2013
ʻE Toe Hāʻele Mai e ʻEikí ki Māmani ʻi he Nāunau
Tīsema 2013


Ko e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki Aí

ʻE Toe Hāʻele Mai e ʻEikí ki Māmani ʻi he Nāunau

Ko e meʻa kotoa pē ʻoku tau fai ʻi he Siasí—ʻa e ngāue fakafaifekaú, hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé, akoʻi ʻo e ongoongoleleí, moʻui anga faka-Kalaisí—ʻoku nau teuteuʻi kitautolu mo e niʻihi kehé ki he moʻui taʻengatá mo e Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí.1

Naʻe siotonu ha kakai tokosiʻi ʻi Heʻene ʻuluaki hāʻele maí—ʻEne moʻui fakamatelié. Ka ko e taimi te Ne toe hāʻele mai ai “ʻi he mālohi mo e fuʻu nāunau lahí,” ʻe mamata ʻa e faʻahnga kotoa ʻo e tangatá ki ai (T&F 29:11). ʻE kamata ʻe he Hāʻele ʻAngaua Maí ʻa e Nofotuʻí, ʻa ia ʻe “nofo [ai ʻa e Fakamoʻuí] ʻi he māʻoniʻoni fakataha mo e tangatá ʻi he māmaní ʻi ha taʻu ʻe tahaafe” (T&F 29:11).

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ha ngaahi meʻa lahi ʻe hoko kimuʻa he Hāʻele ʻAngaua Maí. Ko hanau niʻihi ʻoku kau ai ʻa e:

Neongo ʻoku tau lava ʻo mamata ki ha ngaahi fakaʻilonga ʻoku ofi ʻEne Hāʻele ʻAngaua Maí, ka ʻoku ʻikai ha taha te ne ʻilo pau ʻa e taimi ʻe foki mai ai ʻa e ʻEikí: “ʻOku ʻikai ke ʻilo ʻe ha tangata ʻa e houá mo e ʻahó, pea ʻoku ʻikai foki ke ʻilo ia ʻe he kau ʻāngelo ʻi he langí, pea ʻe ʻikai foki te nau ʻilo kae ʻoua ke ne haʻu” (T&F 49:7).

ʻOku ʻi ai ha niʻihi he ʻikai ke nau mateteu ki he hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí. ʻE hoko ia ko ha taimi fakamanavahē ki he kau angahalá ka ko ha taimi ʻo e nonga mo e ikuna ki he kau māʻoniʻoní. ʻI heʻene peheé, kuo ʻosi akoʻi kitautolu ʻe he folofolá mo e kau palōfitá ke tau moʻui ʻi ha tuʻunga te tau mateuteu ai ke fakafetaulaki ki hotau Fakamoʻuí ʻi ha taimi pē ʻe toe Hāʻele mai ai. Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí:

“Pea ʻi he ʻaho ko iá, ʻa ia te u haʻu ai ʻi hoku nāunaú, ʻe fakamoʻoni ai ʻa e talanoa fakatātā ne u lea ʻaki ʻo kau ki he kau tāupoʻou ʻe toko hongofulú.

“He ko kinautolu ʻoku poto pea nau tali ʻa e moʻoní, pea kuo nau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko honau fakahinohinó, pea kuo ʻikai kākaaʻi ʻa kinautolú—ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe ʻikai ke tā hifo ʻa kinautolu pea laku ki he afí ka te nau kātakiʻi ʻa e ʻahó.” (T&F 45:56–57; vakai foki, Mātiu 25:1–13).

  • Kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAngaua Maí, ʻe ʻi ai ha ngaahi mofuike, ngaahi afā, mo e mana pea mo e ʻuhila, ngaahi fatulisi, pea ʻe pā mai ʻa e ngaahi peau ʻo e tahí ʻo “laka atu ʻi honau ngaahi ngataʻangá” (vakai, T&F 88:89–90).

  • “Pea ʻe liliu ʻa e laʻaá ʻo poʻuli, mo e māhiná ke toto, ʻi he teʻeki hoko ʻa e ʻaho lahi pea fakamanavahē ʻo [e ʻEikí]” (Sioeli 2:31).

  • ʻE toe hāʻele mai ʻa e Fakamoʻuí ʻi he nāunau: “Pea ʻe lahi pehē fau ʻa e nāunau ʻo hono ʻaó, ʻe fufuuʻi ai ʻe he laʻaá ʻa hono matá koeʻuhí ko ʻene mā” (T&F 133:49).

  • ʻE tuʻu ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Moʻunga ʻŌlivé, pea ʻe fehuʻi ʻe he kakai Siú, “Ko e hā ʻa e ngaahi kafó ni ʻi ho ongo nimá pea ʻi ho ongo vaʻé?” Te ne tali, “Ko e ngaahi lavea ko ʻení ko e ngaahi lavea ia ne u lavea ai ʻi he fale ʻo hoku ngaahi kaumeʻá. … Ko Sīsū au ʻa ia naʻe kalusefaí.” (Vakai, T&F 45: 48–52.)

  • ʻE toe tuʻu ʻa e kau māʻoniʻoní pea ʻohake ke nau fakafetaulaki ki he Fakamoʻuí ʻi he ngaahi ʻaó (vakai, T&F 88:95–97).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, hangē ko ʻení, David A. Bednar, “ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú,” Liahona, Nōvema 2011, 24; mo Neil L. Andersen, “Ko Hono Teuteuʻi ʻo e Māmaní ki he Hāʻele ʻAngauá,” Liahona, Mē 2011, 49.