2015
Pāsolo ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí
Tīsema 2015


Pāsolo ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku nofo e tokotaha ʻokú ne fai e talanoá ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e foʻi lea ko e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí?

“He kuó u foaki kiate koe ʻa e ngaahi kī mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa ia kuó u fakafoki mai ai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē” (T&F 132:45).

ʻĪmisi
Product Shot from December 2015 Liahona

ʻI he foki ʻa ʻAna ki ʻapi mei he lotú, naʻá ne manatuʻi ʻa e kiʻi laʻipepa ne ʻoange ʻe heʻene faiakó. “Mami, ʻokú ke ʻilo ha meʻa! ʻOku ou lea ʻi he Palaimelí ʻi he Sāpate kahaʻú.”

Ne pehē ange ʻe he Fineʻeikí, “Sai tama.” “Ko e hā hoʻo tefitó?”

“ʻOku ou lea fekauʻaki mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ka ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi hono ʻuhingá.”

Ne pehē ange ʻe he Fineʻeikí, “ʻOku ʻuhinga e Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ki hono toe ʻomi ʻe he ʻOtuá, pe toe fakafoki mai, ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne finangalo ke maʻu ʻe Hono Siasí.” “Naʻá ne ʻomi ʻa e ngaahi temipalé, lakanga fakataulaʻeikí, papitaisó, pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafou mai ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ka ne taʻeʻoua hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ne ʻikai mei ʻi ai ha Siasi!”

Ne kamokamo pē ʻa ʻAna. “ʻOku ou tui kuo mahino. Ka ʻoku ʻikai ke u tui te u lava ʻo fakamatalaʻi ʻo hangē ko ia ne ke toki faí.”

Ne talaange ʻe he Fineʻeikí heʻena aʻu ki ʻapí, “Fēfē ʻeni.” “Haʻu heni.”

Ne muimui atu ʻa ʻAna ʻi heʻene Fineʻeikí ki he loki fakafāmilí. Ne nau kamata fokotuʻutuʻu ʻanepō ha pāsolo, pea kei movetevete ʻa e ngaahi kongokongá ʻi ha kiʻi tēpile siʻisiʻi.

“Fakakaukau ki he ongoongoleleí hangē ha pāsolo kuo kakató.” Ne toʻo hake ʻe he Fineʻeikí ha konga ʻe taha. “Naʻe ʻi māmani ʻa e kongokonga ʻo e fakatātaá ʻi ha ngaahi taimi kehekehe. Ka ʻi he hili e pekia ʻa Sīsū mo e Kau ʻAposetoló, ne mole pe liliu ʻa e ngaahi moʻoni lahi ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fie maʻu ke fakafoki mai ʻa e ngaahi kongokonga ʻo e moʻoni ko iá.”

“Ko e hā leva e meʻa ne hokó?” Ne fetongitongi ʻe ʻAna e ngaahi kongokonga ne teʻeki ai fakapipiki.

“Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai ne ui ʻe he ʻOtuá ha kiʻi tamasiʻi ngoue kei talavou ke ʻomi kotoa ʻa e ngaahi kongokongá ʻo fokotuʻutuʻu lelei kinautolu, ʻo hangē ko e taimi naʻe ʻi he māmaní ai ʻa Sīsuú. ʻOkú ke pehē ko hai ia?”

“Siosefa Sāmita!” ko ʻAna ia, mo ʻene mamali pē. “ʻOku ou tui ʻoku kamata ke mahino kiate au.” Naʻe talanoa ʻa ʻAna mo ʻene Fineʻeikí ʻo kau kia Siosefa Sāmita mo e ngaahi kongokonga kehekehe ʻo e ongoongoleleí ne fakafoki mai ʻiate ia ʻe he ʻOtuá.

Naʻe hiki ʻe ʻAna mo akoako ʻene leá ʻi he toenga ʻo e uiké. Naʻá ne lotu ki he Tamai Hēvaní ke ne maʻu ha lototoʻa mo vahevahe ʻene pōpoakí ʻi he Palaimelí.

ʻI he aʻu ki he taimi ke fakahoko ai e lea ʻa ʻAná ʻi he Sāpaté, naʻá ne tuʻu hake, mihiʻi ʻene mānavá, peá ne puke hake ha pāsolo ʻi he palakipoé ke mamata ki ai ʻa e tokotaha kotoa. Ne fakataha kotoa ʻa e ngaahi kongokonga ʻi he pāsoló.

“ʻI he taimi fuoloá, ne ʻi māmani ai e ngaahi kongokonga mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí. ʻI he taimi ne pekia ai ʻa Sīsū mo ʻEne Kau ʻAposetoló, ne mole ʻa e ngaahi kongokonga ʻe niʻihi.” Ne toʻo ʻe ʻAna ha ngaahi kongokonga ʻe niʻihi ʻo e pāsoló ʻo tuku hifo ki lalo. “Pea ui leva ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ia ke fakafoki mai ai ʻa e ngaahi kongokonga ʻo e ongoongoleleí ne molé. ʻOku ui ʻeni ko hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí” Naʻá ne toʻo hake ha konga ʻo e pāsoló ke fakahāhā ki he Palaimelí. Ne tohi ʻi mui e fakalea “mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí.”

Pea toki fakaʻaliʻali leva ʻe ʻAna ʻa e toenga ʻo e ngaahi kongakongá. Naʻá ne lau kotoa e ngaahi lea ʻi he kongokonga takitaha kimuʻa peá ne fokotuʻu ki honau tuʻuʻanga takitaha ʻi he pāsoló. “Ko ha palōfita moʻui … kau ʻAposetolo ʻe toko hongofulu mā ua … ngāue fakatemipale maʻá e ngaahi fāmili taʻengatá … papitaiso ʻi he fakaukú … hilifakinima ke maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Ne pukepuke hake ʻe ʻAna ʻa e pāsoló kuo kakato. “Ko ʻeni kuo tau maʻu kotoa ʻa e ngaahi kongokonga ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻuhinga ia ʻoku tau lava ʻo vakai atu ki he founga ʻe lava ke tau toe fiefia mo nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní ʻi ha ʻaho. ʻOku ou houngaʻia koeʻuhí ko hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.”