2013
Te u Lava ʻo Fakahoko ʻEni!
Tīsema 2013


Te u Lava ʻo Fakahoko Eni!

Uloi ʻAtikini, Kalefōnia, USA

Kuo efiafi ʻi he lolotonga ʻo e fahaʻitaʻu Kilisimasí, pea kuo ʻuʻufi ʻe ha sinou matolu ʻa e kelekelé. Kuo lau māhina ʻeku kātekina mo hoku hoá ʻa e momoko ʻo Siamané, ʻo tukituki he ngaahi matapaá mo tufaki ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻa mo e taimi ko iá, ko e taʻu ia ʻe 15 hili e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, naʻe kei huʻuhuʻu pē ha kau Siamane tokolahi ki he kau ʻAmeliká.

Ka naʻe ʻamanaki ke papitaiso ʻa ʻIngipoki Pienimula (Ingeborg Bienmuller) he pō ko iá. Neongo ia, naʻá ne fakalongolongo pē ʻi he fononga pasi lōloa ko ia ki he nofoʻanga ʻo e Laulāpuna Fakakautau ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ku ongoʻi e fakalalahi ʻene ongoʻi faingataʻaʻiá.

ʻI heʻemau ofi atu ki he tauʻanga pasí, ne tafoki mai ʻa ʻIngipoki kiate kimaua ʻo pehē mai, “ʻOkú mo ʻiloʻi hono faingataʻa ʻo e meʻá ni kiate aú? Naʻe fakapoongi ʻe he Kau Tau Fakatahatahá hoku husepānití ʻi he taú, pea fakapoongi ʻe he laku pomú ha tokolahi kehe ʻo e fāmilí.”

Naʻá ne ala ki hono alangá. “Naʻe tau ʻiate au ha konga ukamea mei ha pomu sūlifa (sulfur). He ʻikai toe moʻui hoku vaʻé. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe te u lava ʻo hū ki ai.”

Naʻá ma tangutu fakalongolongo pē ʻo fakalaulauloto ki heʻene leá mo e holo hifo ʻa e pasí ʻo tuʻu. Naʻe tangutu maʻu ʻa ʻIngipoki. Naʻe vave tā hoku mafú. Naʻá ku lotu ke ʻoua naʻa holomui ʻi heʻene manavasiʻí.

Naʻá ne toki tuʻu leva mei hono nofoʻangá mo pehē mai, “Kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní ha fakamoʻoni kiate au ki he moʻoni ʻo e Ongoongolelei kuo Toe Fakafoki maí. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná. Te u lava ʻo fakahoko ʻeni! ʻEletā ʻEtikini, kātaki ʻo tokoni mei ke u lava ʻo lue.”

Naʻa mau lue māmālie ki he matapā ʻo e ʻaá, pea faingataʻa ange e mānava ʻa ʻIngipokí ʻi heʻemau fakalaka atu ʻi he kau leʻó. Ne mau fetongi ki homau teunga hiná pea kumi e vai kaukau ʻi he nofoʻangá. Naʻe hoko e vai kaukaú ko ha feituʻu toputapu, pea naʻe nofoʻia kimautolu ʻe ha nonga. Naʻe liliu e faingataʻaʻia he fofonga ʻo ʻIngipokí ʻo fiefia ʻi heʻene hifo ki he vaí pea papitaiso ko e mēmipa ʻo e Siasí.

Naʻá ne talamai ʻi heʻemau foki ki ʻapí, “Naʻá ku fiefia ʻi he pō naʻe tuku mai ai ʻe he ongo ʻeletaá ha Tohi ʻa Molomona. Naʻá ku ʻā ʻo lau kae ʻoua kuó u aʻu ki he Mōsaia 18, ʻa ia ʻoku fakaafeʻi ai ʻe ʻAlamā ʻa e kakaí ke nau papitaisó: ‘Vakai, ko e vai ʻeni ʻo Molomoná … pea ko ʻeni, ko e meʻa ʻi hoʻomou holi ke hū ki he lotoʻā sipi ʻa e ʻOtuá, pea ui ʻa kimoutolu ko hono kakaí, … ko e hā haʻamou ʻuhinga ke ʻoua naʻa papitaiso ʻa kimoutolu?’” (Mōsaia 18:8, 10).

Naʻá ne hoko leʻo siʻi atu ʻo pehē, “Naʻá ku mohe ʻi heʻeku lolotonga lau e ngaahi lea ko iá, pea naʻá ku misi. Naʻá ku tuʻu ʻi ha vai fakaʻofoʻofa hangē ko e Ngaahi Vai ʻo Molomoná. Naʻe tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaí ha kakai teunga hinehina—ko hoku fāmilí! Naʻe malimali hoku husepāniti, ʻa ia ne mate ʻi he taú, mo kamo mai ke u papitaiso.”

Naʻe hoko ʻi he pō ko iá ʻa Sisitā Pienimula ko ha mēmipa ʻo e Kolo Uasipekí (Würzburg Branch) pea ko e taha ʻo ha tokolahi ʻi Siamane ne nau ikunaʻi ʻenau manavasiʻí pea kau ki he Siasí.