Kapau ʻe ʻikai te mou kai ʻa e sino ʻo e Foha ʻo e tangatá, mo inu hono totó, ʻoku ʻikai ha moʻui ʻiate kimoutolu.

“Ko ia ʻoku ne kai hoku sinó, mo inu hoku totó, ʻoku ʻiate ia ʻa e moʻui taʻengatá; pea te u fokotuʻu ia ʻi he ʻaho fakamuí” (Sione 6:53–54).

Tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisi, ʻe huhuʻi ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá—ʻa kinautolu kotoa pē ʻe loto ki aí. Naʻe ʻikai kamata lilingi ʻe he Fakamoʻuí Hono taʻataʻá maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻi he funga kolosí ka ʻi he Ngoue ko Ketisemaní. Naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻa e mamafa ʻo e ngaahi angahala ʻa kinautolu kotoa pē ʻe moʻuí. Naʻe tautaʻa ko e taʻataʻa ʻi he ava kotoa Hono kilí, ʻi he mafatukituki ʻo ʻEne kavengá (vakai, T&F 19:18). Naʻe fakakakato ʻa e mamahi ʻo e Fakaleleí ʻi he funga kolosi ʻi Kalevalé.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e mahuʻinga ʻo e Fakaleleí. Naʻá ne pehē, “Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo ʻetau tui fakalotú, ko e fakamoʻoni ko ia ʻa e kau ʻAposetoló mo e kau Palōfitá ʻo fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, naʻá Ne pekia, pea telio, pea toe tuʻu ʻi he ʻaho hono tolú, ʻo hāʻele hake ki he langí; pea ko hono toenga ʻo e ngaahi meʻa kehe kotoa pē fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú, ko ha ngaahi tānaki atu pē ia ki ai.”1

ʻI he mafai ko iá pea ʻi he houngaʻia lahi, ʻoku ou faiako ai mo fakamoʻoni kiate Ia.

Ko e Ngāue Fakalotu ʻa Sīsū Kalaisí—ko e Faʻifaʻitakiʻanga

Ko e taumuʻa taukakapa hono ua ʻa e ʻeikí ʻi he moʻui fakamatelié ke Ne hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu. Naʻe hoko ʻEne moʻui faʻifaʻitakiʻangá ko ʻEne ngāue ʻi he māmaní Naʻe kau heni ʻa ʻEne ngaahi akonakí, ngaahi tala-fakatātaá, mo e ngaahi malangá. Naʻá ne fālute ʻa ʻEne ngaahi maná, ʻaloʻofa ongongofuá, pea mo e kātakiʻi fuoloa e fānau ʻa e tangatá (vakai, 1 Nīfai 19:9). ʻOku kātoi ai ʻEne fakaʻaongaʻi ʻi he loto ʻofa ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe kau ai ʻEne taʻe-fiemālie ʻi he māʻoniʻoni ʻi he taimi naʻá Ne fakahalaki ai ʻa e fai-angahalá (vakai, Loma 8:3) pea mo e taimi naʻa Ne fulihi ai ʻa e ngaahi tēpile ʻa e kau fakafetongi paʻangá (vakai, Mātiu 21:12). Naʻe kau foki ai ʻa ʻEne ngaahi loto mamahí. Naʻe manukiʻi Ia, kauʻimaeaʻi, pea mo liʻaki ʻe Hono kakaí (vakai, Mōsaia 15:5)—pea aʻu ʻo lavakiʻi ʻe ha ākonga ʻe taha pea fakaʻikaiʻi ʻe ha taha (vakai, Sione 18:2–3, 25–27).

Neongo e fakaofo ʻo ʻEne ngaahi ngāué, naʻe ʻikai pea ʻoku ʻikai pē ke makehe kiate Ia. ʻOku ʻikai ha fakangatangata ia ʻi he tokolahi e kakai te nau ala muimui he sīpinga ʻa Sīsuú. ʻOku ʻi ai ha ngaahi ngāue tatau kuo fakahoko ʻe Heʻene kau palōfitá mo e kau ʻAposetoló pea mo ha niʻihi ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo fakamafaiʻí. Kuo kātekina ʻe ha tokolahi ʻa e fakatangá koeʻuhí ko Ia (vakai, Mātiu 5:10; 3 Nīfai 12:10). ʻOku mou meaʻi ʻi hotau kuongá, ha houʻeiki tangata mo fafine kuo nau feinga fakamāatoato—ʻo aʻu pē ki ha fekuki mo ha faingataʻa lahi—ke faʻifaʻitaki e sīpinga ʻa e ʻEikí.

Ko e meʻa ia naʻe tonu pē ke pehē. Ko ʻEne ʻamanaki ia kiate kitautolú. Naʻe kole mai e ʻEikí kiate kitautolu ke tau muimui ʻi Heʻene sīpingá. ʻOku mahino ʻaupito ʻEne kolé:

  • “Ko e hā ʻa e anga ʻoku taau mo kimoutolú? … Ke mou hangē pē ko aú” (3 Nīfai 27:27; vakai foki, 3 Nīfai 12:48).

  • “Muimui ʻiate au, pea te u ngaohi ʻa kimoutolu ko e toutai tangata” (Mātiu 4:19).

  • “Kuó u tuku kiate kimoutolu ʻa e fakatātā, koeʻuhí ke mou fai ʻo tatau mo ia kuó u fai kiate kimoutolú” (Sione 13:15; vakai foki, Sione 14:6).

Naʻe ʻikai ke tohi e ngaahi potufolofola ko ʻení ia mo ha ngaahi toe potufolofola tatau mo ia ko ha ngaahi fokotuʻu. Ko ha ngaahi fono fakalangi kinautolu! Kuo pau ke tau muimui ʻi Heʻene sīpingá!

Mahalo ʻe lava ke tau fakakaukauʻi ha tafaʻaki ʻe nima ʻo ʻEne moʻuí te tau lava ke faʻifaʻitaki, ke fakafaingofuaʻi ʻaki ʻetau fie muimui kiate Iá.

ʻOfá

Kapau te u ʻeke atu pe ko e fē ʻi he ngaahi ʻulungaanga ʻo ʻEne moʻuí te ke ʻuluaki talamaí, ʻoku ou tui te ke talamai ko ʻEne ʻulungaanga ʻofá. ʻE kau ai ʻa ʻEne angaʻofá, angaleleí, ʻofa faka-Kalaisí, līʻoá, faʻa fakamolemolé, ʻaloʻofá, fakamaau totonú, pea toe lahi ange. Naʻe ʻofa ʻa Sīsū ʻi Heʻene Tamaí mo ʻEne faʻeé (vakai, Sione 19:25–27). Naʻe ʻofa ʻi Hono fāmilí mo e Kau Māʻoniʻoní (vakai, Sione 13:1; 2 Tesalonaika 2:16). Naʻe ʻofa ki he taha angahalá kae ʻikai fakaʻatā ʻa e faiangahalá (vakai, Mātiu 9:2; T&F 24:2). Pea naʻá Ne akoʻi ʻa e founga te tau lava ai ʻo fakahaaʻi ʻetau ʻofa kiate Iá. Naʻá ne folofola, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15). Pea, koeʻuhí ke fakamahinoʻi ko ʻene ʻofá naʻe ʻikai faituʻungaʻa, naʻá Ne toe pehē, “Kapau te mou fai ʻeku ngaahi fekaú, te mou nofo ʻi heʻeku ʻofá; ʻo hangē ko ʻeku fai ʻa e ngaahi fekau ʻa ʻeku Tamaí, peá u nofo ʻi Heʻene ʻofá” (Sione 15:10; vakai foki, T&F 95:12; 124:87).

Ko ha fakafōtunga ʻe taha ʻo e ʻofa hotau Fakamoʻuí ko ʻEne ngāue tokoní. Naʻe tokoni ki Heʻene Tamaí, pea naʻe tokoni ki he kakai naʻe nofo mo ngāue fakataha mo kinautolú. ʻI he ongo meʻá ni fakatouʻosi kuo pau ke tau muimui Heʻene sīpingá. Kuo pau ke tau tauhi ki he ʻOtuá, “ke ʻalu ʻi hono ngaahi hala kotoa pē pea ke ʻofa kiate ia” (Teutalōnome 10:12; vakai foki, 11:13; Siosiua 22:5; T&F 20:31; 59:5). Pea kuo pau ke tau ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻaki haʻatau tokoni kiate kinautolu (vakai, Kalētia 5:13; Mōsaia 4:15–16). Tau kamata ʻi hotau ngaahi fāmilí. Ko e ʻofa lahi ko ia ʻokú ne haʻi ʻa e mātuʻá ki heʻenau fānaú ʻoku fakatupu ia ʻe he tokoni ʻoku nau fai kiate kinautolu ʻi he vahaʻataimi ʻo ʻenau fakafalala kakato angé. ʻI he konga kimui ʻo e moʻuí ʻe lava ʻa e fānaú ke maʻu ʻa e faingamālie ke fetongi ʻa e ʻofa ko iá ʻi he taimi te nau tokoniʻi ai siʻenau mātuʻa kuo toulekeleká.

Ngaahi ouaú

Ko ha tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻui faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí ko ʻEne fakamamafaʻi ʻa e ngaahi ouau toputapú. Naʻá Ne fakatātaaʻi lolotonga ʻEne ngāue fakalotu ʻi he matelié ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí. Naʻe papitaiso Ia ʻe Sione ʻi he Vaitafe Soataní. Naʻa mo Sione naʻá ne fehuʻi, “Ko e hā hono ʻuhingá?”

Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe Sīsū, “He ʻoku taau mo kitautolu ke fai ki he māʻoniʻoni kotoa pē” (Mātiu 3:15; ko e tānaki atu hono fakamamafaʻí). Naʻe ʻikai ngata pē ʻi he mahuʻinga ʻo e ouaú, ka naʻe toe mahuʻinga foki mo e sīpinga naʻe tā ʻe Sīsū pea mo Sioné.

Naʻe kamataʻi ʻe he ʻEikí kimui ange ai ʻa e ouau ʻo e sākalamēnití. Naʻá Ne fakamatalaʻi ʻa e fakataipe ʻo e sākalamēnití pea mo ʻoatu ʻa e fakataipe toputapú ki Heʻene kau ākongá (vakai, Mātiu 26:26–28; Maʻake 14:22–24; Luke 24:30).

Naʻe fai foki heʻetau Tamai Hēvaní ha fakahinohino fekauʻaki mo e ngaahi ouaú. Naʻá Ne folofola: “[Kuo] pau ke toe fanauʻi ʻa kimoutolu ki he puleʻanga ʻo e langí, ʻi he vai, pea mo e Laumālié, pea fakamaʻa ʻa kimoutolu ʻi he totó, ʻa ia ko e taʻataʻa ʻo Hoku ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupú; koeʻuhí ke fakamaʻa ʻa kimoutolu mei he angahala kotoa pē, pea fiefia ʻi he ngaahi folofola ʻo e moʻui taʻengatá ʻi he māmani ko ʻení, mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí, ʻio, ʻa e nāunau taʻe-faʻamate” (Mōsese 6:59).

ʻI he lolotonga e ngāue fakalotu ʻa e ʻEikí he hili ʻEne ʻi māmaní, naʻe fakahā ai ʻa e ngaahi ouau māʻolunga ange ʻo e hākeakiʻí (T&F 124:40–42). Kuó Ne fakaʻatā ʻa e ngaahi ouaú ni ʻi Hono ngaahi temipale māʻoniʻoní. ʻI hotau kuongá ni, ʻoku fakahoko ʻa e fufulú, paní, mo e ʻenitaumení ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku ʻosi mateuteu leleí (vakai, T&F 105:12, 18, 33; 110:9; 124:39). ʻE lava ha taha fakafoʻituitui ke sila ki hano husepāniti pe uaifi ʻi he temipalé, ki heʻene ngaahi kuí, pea ki hono hakó (vakai, T&F 132:19). Ko hotau ʻEikí ko ha ʻOtua ʻo e fono mo e maau (vakai, T&F 132:18). Ko ʻEne tokanga ki he ngaahi ouaú ko ha konga mālohi ia ʻo ʻEne sīpinga kiate kitautolú.

Lotú

Ko ha tafaʻaki hono tolu ʻo e sīpinga e ngāue fakalotu ʻa e ʻEikí ko e lotú. Naʻe lotu ʻa Sīsū ki Heʻene Tamai ʻi he Langí mo toe akoʻi foki kitautolu ʻi he founga ke lotú. Kuo pau ke tau lotu ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá ʻi he huafa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Mātiu 6:9–13; 3 Nīfai 13:9–13; Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 6:9–15). ʻOku ou saiʻia ʻi he Lotu Hūfia maʻongoʻonga naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻoku lekooti ʻi he Sione, vahe 17. Naʻe fefolofolai tauʻatāina ai ʻa e ʻAló mo ʻEne Tamaí koeʻuhí ko ʻEne kau ākonga, ʻa ia naʻe ʻofa aí. Ko ha sīpinga ia ʻo e lotu lelei mo angaʻofá.

ʻIló

Ko ha tafaʻaki hono fā ʻo e sīpinga ʻa e ʻEikí ko hono fakaʻaongaʻi ʻEne ʻilo fakalangí. Hangē ko ia ne ʻosi lave ki ai ʻi muʻá, ʻoku fakamoʻoni ha kakai taʻe-Kalisitiane tokolahi ko Sīsuú ko ha faiako maʻongoʻonga. Ko e moʻoni, naʻá ne pehē. Ka ko e hā naʻá ne fakafaikehekeheʻi moʻoni ʻa ʻEne akonakí? Ko ha faiako mataotao ia ʻi he ʻenisiniá, fiká, pe saienisí? ʻI Heʻene hoko ko e Tupuʻanga ʻo e māmani ko ʻení pea mo ha ngaahi māmani kehé (vakai, Mōsese 1:33), Naʻe malava pē ke pehē. Pe, ʻi Heʻene hoko ko e Tupuʻanga ʻo e folofolá, naʻá Ne mei lava pē ke akoʻi lelei ha ngaahi taʻanga.

Ko e meʻa naʻá ne fakafaikehekeheʻi ʻEne akonakí mei he kau faiako kehé kotoa, ko ʻEne akoʻi ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku mahuʻinga taʻengatá. Ko Ia tokotaha pē naʻá Ne lava ke fakahā ʻa ʻetau taumuʻa ʻi he moʻuí. Ko Ia tokotaha pē te tau lava ai ʻo ʻilo ʻetau moʻui ki muʻa ʻi he māmaní pea mo e tuʻunga te tau lava ke aʻusia hili ʻa e moʻui fakamatelié.

ʻI ha meʻa ʻe taha naʻe folofola ange ai ʻa e Faiako Mataotaó ki Heʻene kau fanongo fakaangá, ʻoku ʻi ai haʻanau kau fakamoʻoni ʻe toko tolu kiate Ia:

  • Sione Papitaiso

  • Ko e ngaahi ngāue naʻe fakahoko ʻe Sīsuú.

  • Ko e folofola ʻa e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá (vakai, Sione 5:33–37).

Naʻá Ne foaki leva e fakamoʻoni hono fā: “Kumi … ʻi he ngaahi [folofolá]; koeʻuhí ʻoku mou ʻamanaki ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá: pea ko ia ia ʻoku fakamoʻoni kiate aú” (Sione 5:39).

Mahalo ʻe ʻuluaki tuʻu ngali fehālaaki e foʻi lea fakakaukaú ʻi he kupuʻi lea ko iá. Ka ʻoku mahuʻinga ia ki he ʻuhinga naʻe feinga ʻa Sīsū ke fakahaá. Naʻá Ne ʻafioʻi ko e tokolahi ʻo ʻEne kau fanongó naʻa nau fakakaukau moʻoni naʻe ʻi he folofolá ʻa e moʻui taʻengatá. Ka naʻa nau hala. He ʻikai lava ʻe he folofolá ʻataʻatā pē ʻo foaki ʻa e moʻui taʻengatá. Ko e moʻoni ʻoku ʻi ai e mālohi ʻi he folofolá, ka ʻoku haʻu ʻa e mālohi ko iá ia meia Sīsū Tonu pē. Ko ia ʻa e Folofolá: Fōtungá. ʻOku ʻiate Ia ʻa e mālohi ʻo e moʻui taʻengatá, ʻa ia “naʻe ʻi he kamataʻangá ʻa e Folofolá pea naʻe ʻi he ʻOtuá ʻa e Folofolá, pea ko e ʻOtuá ʻa e Folofolá” (Sione 1:1; vakai foki, 2 Nīfai 31:20; 32:3). Pea, koeʻuhí ko e taʻe-ʻunua ʻa Hono kau fakaangá, naʻe valokiʻi leva kinautolu ʻe Sīsū: “ʻOku ʻikai te mou loto ke haʻu kiate au koeʻuhi ke mou [maʻu e] moʻui [taʻengatá]” (Sione 5:40).

Naʻe mei lava pē ʻe he ʻEikí ke Ne lōmekina kitautolu ʻaki Hono poto kilukiluá, ka ʻoku ʻikai ke Ne fai ia. ʻOkú Ne fakaʻapaʻapaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí. ʻOkú Ne tuku ke tau maʻu ʻa e fiefia ʻo e ʻilo ha meʻa foʻoú. ʻOkú Ne poupouʻi kitautolu ke fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá. ʻOkú Ne tuku ke tau aʻusia ʻa e tauʻatāina ko ia ʻoku maʻu mei heʻetau loto fiemālie ke talangofua ki Heʻene fono fakalangí. ʻIo, ʻoku hoko ʻa e founga ʻo ʻEne fakaʻaongaʻi ʻEne ʻiló ko ha sīpinga maʻongoʻonga kiate kitautolu.

Kātakí

Ko ha tafaʻaki hono nima ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí ko ʻEne tukupā ke kātaki ki he ngataʻangá. Naʻe ʻikai ke Ne teitei holomui mei he ngāue naʻe tuku ki Aí. Neongo naʻá Ne foua ha mamahi ʻoku ʻikai ke tau fakakaukau ki ai, ka naʻe ʻikai ko ha taha loto foʻi ia. Naʻá Ne kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa kāfakafá ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻo e ngāue naʻe tuku ki Aí: ke fai ha totongi huhuʻi maʻá e ngaahi angahala ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko ʻEne ngaahi folofola fakaʻosi ʻeni ʻi Heʻene tautau ʻi he kolosí, “Ko hono ngatá ia” (Sione 19:30).

Ko Hono Fakaʻaongaʻi ki Heʻetau Moʻuí

ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tafaʻaki ko ʻeni ʻe nima ʻo ʻEne ngāue fakalotú ʻi heʻetau moʻuí. Ko e moʻoni ko e fakamoʻoni lelei taha ʻo ʻetau ʻofa kia Sīsuú ʻa ʻetau faʻifaʻitaki kiate Iá.

Ko e taimi ʻoku tau kamata ai ke ʻiloʻi pe ko hai ʻa Sīsū mo e meʻa naʻá Ne fai maʻatautolú, ʻe lava leva ʻo mahino kiate kitautolu, ʻo aʻu ki ha tuʻunga, ʻa e ʻuhinga ʻo e fekau ʻuluaki mo maʻongoʻongá: “Peá ke ʻofa ki he [ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho lotó kotoa, pea mo ho laumālié kotoa, mo ho ʻatamaí kotoa, mo ho mālohí kotoa” (Maʻake 12:30). Ko hono fakalea ʻe tahá, ʻoku totonu ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fakakaukauʻi mo fakahoko pea mo lea ʻakí, ke fakatefito ia ʻi heʻetau ʻofa kiate Ia pea mo ʻEne Tamaí.

Fehuʻi pē kiate koe, “ʻOku ʻi ai nai ha taha ʻoku ou ʻofa ai ʻo lahi ange ʻi he ʻEikí?” Peá ke toki fakafehoanaki leva hoʻo talí mo e ngaahi tuʻunga ko ʻeni kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí:

  • “Ko ia ia ʻoku ʻofa lahi hake ki he tamaí pe ko e faʻeé ʻiate aú, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au.”

  • “Ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki hono fohá pe ʻofefiné ʻiate aú, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au” (Mātiu 10:37).

Neongo hono lelei ʻo e ʻofa ki he fāmilí mo e kaungāmeʻá, ka ʻoku toe loloto ange ʻi he taimi ʻoku fakamaʻu ai ʻi he ʻofa kia Sīsū Kalaisi. ʻOku toe ʻuhingamālie ange ʻa e ʻofa fakaemātuʻá ki he fānaú ʻi he moʻuí ni pea mo e hili ʻo e moʻui ní koeʻuhí ko Ia. Ko e ngaahi vā fetuʻutaki ʻofa kotoa pē ʻoku fakautuutu ʻiate Ia. ʻOku ʻomi ʻe he ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻa e maama, ueʻi fakalaumālie, pea mo e fakaʻaiʻai ke tau ʻofa ki he kakai kehé ʻi ha founga tāumamaʻo ange.

ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi ouaú ha tokanga ki he ngāue ʻoku taʻengata hono mahuʻingá. ʻOku totonu ke fakakaukauʻi ʻe he mātuʻá pe ko e fē ʻa e ouau hoko ʻoku fie maʻu ʻe he fānaú takitaha. ʻOku totonu ke fakakaukauʻi ʻe he kau faiako fakaʻapí ʻa e ouau hoko feʻunga ʻoku fie maʻu ʻi he fāmili takitaha ʻoku nau tokangaʻí.

ʻOku fakamanatu mai ʻe he sīpinga lotu ʻa e Fakamoʻuí ʻoku totonu ke hoko e lotu fakatāutahá, lotu fakafāmilí, mo e lotua ʻo hotau ngaahi fatongia ʻi he Siasi, ko e konga ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻomi ʻe he ʻilo pea mo hono fakahoko e finangalo ʻo e Tamaí ha ivi fakalaumālie lahi pea mo ha lotofalala (vakai, T&F 121:45). ʻoku tau fie maʻu ke ʻi he tafaʻaki ʻo e ʻEikí.

ʻOku hanga ʻe he ʻilo “ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau anga moʻoní, pea ki he ngaahi meʻa ʻo hangē ko honau anga moʻoni ʻe ʻi aí” (Sēkope 4:13) ʻo fakatauʻatāinaʻi kitautolu ke tau ngāueʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e tokāteline moʻoní. ʻE hanga ʻe he ʻilo ko iá ʻo hiki hake ʻa e tuʻunga hotau ʻulungāngá. Ko e ngaahi ngāue ʻoku fai koeʻuhí ko e uʻá mo e ongo ʻo e lotó ʻe ikunaʻi ia ʻe he ngaahi ngāue ʻoku fakafōtunga ʻe he ʻuhingá pea mo e totonú.

ʻOku ʻuhinga ʻa e tukupā ke kātaki ki he ngataʻangá he ʻikai ke tau kole ke tukuange kitautolu mei ha ui ke tau ngāue. ʻOku ʻuhinga ia te tau vilitaki atu ʻi he tulifua ki ha taumuʻa ʻoku mahuʻinga. ʻOku ʻuhinga ia he ʻikai ke tau teitei tukuange ha taha ʻoku tau ʻofa ai ka kuo hē atu. Pea ʻoku ʻuhinga ia te tau fakamahuʻingaʻi maʻu pē hotau ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí, ʻo aʻu ai pē ki he ngaahi ʻaho faingataʻa ʻo e mahamahakí, palopalema fakaesinó, pe maté.

ʻOku ou lotua ʻaki hoku lotó kotoa ke lava ʻe he ivi takiekina ke liliu ʻo e ʻEikí ʻo fakahoko ha lelei lahi fau ʻi hoʻo moʻuí. ʻE lava ʻe Hono misioná mo ʻEne ngāue ʻo tāpuakiʻi takitaha kitautolu ʻi he lolotongá ni pea lauikuonga.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 55

Ko e fononga ʻa Sīsū ki Pētani ʻi he Efiafí, tā ʻe James Tissot

Fefine, Vakai ki Hoʻo Tamá (Stabat Mater), tā ʻe James Tissot © Brooklyn Museum, Pulukilini, Niu ʻIoke; tā siʻisiʻí: toʻo mei he ʻI he Ngoue ko Ketisemaní, tā ʻe Carl Heinrich Bloch

Ko e Malanga ʻi he Moʻungá, tā ʻe James Tissot; tā siʻiʻsiʻí: toʻo mei he Ko Kalaisi mo e Talavou Koloaʻiá, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.

Naʻe Fakatahataha Kotoa ʻa e Koló, tā ʻe James Tissot